Budući da smo nedavno govorili o sklonidbi muških vlastitih imena, danas su na red došla ženska vlastita imena.

Kao i u prošlom blogu o sklanjanju vlastitih (muških) imena, pravila će biti jasna i pregledna tako da se u bilo kojem trenutku možete jednostavno podsjetiti što napraviti kada vam ova pravila zatrebaju.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju kratkouzlazni (à), kratkosilazni (ȁ) ili dugosilazni (ȃ) naglasak (odnosno, bilo koji osim dugouzlaznog (á) naglaska):

N Bàrbara Mària Tèa Ìvana Jèlica Ȁna Vȉšnja Pȅtra Dȕnja Mȁrica

Mȃrta

G

Barbare Marije Tee Ivane Jelice Ane Višnje Petre Dunje Marice

Marte

D Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

A Barbaru Mariju Teu Ivanu Jelicu Anu Višnju Petru Dunju Maricu

Martu

V Barbara Maria Tea Ivana Jelice Ana Višnja Petra Dunja Marice

Marta

L

Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

I Barbarom Marijom Teom Ivanom Jelicom Anom Višnjom Petrom Dunjom Maricom

Martom

Kao što je bio slučaj i s ubacivanjem slova j u muškim imenima, i isto pravilo imamo i za ženska imena, ovaj put za ona koja završavaju na -ia . To se j ubacuje u svim padežima osim u vokativu. To se događa u imenima Maria, Daria, Antonia itd., ali ne vrijedi za imena koja završavaju na -ea kao što su, na primjer, Matea i Tea.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju dugouzlazni (á) naglasak:

N Mája Sára Náda Néra Íva Ána Lána Jéla Klára

Ljúba

G Maje Sare Nade Nere Ive Ane Lane Jele Klare

Ljube

D

Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

A Maju Saru Nadu Neru Ivu Anu Lanu Jelu Klaru

Ljubu

V

Majo Saro Nado Nero Ivo Ano Lano Jelo Klaro

Ljubo

L Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

I

Majom Sarom Nadom Nerom Ivom Anom Lanom Jelom Klarom

Ljubom

Ako se vratite na naš prethodno objavljeni blog o sklonidbi muških vlastitih imena, možete primijetiti da je sklonidba ista kao za muška dvosložna imena s dugouzlaznim (á) naglaskom (na primjer, Dino – Dine, Jozo – Joze, Ivo – Ive itd.). Dakle, isti naglasak = ista sklonidba.

S obzirom na to da sklanjanje imena u hrvatskom jeziku ovisi o naglasku, njih jednostavno možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, na isti način na koji je to navedeno i u blogu vezanom za sklonidbu muških vlastitih imena.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -ca ili -ka:

Pravopis hrvatskog jezika navodi da imena koja završavaju na -co ili -ca zadržavaju c, odnosno, ono se ne mijenja u k. Važno je napomenuti da se ovo pravilo odnosi samo na strana imena! Imena kao što su Jelica ili Marica sklanjaju se prema pravilu za sklanjanje ženskih imena koja završavaju na -a. Također, nema promjene ni u imenima koja završavaju na -ka jer se sibilarizacija ne provodi u vlastitim imenima. Isto je i s muškim imenom Luka, zar ne?

N Monica Jessica Jelica Marica Monika Nevenka Draženka

Branka

G Monice Jessice Jelice Marice Monike Nevenke Draženke

Branke

D Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

A

Monicu Jessicu Jelicu Maricu Moniku Nevenku Draženku

Branku

V Monica Jessica Jelice Marice Monika Nevenka Draženka

Branka

L Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

I

Monicom Jessicom Jelicom Maricom Monikom Nevenkom Draženkom

Brankom

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja ne završavaju na -a:

N

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

G

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

D Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

A Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

V Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

L Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

I Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

Za razliku od muških, ne sklanjaju se sva ženska imena. Sklanjaju se samo ona koja završavaju na -a, što znači da se imena koja ne završavaju na -a, bez obzira da porijeklo, dužinu i naglasak, ne sklanjaju.

 

Nadamo se da smo riješili sve nedoumice koje ste imali prilikom pisanja i sklanjanja ženskih vlastitih imena te se po pitanju prezimena čitamo u nekom sljedećem blogu!

Nakon godina čekanja, hrvatski je jezik napokon dobio ujednačeni pravopis! Više neće biti nedoumica piše li se podaci ili podatci, strelica ili strijelica, bambi ili Bambi. Na jednom su mjestu sadržana sva jezična pravila koja će se od ove godine početi primjenjivati bez iznimaka. Na snazi će od idućega mjeseca biti isključivo novi pravopis, za razliku od sada, kada je na snazi više pravopisnih knjiga. Jezikoslovci kažu kako je novi pravopis pojednostavnio većinu jezičnih pravila i prilagodio se svakodnevnom jeziku.

Ili ne. Žao nam je što smo vam pobudili nadu, ali ipak je danas - 1. april! Ništa od ujednačenoga pravopisa.

 

Pravopis kao glavni jezikoslovni problem u Hrvatskoj

Problem pravopisa jedna je od najpoznatijih i najčešćih jezikoslovnih tema o kojoj se u Hrvatskoj raspravlja. U posljednjih 70-ak godina pojavilo se oko 40 pravopisnih knjiga. Kao rezultat prevelikoga broja pravopisa nastao je Institutov pravopis koji se našao na udaru mnogih kritika od trenutka kada je objavljena radna inačica.

„Stalne promjene i nova izdanja pravopisa negativno utječu na izdavanje školskih udžbenika i popratnih materijala u obrazovnim ustanovama zbog potrebe za usklađivanjem s novim pravopisom i lekturom svih tekstova, izdavanje cjelokupne pisane literature, „pismenosti“ pučanstva općenito, s naglaskom na radno sposobne osobe poodmakle životne dobi koje više nisu u mogućnosti pratiti česte izmjene pravopisnih pravila, lektore i prevoditelje na hrvatski jezik koji prečesto moraju pratiti, proučavati i pamtiti nove promjene u pravopisu i tako dalje", kaže naša lektorica Ana.

 

Koliko smo spremni za novi pravopis

Budući da se struje hrvatskih jezičara oštro suprotstavljaju jedne drugima u pravopisnim pitanjima (neću ili ne ću, zadatci ili zadaci, strjelica ili strelica itd.) već više od desetljeća i još uvijek nisu došli do kompromisa, novi bi pravopis vjerojatno samo unio dodatne nejasnoće. Dodatan problem stvara i novi Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. On unosi pravopisna rješenja koja su vrlo upitna te sadrži veći broj neprihvatljivosti. U stvaranju tog pravopisa sudjelovali su predmetni stručnjaci i bila je otvorena javna rasprava pa nije u potpunosti jasno kako je i zašto došlo do ovakvih pravopisnih rješenja.

Ako i vas pate jezična pravila, iznimke i neslaganje jezikoslovaca, na našoj facebook stranici, kao i na blogu, možete pronaći jezične savjete uz koje ćete lakše riješiti nedoumice vezane uz hrvatski jezik. .

Ako se ponekad nađete u jezičnim nedoumicama hrvatskoga jezika radi (ili možda zbog?) njegove kompleksnosti i niti (ili možda ni?) sami više niste sigurni kako izabrati među (ili možda između?) dvije mogućnosti, donosimo nekoliko jezičnih savjeta kako bismo vam pomogli riješiti takve probleme.

JEZIČNI SAVJET: Pošto ili budući da?

Važno je znati razlikovati ova dva veznika. Oba povezuju zavisnosložene rečenice te se nazivaju subjunktorima. Veznikom budući da označava se uzročno-posljedična veza te je on zamjenjiv konstrukcijom s obzirom na to da. Treba napomenuti da budući da može stajati isključivo na početku rečenice te ako ga želite staviti u sredinu, trebate upotrijebiti zato što ili jer.

Budući da nisi učio, pao si ispit.

Pao si ispit jer nisi učio.

Pao si ispit pošto nisi učio.

Pao si ispit budući da nisi učio.

Pošto je vremenski prilog (ujedno i veznik) te je zamjenjiv s nakon što.

Spavat ću pošto završim sav posao.

Pošto smo se vratili iz škole, napisali smo zadaću.

Pošto se može koristiti i u razgovornom jeziku u značenju koliko, odnosno po kojoj cijeni. Važno je imati na umu značenje riječi pošto prilikom oblikovanja rečenice kako se ona ne bi upotrijebila uz drugu riječ istog značenja te da ne bi došlo do pleonazma. Na primjer:

Pošto je kilogram mandarina?

Pošto košta kilogram mandarina?

JEZIČNI SAVJET: Jer ili je l'?

Nerijetko ćemo u današnje vrijeme čuti sljedeće rečenice:

Jer ti lijepa ova haljina?

Jer ideš na predavanje?

Idem u trgovinu jel moram.

Jer si dobro?

Veznikom jer ne možemo započeti pitanje, već to moramo učiniti upitnom formom je li, odnosno je l' . Ispravne su rečenice u kojima se jer koristi samo i isključivo kao veznik:

Nije došla na večeru jer je bila bolesna.

Jedem jer sam gladan.

Čestica li osnovno je gramatičko sredstvo ustrojavanja upitnih rečenica. Ona je zanaglasnica i uvijek dolazi iza naglašene riječi, najčešće glagolskog oblika, koji može biti potvrdan ili niječan. Na primjer:

Jesi li dobro?

Možete li sami ili Vam treba pomoć?

Nije li ti dosta klizanja za jedan dan?

JEZIČNI SAVJET: Radi ili zbog?

Prijedlozi radi i zbog često se brkaju. Njihova različita značenja najviše dolaze do izražaja u sljedećim dvama primjerima:

Došao sam u bolnicu radi bolesti.

Došao sam u bolnicu zbog bolesti.

Ove dvije rečenice imaju dva potpuno različita značenja. U prvoj rečenici prijedlogom radi označava se NAMJERA dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam da pokupim bolest / se razbolim”. U drugoj pak rečenici, prijedlogom zbog označava se UZROK dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam jer sam bolestan”.

Vozio je sporo zbog magle. (Magla je izravno uzrokovala njegovu sporu vožnju.)

Vježbam radi zdravlja. (Vježbam s ciljem da budem zdravija.)

Vježbam zbog zdravlja.

Kasnim radi toga što mi je kasnio tramvaj.

JEZIČNI SAVJET: Ni ili niti?

Veznici ni i niti najčešće se koriste sa svojim parnjacima (ni… ni, niti… niti), ali mogu stajati i sami. Bez obzira na to javljaju li se u rečenici samostalno ili u paru, potrebno je slijediti ista pravila. Veznik ni može stajati uz negaciju, dok veznik niti ne može. Također treba spomenuti da se ni… niti, odnosno niti… ni ne koristi kao rečenični par. Na primjer:

On nema ni brige ni pameti.

On nema niti brige niti pameti.

Nije ni pogledao knjigu.

Nije niti pogledao knjigu.

Niti spavam niti jedem od muke.

Osijek nije ni bučan niti tih grad.

On niti uči ni radi.

Pomoći će i ako znamo da veznici ni… ni dolaze uz:

JEZIČNI SAVJET: Među ili između?

Prijedlozi između i među koriste se ovisno o tome s koliko predmeta su u odnosu. Prijedlog između koristimo kada pokušavamo spojiti dva pojma ili osobe/predmeta, dok prijedlog među koristimo za međusoban odnos triju ili više osoba. Na primjer:

Ovaj je dogovor samo između tebe i mene.

Udaljenost između Osijeka i Zagreba je oko 250 kilometara.

Nalazim se među drvećem.

Izgubim se između svih tih pravila hrvatskog jezika.

Nije jednostavno biti lektor. Uz veliki broj pravopisnih i gramatičkih pravila, lektorirani tekst mora se prilagoditi publici za koju je napisan. Lektor mora znati što traži i očekuje potencijalni čitatelj te kako tekst učiniti razumljivim „od prve”.  Još jezičnih savjeta potražite na našoj Facebook stranici.

map-markerphoneenvelope