Najčešće jezične nedoumice u hrvatskom jeziku

Imajući na umu da je hrvatska jezična situacija prilično složena i da ima iznimaka otprilike koliko i pravila, ne čudi što svakodnevno nailazimo na rasprave što je pravilno, a što ne, zašto se nešto piše ovako ili onako, koju riječ je bolje upotrijebiti.

Za početak, pripremili smo mali popis svakodnevnih nedoumica.

  • Prijedlog s/sa

Pravilo je vrlo jednostavno: sa koristimo jedino ako sljedeća riječ započinje sa –s (sa sladoledom), (sa štakama), -z (sa zelenom salatom), (sa žicom), -ps (sa psom) ili –ks (sa Ksenijom).

U svim ostalim slučajevima pišemo s: s poštovanjem, s čačkalicom, s ćelijom…

Kao i u većini hrvatske gramatike, postoji jedna iznimka: uvijek pišemo sa mnom.

  • Koji/kojeg

Obje su zamjenice u akuzativu, ali oblik koji koristimo za neživa bića, a kojeg za živa bića.

Npr.: Stan koji smo iznajmili nije dovoljno prostran za čovjeka kojeg volim.

  • Sljedeći/slijedeći

Ove dvije riječi razlikuju se svojom vrstom. Riječ sljedeći je pridjev (i uvijek stoji uz imenicu), a slijedeći je glagolski prilog sadašnji. To znači da je sljedeći onaj koji slijedi, to jest idući, naredni. A slijedeći se odnosi na nešto što pratimo ili slijedimo.

Npr.: Neka uđe sljedeći pacijent.

        Sljedeći put idemo na ručak.

        Sljedeći semestar ćemo biti pametniji.

Ali:  Slijedeći Anu, pronašao sam Marka.

       Dugo sam hodao slijedeći rijeku.

  • Negacija

Kada je riječ o niječnoj čestici ne, ona se piše odvojeno od glagola: ne učim, ne znam, ne bih, ne razumijem, ne idem.

Međutim, glagol htjeti je iznimka, jer se njegov nenaglašeni oblik (ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i čestica ne pišu zajedno (neću).

  • Deklinacija kratica

Kratice nastale od početnih slova nekog naziva, koje se pišu bez točke iza pojedinih (velikih) slova, primjerice HT – Hrvatski telekom, HŽ – Hrvatske željeznice, HNK – Hrvatsko narodno kazalište, UN – Ujedinjeni narodi, dekliniraju se tako da dobivaju padežni nastavak koji se od kratice odvaja spojnicom i piše se malim slovima.

Npr.: HT-a, HT-om; HŽ-u, HNK-ov, UN-a

Iznimku čine kratice koje imaju oblik promjenjivih riječi, npr. Nama.

Nećemo pisati „Živim kod Nama-e”, nego „Živim kod Name”.

  • Gdje/kamo/kuda

Gdje označava trenutnu lokaciju, mjesto na kojem se trenutno nalazimo.

Npr. – Gdje si? – Kod prijateljice, uskoro ću kući.

Kamo označava odredište, odnosno cilj. Uvijek ide s glagolom kretanja.

Npr. – Kamo idete? – Idemo na rođendan.

Kuda označava put kojim nekamo idemo.

Npr. – Kuda ideš? – Vukovarskom do škole.

  • Pisanje datuma

Datum se uvijek piše s bjelinama, odnosno razmacima između pojedinih sastavnica. Mjesec se u pisanju datuma uvijek piše u genitivu.

Npr. Sastanak će se održati 21. rujna 2016. godine.

       Rođen je 4. siječnja 1984. godine. (Ispred broja 4 ne pišemo nulu!)

  • Deklinacija muških/ženskih imena

Kada dekliniramo muška imena, bilo strana ili hrvatska, dekliniramo i ime i prezime.

Npr. Jučer smo gledali film s Bradom Pittom u glavnoj ulozi.

       Došao je u društvu Davora Gopca.

Što se ženskih imena tiče, ime dekliniramo uvijek, a prezime samo ako završava na samoglasnik (npr. Badurina, Vuica, Torbarina, Prša).

Npr. Jučer sam gledala film s Ninom Violić u glavnoj ulozi.

Ali: Došla je u društvu Alke Vuice.

  • Tijekom/tokom

Ovi prijedlozi često se nepravilno koriste. Prijedlog tijekom označava da se nešto proteže u određenom razdoblju, pa ćemo reći: tijekom Prvog svjetskog rata, tijekom ljeta, tijekom školske godine, tijekom života.

Riječ tok odnosi se na rijeke i upotrebljavamo je samo u takvom kontekstu (npr. gornjim tokom rijeke).

  • Ni s kim/s nikim

Kad se uz neodređenu zamjenicu tvorenu prefiksom ni- nađe prijedlog, on zamjenicu rastavlja i postavlja se u sredinu:

Nisam mislio na nikoga. > Nisam mislio ni na koga.

Za ničim ne žalim. > Ni za čim ne žalim.

Ne govori loše o nikome. > Ne govori loše ni o kome.

Nadamo se da će vam ovi primjeri bolje razjasniti neke od najčešćih jezičnih nedoumica u hrvatskom jeziku.

Maja Kurtović

Maja je profesorica hrvatskog jezika i književnosti i diplomirana knjižničarka. Radi u Ekonomskoj i upravnoj školi u Osijeku gdje predaje hrvatski jezik. Položila je tečaj za ovlaštenog lektora i korektora. U slobodno vrijeme piše kratke priče. Voli knjige, glazbu, putovanja i koncerte.

Više postova

Komentiraj