Svjesni smo da u današnje vrijeme većina ljudi nema dovoljno slobodnog vremena za kvalitetno uživanje u životu. Neki tu minimalnu količinu vremena koriste za odmor kod kuće, dok neki pokušavaju putovati kad god si to mogu priuštiti. No kada putujete u drugu državu ipak je dobro znati neke fraze na engleskom jeziku koje će vam olakšati to iskustvo.

 

1. Hello/Hi!

Pristojan pozdrav nikada nije naodmet, a može predstavljati razliku u tome kako se ljudi prema vama ponašaju. Osim pozdrava, predlažemo da naučite barem „thank you”, „excuse me” i „sorry” kako bi vama i ljudima koje ćete susretati bilo ugodnije.

 

2. Do you speak English?

Naravno, ako idete na putovanje negdje gdje engleski jezik nije službeni jezik, bitno je znati pitati „Govorite li engleski jezik?” Ako osoba odgovori potvrdno, možete nastaviti razgovor i pitati ono što vas zanima. Kao na primjer:

 

3. What do you recommend?

Bilo da ste u otmjenom restoranu ili opuštenoj pivnici, ako ste na putovanju, vjerojatno ste spremni za nova iskustva. Umjesto da se borite s nepoznatim riječima ili nagađate što bi moglo biti ukusno, pametno je upitati konobara. On će vam moći reći čime su gosti inače zadovoljni ili što mu je osobno najukusnije. Zbog jednog jednostavnog „Što predlažete?” možete probati hranu i piće koje inače nikada ne biste naručili te otići zadovoljni iz ugostiteljskog objekta.

fraze-na-engleskom-hrana-min

 

4. May we have the menu, please?

Ako pak niste raspoloženi za iznenađenja, svakako iskoristite ovu frazu na engleskom jeziku te odaberite obrok po želji.

 

5. May I have the check, please?

Nakon što ste popili svoju kavu ili pivo, ili pojeli svoj obrok, zatražite račun, platite i možete ići dalje u avanturu.

 

6. How do you get to…?

Ako na putovanje dolazite pripremljeni i znate koje će vas znamenitosti oduševiti, jedino što trebate je doći do njih. U današnje se vrijeme nije teško snaći uz pomoć raznih uređaja i aplikacija, no ako ipak imate poteškoća u pronalaženju zanimljivosti grada u kojemu ste, dobro je pitati druge. Ako mislite da nećete razumjeti upute, imajte kartu grada uz sebe i dajte osobi da vas usmjeri po karti. „Kako doći do…?” korisno je, a jednostavno pitanje bez kojeg ne možete ako ste na nepoznatom mjestu.

fraze-na-engleskom-kako-stići-min

 

7. I don't understand.

Ako ne razumijete osobu s kojom razgovarate, nemojte pobjeći glavom bez obzira. Recite „Ne razumijem” te poštedite i sebe i neznanca neugodnih situacija.

 

8. How much does this cost?

Putovanja sigurno koštaju, ali svi znamo da će se osim na put, hranu i smještaj, novci potrošiti i na razne suvenire. Budući da za kupovinu suvenira baš ne može iskoristiti pitanje „Što preporučujete?”, dobro je pitati „Koliko ovo košta?” To će vas pitanje spasiti od slučajnog trošenja velike količine novaca, što svi vole.

 

Ovo su, naravno, samo neke fraze na engleskom jeziku koje bi vam mogle biti korisne za vaše nezaboravne avanture po svijetu. Ako baš bude „zagustilo”, uvijek možete iskoristiti korisne funkcije Google Translatea kao što je prijevod glasovnih zapisa. Ova funkcija automatski prevodi sve što vaš sugovornik kaže te vam može poslužiti kao  Predlažemo da unaprijed saznate prijevode fraza za koje mislite da bi vam bile korisne, istražite zanimljivosti o gradu koji ćete posjetiti ili jednostavno povedete prijatelja koji zna potrebni jezik.

Nakon što smo sa Sinišom razgovarali o tome kako dobiti posao prevoditelja i kako je to raditi u prevoditeljskoj agenciji, došao je red na Marija, direktora prevoditeljskih poslova. Naš je nesuđeni nogometaš u prevoditeljstvu već više od 10 godina, a prolazak kroz sve faze posla omogućio mu je dobar uvid u funkcioniranje industrije. S Marijom smo razgovarali o tome koje karakteristike ima kvalitetan prevoditelj, s kojim se izazovima svakodnevno susreće prevoditeljska industrija, kakvo je stanje u Hrvatskoj te kako se odlučio na otvaranje vlastite tvrtke.

Što znači biti dobar prevoditelj? 

Iako svi prevoditelji zaposleni u našoj agenciji imaju visoku stručnu spremu, Mario kaže kako visoka naobrazba nije jamstvo da će osoba biti dobar prevoditelj, ali je dobra polazna točka: „Za očekivati je da će osoba bez radnog iskustva koja je studirala jezik pet godina ipak imati veću razinu znanja od nekoga tko je neformalno učio jezik. Nedostaci našega obrazovnog sustava očituju se i u prevoditeljstvu. Prevoditelji ulaze u svijet rada gotovo bez praktičnih vještina i znanja koji su nužni da bi svoj posao obavljali dobro”.

A upravo  praktične vještine i znanje čine razliku. Nije dovoljno samo znati jezik.

„Dobrog prevoditelja čini mnogo stvari. Nije dovoljno samo izvrsno ‘površinsko’ poznavanje jezika i CAT alata. Potrebne su kvalitete kao što je analitičnost, usmjerenost na detalje, sposobnost pronalaženja i primjene pravih informacija u pravom kontekstu, visoka koncentracija, brzina i odgovoran odnos prema radu.

Tko god se želi baviti prevođenjem mora steći praktično iskustvo. Iako može samoinicijativno prevoditi različite materijale i pronaći informacije o prevoditeljskoj industriji na internetu, najučinkovitija metoda učenja bila bi praksa ili volonterski rad za neku prevoditeljsku agenciju, jer se tek tada upoznaje sa svim procesima, alatima i zahtjevima i, ako se radi o dobroj prevoditeljskoj agenciji, dobiva povratne informacije o kvaliteti svog rada”, kaže Mario.

Izazovi u prevoditeljskoj industriji

Jedan od najvećih izazova s kojima se prevoditelji svakodnevno susreću jest strojno prevođenje i njegov utjecaj na samo zanimanje prevoditelja. Napredak tehnologije zasigurno pridonosi razvoju industrije, no činjenica je da programi za strojno prevođenje ne mogu razmišljati zbog čega će teško zamijeniti čovjeka. S tim se slaže i Mario: „Svakako se najviše govori o razvoju tehnologija strojnog prevođenja kao o ‘prijetnji’ koja će zamijeniti prevoditelje. Teško je reći koliko je to realno i blizu s obzirom na složenost ljudske komunikacije i dozu kreativnog razmišljanja koja je potrebna za kvalitetno prevođenje. Prije bih rekao da će takve tehnologije značajno pomoći prevoditeljima i ubrzati rad, ali da će još dugo biti potrebna ljudska ruka kako bi se osigurala smislenost prijevoda unutar danog konteksta”.

Pojednostavljenje i skraćivanje procesa prevođenja svakako su jedne od najvažnijih pozitivnih promjena koje donosi ovakva vrsta prevođenja. To izravno utječe i na produktivnost prevoditelja: „Primjetan je trend prelaska nekih agencija sa standardnog prevoditeljskog procesa na strojno prevođenje s naknadnim uređivanjem. To bi trebalo donijeti veću produktivnost. U ovom trenutku rekao bih da takav proces, primjerice kod prevođenja s engleskog na hrvatski jezik, još uvijek ne daje zadovoljavajuće rezultate. No, tehnologija se brzo razvija i to bi vrlo brzo mogao postati standard u prevoditeljskoj industriji. U Sinonimu zasad ne dobivamo puno takvih upita i ne koristimo strojno prevođenje, ali pratimo kretanja i prilagodit ćemo se svim pozitivnim promjenama”.

Osiguravanje dosljednosti i kvalitete prijevoda

A kako osigurati dosljednost i kvalitetu prijevoda?

„Prije svega potreban je kvalitetan proces kojim se osiguravaju dodatne provjere i ‘dotjerivanje’ prijevoda prije isporuke. To obuhvaća korake kao što su lektura, korektura i računalna provjera pravopisa. Naravno, što je proces složeniji, zahtijeva više vremena i novca. Kada se radi o hitnim prijevodima, osim kvalitete i brzine samih prevoditelja, dosljednost u terminologiji prijevoda postiže se i primjenom prijevodnih memorija i terminoloških baza, odnosno alata za računalno potpomognuto prevođenje i osiguranje kvalitete. S druge strane, što je rok kraći, veća je mogućnost pogrešaka, čega moraju biti svjesni i klijenti”, pojašnjava Mario.

Iako specijalizacija prevoditelja može pridonijeti kvaliteti prijevoda, ona nije obavezna. Biti prevoditelj znači i znati iskoristiti sve (pouzdane) izvore i obraditi informacije. Upravo je snalaženje u različitim područjima važno za prevoditelje koji rade na malom tržištu kao što je hrvatsko tržište.

„Specijalizacija je poželjna, ali nije nužna. Prije bismo se mogli zapitati koliko je specijalizacija moguća, pogotovo za manje jezike kao što je hrvatski. U Sinonimu odrađujemo projekte iz raznih područja, od dječje književnosti do farmaceutike – prevoditelj mora biti spreman na sve. Srećom, tu je bogatstvo informacija na internetu, stoga je izrazito važna sposobnost njihovog brzog pronalaženja i primjene u danom kontekstu”.

Gdje smo sada i kamo idemo?

U Hrvatskoj postoji više od 300 prevoditeljskih agencija. I dok veliki broj njih teži raditi prema međunarodno priznatim standardima kvalitete, tržište je ipak zasićeno neprofesionalnim prijevodima: „Rekao bih da je bolje nego prije jer je sve više tvrtki koje rade prema svjetskim standardima, no i dalje je njihov broj vrlo mali u odnosu na ukupan broj pojedinaca i poslovnih subjekata koji pružaju usluge prevođenja niske ili osrednje kvalitete”, pojašnjava nam Mario i dodaje kako se uopće odlučio ući u poduzetničke vode:

„Freelancing je, uz sve svoje prednosti, dosta varljiva, nesigurna stvar. Jedan tjedan možete imati posla od 7 ujutro do 9 navečer, praznikom i vikendom, a onda nekoliko dana ili čak tjedana ništa. Uvijek ste u nekoj neizvjesnosti. Morate sami aktivno tražiti poslove, nuditi se agencijama. Na malom tržištu kakvo je hrvatsko vrlo je teško dobiti stalan posao kao prevoditelj. To se posebno odnosi na engleski jezik (svi ga znaju, je l'), pogotovo u vrijeme krize kakvo je bilo prije nekoliko godina.

Došao sam i do faze u profesionalnom razvoju u kojoj sam bio spreman za pokretanje vlastitog posla. Uz to se poklopilo i više okolnosti koje su me na to usmjerile. Otvorila mi se mogućnost da osnujem tvrtku s partnerima koji imaju vještine kompatibilne mojima, s obzirom na to da sam manje zainteresiran za financijsku, marketinšku, kadrovsku stranu priče. To su ljudi u koje imam povjerenja i koji imaju povjerenja u mene. Htio sam vidjeti koliko daleko možemo stići otvaranjem prevoditeljske agencije u Osijeku. Kako sada stvari stoje, već smo mnogo toga napravili, a možemo i mnogo više”.

Ako se ponekad nađete u jezičnim nedoumicama hrvatskoga jezika radi (ili možda zbog?) njegove kompleksnosti i niti (ili možda ni?) sami više niste sigurni kako izabrati među (ili možda između?) dvije mogućnosti, donosimo nekoliko jezičnih savjeta kako bismo vam pomogli riješiti takve probleme.

JEZIČNI SAVJET: Pošto ili budući da?

Važno je znati razlikovati ova dva veznika. Oba povezuju zavisnosložene rečenice te se nazivaju subjunktorima. Veznikom budući da označava se uzročno-posljedična veza te je on zamjenjiv konstrukcijom s obzirom na to da. Treba napomenuti da budući da može stajati isključivo na početku rečenice te ako ga želite staviti u sredinu, trebate upotrijebiti zato što ili jer.

Budući da nisi učio, pao si ispit.

Pao si ispit jer nisi učio.

Pao si ispit pošto nisi učio.

Pao si ispit budući da nisi učio.

Pošto je vremenski prilog (ujedno i veznik) te je zamjenjiv s nakon što.

Spavat ću pošto završim sav posao.

Pošto smo se vratili iz škole, napisali smo zadaću.

Pošto se može koristiti i u razgovornom jeziku u značenju koliko, odnosno po kojoj cijeni. Važno je imati na umu značenje riječi pošto prilikom oblikovanja rečenice kako se ona ne bi upotrijebila uz drugu riječ istog značenja te da ne bi došlo do pleonazma. Na primjer:

Pošto je kilogram mandarina?

Pošto košta kilogram mandarina?

JEZIČNI SAVJET: Jer ili je l'?

Nerijetko ćemo u današnje vrijeme čuti sljedeće rečenice:

Jer ti lijepa ova haljina?

Jer ideš na predavanje?

Idem u trgovinu jel moram.

Jer si dobro?

Veznikom jer ne možemo započeti pitanje, već to moramo učiniti upitnom formom je li, odnosno je l' . Ispravne su rečenice u kojima se jer koristi samo i isključivo kao veznik:

Nije došla na večeru jer je bila bolesna.

Jedem jer sam gladan.

Čestica li osnovno je gramatičko sredstvo ustrojavanja upitnih rečenica. Ona je zanaglasnica i uvijek dolazi iza naglašene riječi, najčešće glagolskog oblika, koji može biti potvrdan ili niječan. Na primjer:

Jesi li dobro?

Možete li sami ili Vam treba pomoć?

Nije li ti dosta klizanja za jedan dan?

JEZIČNI SAVJET: Radi ili zbog?

Prijedlozi radi i zbog često se brkaju. Njihova različita značenja najviše dolaze do izražaja u sljedećim dvama primjerima:

Došao sam u bolnicu radi bolesti.

Došao sam u bolnicu zbog bolesti.

Ove dvije rečenice imaju dva potpuno različita značenja. U prvoj rečenici prijedlogom radi označava se NAMJERA dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam da pokupim bolest / se razbolim”. U drugoj pak rečenici, prijedlogom zbog označava se UZROK dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam jer sam bolestan”.

Vozio je sporo zbog magle. (Magla je izravno uzrokovala njegovu sporu vožnju.)

Vježbam radi zdravlja. (Vježbam s ciljem da budem zdravija.)

Vježbam zbog zdravlja.

Kasnim radi toga što mi je kasnio tramvaj.

JEZIČNI SAVJET: Ni ili niti?

Veznici ni i niti najčešće se koriste sa svojim parnjacima (ni… ni, niti… niti), ali mogu stajati i sami. Bez obzira na to javljaju li se u rečenici samostalno ili u paru, potrebno je slijediti ista pravila. Veznik ni može stajati uz negaciju, dok veznik niti ne može. Također treba spomenuti da se ni… niti, odnosno niti… ni ne koristi kao rečenični par. Na primjer:

On nema ni brige ni pameti.

On nema niti brige niti pameti.

Nije ni pogledao knjigu.

Nije niti pogledao knjigu.

Niti spavam niti jedem od muke.

Osijek nije ni bučan niti tih grad.

On niti uči ni radi.

Pomoći će i ako znamo da veznici ni… ni dolaze uz:

JEZIČNI SAVJET: Među ili između?

Prijedlozi između i među koriste se ovisno o tome s koliko predmeta su u odnosu. Prijedlog između koristimo kada pokušavamo spojiti dva pojma ili osobe/predmeta, dok prijedlog među koristimo za međusoban odnos triju ili više osoba. Na primjer:

Ovaj je dogovor samo između tebe i mene.

Udaljenost između Osijeka i Zagreba je oko 250 kilometara.

Nalazim se među drvećem.

Izgubim se između svih tih pravila hrvatskog jezika.

Nije jednostavno biti lektor. Uz veliki broj pravopisnih i gramatičkih pravila, lektorirani tekst mora se prilagoditi publici za koju je napisan. Lektor mora znati što traži i očekuje potencijalni čitatelj te kako tekst učiniti razumljivim „od prve”.  Još jezičnih savjeta potražite na našoj Facebook stranici.

Unazad nekoliko godina marketinške strategije i taktike značajno su se promijenile, što zbog pojave novih medija i tehnologija, što zbog promjena koje su se dogodile u svijesti potrošača. No jedan pojam vjerojatno će zauvijek imati primat u svakoj dobroj marketinškoj strategiji – brand.

Što je brand?

Ukratko i najjednostavnije rečeno, brand je ono kako vas vide potrošači jer je on vaše obećanje da ćete najbolje riješiti njihove probleme, da ste tu za njih i da je njihova dobrobit vama na prvom mjestu. Na kraju, trebate stvoriti dodirne točke sa svojim potrošačima – imate li iste moralne principe, gradite li zajedno bolji svijet, dajete zajednički doprinos…?  Zašto vi? Zašto Coca-Cola, a ne Pepsi?

Istraživanje provedeno na sveučilištu Baylor College of Medicine u Teksasu pokazalo je kako ispitanici zapravo više vole okus Pepsi ili kole generičke trgovačke marke ako ne znaju što piju, no svi su mahom govorili kako im je draža Coca-Cola. Znanstvenici su magnetskom rezonancom pratili ponašanje centara u mozgu dok su ispitanici mirovali, a zatim i dok su pili ponuđene napitke. Na snimkama se vidjelo kako ispitanici, dok nisu znali koji brand konzumiraju, više uživaju u okusu Pepsi. Kada je ispitanicima rečeno da piju Coca-Colu, iako to nije bila istina, dijelovi mozga ispitanika automatski su „zamijenili“ istinski osjećaj percipiranim i „natjerali se“ da im draži okus bude onaj originalne Coca-Cole.

Na ovom primjeru možemo vidjeti kolika je snaga branda i kakve reakcije može potaknuti kod potrošača. Coca-Cola ima priču u čijem je središtu obitelj, stvorila je Djeda Božićnjaka, na zvuk Coca-Colinih reklama i božićnog kamiona znamo da se polako približava vrijeme obiteljskih druženja, kupovanja poklona i božićnih dekoracija. Ne osjećate li se odmah bližima tvrtki kada vidite nasmijanu obitelj oko stola uz hranu, smijeh i neizostavnu Coca-Colu?

Zašto je dobar branding iznimno važan?

Vrlo je bitno odvojiti vrijeme za istraživanje, definiranje i stvaranje branda kako biste bili sigurni da je vaš branding u skladu s vašim proizvodima odnosno uslugama i da šaljete jedinstvenu poruku.

No bez obzira na važnost vizualnog identiteta branda i financijskih sredstava uloženih u promociju, nikakav vam (re)branding neće pomoći ako vaš proizvod ili usluga nije u sinergiji s onim što zastupate.

Primjerice možete napraviti najbolju facebook kampanju od početka poslovanja, no ako vas ljudi negativno ocijene zbog nedovoljno dobre usluge, loše službe za korisnike, neljubaznog javljanja na telefon ili nečeg sličnog, njihova mišljenja vrlo će vjerojatno više utjecati na ostale potencijalne potrošače od onoga što ste im vi poručili svojom kampanjom. Razlog – niste ispunili obećanje.

Odlike dobrog branda

Ono što dobar brand mora jest jasno prenositi vašu poruku, jamčiti vašu stručnost, stvoriti emocionalnu povezanost s klijentom, motivirati ga da se odluči za vaš proizvod ili uslugu i, na kraju krajeva, ono što svi želimo – dugoročno osigurati odanost i partnerstvo.

Kakav je vaš brand?

Ako niste sigurni ispunjava li vaš brand ono što bi trebao i trebate li uložiti više napora u branding, evo nekoliko pitanja kako biste lakše procijenili trenutnu situaciju:

Da ponovimo, treba vam jasna poruka, stručnost, emocionalna povezanost, poziv na akciju i na kraju, kao rezultat svega toga, stvaranje odanog potrošača. Dobar branding ne samo da stvara bolju sliku o tvrtki, privlači publiku i donosi veći profit, već utječe i na zaposlenike koji su vaši prvi ambasadori. Nemojte biti samo još jedna tvrtka u nizu, budite brand.

map-markerphoneenvelope