Danas svi znaju engleski jezik – je li baš tako?

Engleski jezik nesumnjivo je najrašireniji način sporazumijevanja u poslovnom svijetu i u međunarodnoj komunikaciji uopće. Upravo zato što „danas svi znaju engleski jezik“ potrebno je obratiti posebnu pažnju na kvalitetu prevedenih tekstova.

 

Jedno je sigurno – svi učimo engleski

Većina mlađe populacije učila je engleski jezik u školi (čak 96,7% učenika u RH), svi smo izloženi sadržajima na tom jeziku (prije svega kroz filmove, TV serije i glazbu), a njegovo korištenje nezaobilazno je u brojnim gospodarskim djelatnostima (primjerice, u turizmu ili informacijsko-komunikacijskim tehnologijama). Nije ni čudo da se ponekad provlači tvrdnja iz naslova.

No koliko je ona istinita? Čak i ako se odnosi na baratanje dovoljnim brojem riječi i općih fraza za osnovno sporazumijevanje, radi se o generalizaciji koja nikako ne stoji. Štoviše, kada govorimo o pismenom izražavanju, može se zaključiti da je razina poznavanja engleskog (a i hrvatskog) jezika među stanovništvom zapravo prilično niska.

“Ne razumijem ništa, treba mi prevoditelj…”

Dakako, stupnjevi poznavanja nekog jezika različiti su, kao i potrebe korisnika. Za opću usmenu i pismenu komunikaciju nije potrebno imati bogat rječnik i savršeno poznavati pravopis. Ali kada se radi o zahtjevnijim pismenim sadržajima, kao što su primjerice marketinški materijali, službene internetske stranice,  pravna i tehnička dokumentacija, korisnički priručnici ili znanstveni članci, potrebno je nešto više – profesionalan prijevod na engleski ili hrvatski jezik.

Takvu uslugu ne mogu kvalitetno pružati nastavnici ili škole stranih jezika, kojima je pismeno prevođenje usputna djelatnost, već pojedinci i tvrtke koji se bave gotovo isključivo tim poslom i stalno usavršavaju kroz svakodnevnu praksu.

Ovdje se ne radi o jezičnom cjepidlačenju, nego o potrebi da prevedene informacije budu točne, razumljive i kvalitetne. I baš zbog toga što „danas svi znaju engleski jezik“ nužno je obratiti posebnu pažnju na sadržaje koje pružamo na tom jeziku i prevodimo s njega. To je jedan od načina kojima se pokazuje ozbiljan i profesionalan pristup poslovanju, zahvaljujući kojem se može zadržati i povećati ugled pojedinca, tvrtke, institucije ili, na primjer, turističkog odredišta.

Smijesni-prijevodi.hr

U potrazi za uštedom, brojni pojedinci i organizacije upustit će se u prevođenje sami ili će povjeriti prijevod nekom iz svog okruženja tko „super zna engleski i jeftino će to napraviti”. To je s financijske strane razumljivo, no kod takvih prijevoda gotovo uvijek se vide određeni nedostaci i nedorađenosti, a u krajnjem slučaju takva praksa rezultira pogrešnim, nesuvislim, pa i smiješnim pokušajima. Među najpopularnijim primjerima su jelovnici, pa tako od pizze s kozicama u engleskoj verziji dobijemo pizzu s velikim boginjama, a od škampa na domaći način škampe „na putu kući“.

Svakakve pogreške mogu se vidjeti i u raznim poslovnim dokumentima ili na web stranicama. Takve tekstove često interno prevode zaposlenici koji nemaju potrebne kompetencije, ali ni dovoljno vremena i koncentracije, što svakako utječe na kvalitetu krajnjeg proizvoda ili usluge, a može dovesti i do ozbiljnih propusta. U jednom slučaju čitava ugovorna dokumentacija za vrijedan projekt financiran iz fondova EU-a prevedena je na engleski jezik putem internetskog servisa, pa su tako i imena mjesta dobila engleske nazive. Primjerice, naziv dijela grada Uske njive preveden je kao “narrow fields”.

S druge strane…

S druge strane, kvalitetni prevoditelji:

  • odgovarajuće su obrazovani i bave se isključivo prevoditeljstvom
  • odlikuju se bogatim rječnikom i izvrsnim pismenim izražavanjem
  • koriste potrebnu stručnu terminologiju ovisno o kontekstu
  • usmjereni su na detalje, organizirani i pouzdani
  • zahvaljujući neprekidnoj praksi, sposobni su kvalitetno prevesti velike količine teksta u (uvijek) kratkim rokovima

Njima se neće dogoditi spomenute pogreške. Njihove vještine možda i nisu potrebne uvijek i svima, ali za prijevod pisanih materijala u okviru poslovnih, kulturnih ili znanstveno-istraživačkih djelatnosti one su iznimno vrijedne i trebale bi biti nezaobilazne. Trošak prijevoda daleko je manji od troška ponovnog tiska ili propalog posla.

Budući da “danas svi znaju engleski”, ljudi daleko brže i lakše prepoznaju pogreške i nedostatke u prijevodima nego kada se radi o, primjerice, talijanskom ili njemačkom jeziku. Netočan i “šlampav” prijevod ne samo da prenosi krivu informaciju nego itekako bode u oči i narušava sliku koju čitatelj ima o onome tko stoji iza teksta. Stoga bi svakome tko u okviru svojeg poslovanja ima potrebu za takvim prijevodima njihova besprijekornost trebala biti iznimno važna, a takvu kvalitetu i brzinu usluge mogu osigurati jedino specijalizirane tvrtke ili agencije kojima prevoditeljstvo nije usputna, nego glavna djelatnost.

Mario Džido

Mario is a language professional with extensive experience in the translation and localization industry. At Sinonim, he is in charge of the technical and professional aspects of translation projects and quality assurance. Off work, he enjoys music, books and learning new languages.

Više postova

Komentiraj