„Živiš kao u bajci!“
Zasigurno smo mnogo puta čuli ovaj izraz čije značenje na prvu možemo definirati dvojako: lagodan, opušten život neopterećen problemima ili pak naivno vjerovanje u ljudsku iskrenost, dobrotu i poštenje. Kako god protumačili gore navedenu jezičnu frazu, naravno ovisno i o kontekstu priče, složit ćemo se da se može primijeniti i upotrebljavati u svakodnevnoj komunikaciji.
No kako i kada su se jezične fraze iz bajki uklopile u jezik današnjice te o kojim je jezičnim frazama riječ, otkrivamo u nastavku.
1. Gukni golube (reci što imaš, izjasni se)
Kada govorimo o pisanoj bajci, najpoznatija su imena braća Grimm, imajući na umu da su ljudi iz naroda dolazili njima i pripovijedali im bajke koje su oni potom uvrstili u zbirku „Dječje i kućne bajke“. Njihovi tekstovi dobar su primjer narodnih bajki u pisanoj formi koje naravno obiluju jezičnim frazama koje upotrebljavamo u svakodnevnoj komunikaciji, a bajka kao književna vrsta doživjela je procvat upravo zahvaljujući njima. Ovu frazu često svakodnevno upotrebljavamo, a braća Grimm uvrstila su je u poznatu bajku „Pepeljugu“.
2. Stajati kao saliveno (odlično pristaje komu što)
Uzimajući u obzir upravo neke od najpoznatijih Grimmovih bajki, a koje se djeci čitaju od malena i to upravo prije spavanja, uočavamo lakoću umetanja jezičnih fraza iz bajke u svakodnevni govor. Ove čvrste i ustaljene forme pronalaze mjesto u bajci i potom u svakodnevici, ili možda obratno, a dodatno ih oplemenjuje laka pamtljivost i pretpostavka da će se upravo zbog toga češće upotrebljavati. Ova fraza također je zabilježena u bajci „Pepeljuga“, a uz prethodno opisanu frazu ubraja se u one koje se odnose na pojedine radnje i poredbe.
3. Morala je od jutra do mraka raditi (jako dugo raditi)
Bajku kao književnu vrstu možemo promatrati s nekoliko stajališta: povijesnog, socijalnog, geografskog, stilističkog, jezičnog. Nama je zasigurno najzanimljiviji onaj jezični, no važno je uzeti u obzir širi kontekst zbog međusobnog isprepletanja svih čimbenika. U bajkama se najčešće javljaju one fraze vezane uz likove, odnosno njihove postupke i osobine.
4. Bijela kao snijeg
Bajka predstavlja jedan od najstarijih oblika usmenog narodnog stvaralaštva koji se dugi niz godina prenosio s „koljena na koljeno“, i to prvenstveno odrasloj publici. Vjerojatno se zbog stvaralačke moći jezika, jednostavnog stila pisanja i uporabe čudesnosti u pojavama i likovima iz svakodnevnog života danas zadržala u narodu, ali prvenstveno je namijenjena mlađoj populaciji i pritom se uvrstila u pisanu književnost. Kada kažemo bijela kao snijeg, pomislimo na Snjeguljicu. Njezina izrazito bijela boja kože ostala je u našem jeziku ustaljena kao opis osobe jako svijetle puti.
5. Ni za sve blago svijeta
U bajci „Snjeguljica“ pronalazimo one fraze koje su najučestalije, ali i najzanimljivije, primjerice ni za sve blago svijeta. U bajkovitim tekstovima, bilo da se oni pripisuju domaćim ili inozemnim autorima, vidimo cjelokupni društveni život naroda i veoma su važan dio povijesti književnosti, ali i jezika.
6. Pao je kamen (teret) kome sa srca
Razvidno je da su se mnoge fraze iz jednog naroda/govora/jezika u drugi prenosile usmenim putem. Kako su se i bajke u svojim počecima prenosile usmenim putem i kako se davno prije živjelo nomadski, tako i postoje inačice iste bajke na različitim geografskim područjima. Stoga je i fraza pao je kamen (teret) kome sa srca zabilježena i u njemačkom i hrvatskom jeziku.
7. Ni pet ni šest (brzina)
Charles Perrault, francuski skupljač bajki, poznat je kao autor „Usnule ljepotice“, bajke koja svojom radnjom podsjeća na „Trnoružicu“ braće Grimm. Takvih primjera ima još, ali možemo reći da je „Mačak u čizmama“ bajka koja se pripisuje isključivo njemu, bez drugih inačica. Ova fraza spominje seupravo u navedenoj bajci.
8. Rastopiti se od miline (jako uživati u čemu)
Bajka „Mačak u čizmama“ sadrži još poznatih fraza koje su se izvrsno uklopile u bajkoviti tekst ovog francuskog skupljača bajki, a ujedno se upotrebljavaju i izvan bajkovitog konteksta.
9. Gol golcat (potpuno gol, nag)
Možda ste se zapitali kako ova fraza, također zabilježena u „Mačku u čizmama“, zvuči zapisana na izvornom francuskom ili pak njemačkom jeziku. U tome vam može pomoći aplikacija za učenje stranog jezika, a više o najboljim besplatnim aplikacijama istražite na blogu dostupnom na stranici www.sinonim.hr.
10. Bijeda i nevolja (velika bijeda)
Kada govorimo o bajci u Hrvatskoj, zasigurno je najpoznatije ime Ivana Brlić-Mažuranić. Iako se Ivanine bajke svrstavaju u umjetničke, one sadrže i elemente narodnih bajki, posebice kod uporabe uobičajenog bajkovitog početka i završetka. Ova fraza zabilježena je u bajci „Ribar Palunko i njegova žena“.
11. Biti tvrde glave (biti tvrdoglav, uporan)
„Lutonjica Toporko i devet župančića“ bajka je koja bilježi ovu frazu. Ivanine Priče iz davnine, kao i bajke braće Grimm i Charlesa Perraulta, obiluju jezičnim frazama, a neke od primjera fraza iz Ivaninih bajki često upotrebljavamo i svakodnevno.
12. Bog te pita gdje/kuda (tko zna, nepoznato je)
Naravno da pri odabiru i uvrštavanju fraza u autorski tekst uvelike utječu značajke autorova jezika i stila. Ivanin jezik bajki oplemenjuje jednostavnost, leksičko bogatstvo, slikovitost i skladan ritam, ali i odlike razgovornog stila, kako pronalazimo i u primjeru ove fraze iz bajke „Regoč“.
13. I nikom ništa (nije važno, bilo pa prošlo)
Bilo da su jezične fraze pripadale prije narodu ili su zaista nastale u bajci, neminovno je da su danas u našoj svakodnevici ustaljene i da se često upotrebljavaju. A ako zastanemo i promislimo o onome što govorimo, možda shvatimo da u razgovoru upotrebljavamo upravo one fraze koje smo naučili čitajući bajke. I nikom ništa zabilježena je u bajci „Šuma Striborova“, prvoj Ivaninoj bajci.
Možda smo vas ovim tekstom potakli na dublje razmišljanje o našem jeziku, ali i na želju za učenjem stranog jezika u svrhu oplemenjivanja sebe, kao što to čine i bajke kroz stoljeća. Sinonim vam pak može dati odgovor na pitanje kako poznavanje drugog jezika može promijeniti vaš pogled na svijet te šest razloga zašto je dobro učiti strani jezik.
