U prevoditeljskoj industriji rijetko naiđemo na opsežno, konkretno istraživanje. Zato smo zahvalni kad netko zasuče rukave i donese stvarne podatke na stol.

Lokalise, platforma za lokalizaciju, nedavno je objavila izvještaj o najčešćim greškama i najboljim praksama u lokalizaciji. Podaci dolaze od stručnjaka koji svakodnevno vode višejezične projekte – i gotovo savršeno preslikavaju situacije s kojima se i mi u Sinonimu redovito susrećemo.

Odlučili smo njihove zaključke pretvoriti u konkretne lekcije. Ako planirate prijevod weba ili aplikacije ili pak lansiranje kampanje na stranom tržištu, ovo su zamke koje vrijedi izbjeći na vrijeme.

1. Važnost konteksta u lokalizaciji

Zamislite prevoditelja koji u tablici dobije jednu jedinu englesku riječ: „Book“.

Je li to imenica – „knjiga“ u webshopu? Ili glagol – „rezerviraj“ na gumbu? Bez konteksta, to je pogađanje. A prevođenje naslijepo otvara vrata greškama.

Prema istraživanju Lokalisea, upravo je rad bez konteksta najveća prepreka s kojom se jezični stručnjaci susreću. Kad se tekst izveze iz weba u Excel ili CSV tablicu, tehnički je to normalan dio procesa, ali problem nastaje kad taj tekst ostane odsječen od svijeta u kojem živi.

Zato naš proces uvijek počinje traženjem šire slike: želimo vidjeti dizajn u kojem će tekst stajati, dobiti probni pristup aplikaciji ili barem snimke ekrana. Smisao prijevoda je prenijeti poruku iz jednog svijeta u drugi tako da zvuči prirodno – a to ide samo ako znamo gdje se korisnik u tom trenutku nalazi.

2. Dizajn koji puca po šavovima

Engleski „Buy“ ima tri slova. Njemački „Jetzt kaufen“ ima jedanaest.

Ako je gumb dizajniran isključivo za englesku riječ, on se raspada u trenutku kad dodate njemački. Tekst ispada iz okvira, elementi se preklapaju, a stranica na stranom tržištu izgleda neuredno.

Istraživanje posebno ističe ignoriranje lokalizacije u fazi dizajna kao čestu i skupu grešku. Njemački je u prosjeku 30 % dulji od engleskog, što dobar dizajn unaprijed uzima u obzir. 

3. Definiranje glasa brenda (Tone of Voice)

Zamislite da vaš brend na hrvatskom njeguje opušten, prijateljski ton. Bez jasnih pravila, jedan bi prevoditelj na njemačkom mogao posegnuti za strogim, formalnim „Vi“ (Sie), dok bi drugi u istoj aplikaciji koristio neformalno „ti“ (du). Odjednom vaš brend na stranom tržištu zvuči kao dvije potpuno različite tvrtke.

Mnogi timovi u istraživanju požalili su što na početku nisu definirali pojmovnik i stilski vodič. To su naizgled sitnice, ali upravo one održavaju brend prepoznatljivim na svakom jeziku. Kada ne radite s agencijom, već angažirate više različitih freelancera koji samostalno prevode za različita tržišta, do ovakvih grešaka dolazi vrlo lako ako nemate jasan dokument s formuliranim glasom brenda. Svatko će tekst interpretirati na svoj način.

U Sinonimu tome pristupamo drugačije. Naš tim pazi na te detalje i prepoznaje vaš ton iz konteksta. Prije početka rada temeljito istražujemo vaše prethodne materijale – proučavamo vašu web-stranicu, čitamo objave na društvenim mrežama i slušamo kako komunicirate. Kratak stilski vodič koji pritom izradimo osigurava da zvučite ujednačeno i autentično, bez obzira na to tko prevodi i na koje tržište idete.

4. Tekst zarobljen u kodu

Postoji tehnička greška koju programeri zovu hardcoding – upisivanje teksta izravno u kod aplikacije ili weba.

Kad je tekst „zaključan“ u kodu, prevoditelj mu ne može pristupiti bez pomoći programera. To znači da svaka sitna izmjena – ispravak zareza, promjena naslova kampanje – traži da programer prekine svoj posao i ručno je unese.

Istraživanje potvrđuje ono što u praksi stalno vidimo: izdvajanje teksta iz koda u zasebne datoteke od samog početka drastično ubrzava i pojeftinjuje širenje na nova tržišta.

5. Mit o „lako ćemo to na kraju“

Najskuplja greška nije jezična, nego rasporedna.

Ostavljanje lokalizacije za sam kraj projekta glavni je krivac za probijene rokove i nepotreban stres. Logika zvuči razumno: prvo posložimo cijelu stranicu, pa je onda pošaljemo na prijevod. U praksi to znači da svaka jezična ili dizajnerska korekcija traži vraćanje unatrag i prepravljanje već gotovog.

Moderni višejezični marketing radi paralelno. Tekst se kulturološki prilagođava i testira dok se stranica još razvija, pa se greške otklanjaju u hodu, a ne na kraju kad je sve već „zatvoreno“.

Lokalizacija je alat za rast, ne trošak na kraju

Lokalizacija je most koji spaja jezičnu preciznost s kulturološkim razumijevanjem tržišta. Ona osigurava da se vaš inozemni kupac na vašem webu osjeća jednako sigurno kao i domaći.

Istraživanje Lokalisea samo je potvrdilo ono na čemu temeljimo svoj rad: jezik nije operativni trošak, nego izravan alat za izgradnju povjerenja, a posljedično i povećanje prodaje. Uspješan iskorak preko granice traži da se o prijevodu razmišlja već pri izradi prvih nacrta dizajna i koda, ne na kraju.