Nakon što smo sa Sinišom razgovarali o tome kako dobiti posao prevoditelja i kako je to raditi u prevoditeljskoj agenciji, došao je red na Marija, direktora prevoditeljskih poslova. Naš je nesuđeni nogometaš u prevoditeljstvu već više od 10 godina, a prolazak kroz sve faze posla omogućio mu je dobar uvid u funkcioniranje industrije. S Marijom smo razgovarali o tome koje karakteristike ima kvalitetan prevoditelj, s kojim se izazovima svakodnevno susreće prevoditeljska industrija, kakvo je stanje u Hrvatskoj te kako se odlučio na otvaranje vlastite tvrtke.

Što znači biti dobar prevoditelj? 

Iako svi prevoditelji zaposleni u našoj agenciji imaju visoku stručnu spremu, Mario kaže kako visoka naobrazba nije jamstvo da će osoba biti dobar prevoditelj, ali je dobra polazna točka: „Za očekivati je da će osoba bez radnog iskustva koja je studirala jezik pet godina ipak imati veću razinu znanja od nekoga tko je neformalno učio jezik. Nedostaci našega obrazovnog sustava očituju se i u prevoditeljstvu. Prevoditelji ulaze u svijet rada gotovo bez praktičnih vještina i znanja koji su nužni da bi svoj posao obavljali dobro”.

A upravo  praktične vještine i znanje čine razliku. Nije dovoljno samo znati jezik.

„Dobrog prevoditelja čini mnogo stvari. Nije dovoljno samo izvrsno ‘površinsko’ poznavanje jezika i CAT alata. Potrebne su kvalitete kao što je analitičnost, usmjerenost na detalje, sposobnost pronalaženja i primjene pravih informacija u pravom kontekstu, visoka koncentracija, brzina i odgovoran odnos prema radu.

Tko god se želi baviti prevođenjem mora steći praktično iskustvo. Iako može samoinicijativno prevoditi različite materijale i pronaći informacije o prevoditeljskoj industriji na internetu, najučinkovitija metoda učenja bila bi praksa ili volonterski rad za neku prevoditeljsku agenciju, jer se tek tada upoznaje sa svim procesima, alatima i zahtjevima i, ako se radi o dobroj prevoditeljskoj agenciji, dobiva povratne informacije o kvaliteti svog rada”, kaže Mario.

Izazovi u prevoditeljskoj industriji

Jedan od najvećih izazova s kojima se prevoditelji svakodnevno susreću jest strojno prevođenje i njegov utjecaj na samo zanimanje prevoditelja. Napredak tehnologije zasigurno pridonosi razvoju industrije, no činjenica je da programi za strojno prevođenje ne mogu razmišljati zbog čega će teško zamijeniti čovjeka. S tim se slaže i Mario: „Svakako se najviše govori o razvoju tehnologija strojnog prevođenja kao o ‘prijetnji’ koja će zamijeniti prevoditelje. Teško je reći koliko je to realno i blizu s obzirom na složenost ljudske komunikacije i dozu kreativnog razmišljanja koja je potrebna za kvalitetno prevođenje. Prije bih rekao da će takve tehnologije značajno pomoći prevoditeljima i ubrzati rad, ali da će još dugo biti potrebna ljudska ruka kako bi se osigurala smislenost prijevoda unutar danog konteksta”.

Pojednostavljenje i skraćivanje procesa prevođenja svakako su jedne od najvažnijih pozitivnih promjena koje donosi ovakva vrsta prevođenja. To izravno utječe i na produktivnost prevoditelja: „Primjetan je trend prelaska nekih agencija sa standardnog prevoditeljskog procesa na strojno prevođenje s naknadnim uređivanjem. To bi trebalo donijeti veću produktivnost. U ovom trenutku rekao bih da takav proces, primjerice kod prevođenja s engleskog na hrvatski jezik, još uvijek ne daje zadovoljavajuće rezultate. No, tehnologija se brzo razvija i to bi vrlo brzo mogao postati standard u prevoditeljskoj industriji. U Sinonimu zasad ne dobivamo puno takvih upita i ne koristimo strojno prevođenje, ali pratimo kretanja i prilagodit ćemo se svim pozitivnim promjenama”.

Osiguravanje dosljednosti i kvalitete prijevoda

A kako osigurati dosljednost i kvalitetu prijevoda?

„Prije svega potreban je kvalitetan proces kojim se osiguravaju dodatne provjere i ‘dotjerivanje’ prijevoda prije isporuke. To obuhvaća korake kao što su lektura, korektura i računalna provjera pravopisa. Naravno, što je proces složeniji, zahtijeva više vremena i novca. Kada se radi o hitnim prijevodima, osim kvalitete i brzine samih prevoditelja, dosljednost u terminologiji prijevoda postiže se i primjenom prijevodnih memorija i terminoloških baza, odnosno alata za računalno potpomognuto prevođenje i osiguranje kvalitete. S druge strane, što je rok kraći, veća je mogućnost pogrešaka, čega moraju biti svjesni i klijenti”, pojašnjava Mario.

Iako specijalizacija prevoditelja može pridonijeti kvaliteti prijevoda, ona nije obavezna. Biti prevoditelj znači i znati iskoristiti sve (pouzdane) izvore i obraditi informacije. Upravo je snalaženje u različitim područjima važno za prevoditelje koji rade na malom tržištu kao što je hrvatsko tržište.

„Specijalizacija je poželjna, ali nije nužna. Prije bismo se mogli zapitati koliko je specijalizacija moguća, pogotovo za manje jezike kao što je hrvatski. U Sinonimu odrađujemo projekte iz raznih područja, od dječje književnosti do farmaceutike – prevoditelj mora biti spreman na sve. Srećom, tu je bogatstvo informacija na internetu, stoga je izrazito važna sposobnost njihovog brzog pronalaženja i primjene u danom kontekstu”.

Gdje smo sada i kamo idemo?

U Hrvatskoj postoji više od 300 prevoditeljskih agencija. I dok veliki broj njih teži raditi prema međunarodno priznatim standardima kvalitete, tržište je ipak zasićeno neprofesionalnim prijevodima: „Rekao bih da je bolje nego prije jer je sve više tvrtki koje rade prema svjetskim standardima, no i dalje je njihov broj vrlo mali u odnosu na ukupan broj pojedinaca i poslovnih subjekata koji pružaju usluge prevođenja niske ili osrednje kvalitete”, pojašnjava nam Mario i dodaje kako se uopće odlučio ući u poduzetničke vode:

„Freelancing je, uz sve svoje prednosti, dosta varljiva, nesigurna stvar. Jedan tjedan možete imati posla od 7 ujutro do 9 navečer, praznikom i vikendom, a onda nekoliko dana ili čak tjedana ništa. Uvijek ste u nekoj neizvjesnosti. Morate sami aktivno tražiti poslove, nuditi se agencijama. Na malom tržištu kakvo je hrvatsko vrlo je teško dobiti stalan posao kao prevoditelj. To se posebno odnosi na engleski jezik (svi ga znaju, je l'), pogotovo u vrijeme krize kakvo je bilo prije nekoliko godina.

Došao sam i do faze u profesionalnom razvoju u kojoj sam bio spreman za pokretanje vlastitog posla. Uz to se poklopilo i više okolnosti koje su me na to usmjerile. Otvorila mi se mogućnost da osnujem tvrtku s partnerima koji imaju vještine kompatibilne mojima, s obzirom na to da sam manje zainteresiran za financijsku, marketinšku, kadrovsku stranu priče. To su ljudi u koje imam povjerenja i koji imaju povjerenja u mene. Htio sam vidjeti koliko daleko možemo stići otvaranjem prevoditeljske agencije u Osijeku. Kako sada stvari stoje, već smo mnogo toga napravili, a možemo i mnogo više”.

Jeste li se ikada zapitali kako se određuje cijena prijevoda? Zašto su prevoditeljske usluge toliko skupe? Koliko komplicirano može biti prevesti nekoliko stranica na drugi jezik? Nije nuklearna fizika. A i postoji Google Translate.

Prvo i osnovno, Google Translate NE koristimo za prevođenje tekstova ni u jednom jezičnom paru. Profesionalni prijevodi rade se uz pomoć tzv. CAT alata (Computer-assisted Translation). CAT alati, uz prijevodne memorije, skraćuju i pojednostavljuju proces prevođenja. Uz to omogućavaju i dosljednost u terminologiji prijevoda. Iako programi za strojno prevođenje sve više napreduju, složenost određenih tekstova, različitost izraza i ključne jezične nijanse ostaju u domeni ljudi. Upravo je to ono što čini kvalitetan prijevod.

Što je kvaliteta?

Prema standardu ISO 9000, kvaliteta je „stupanj u kojemu skup svojstvenih značajki zadovoljava zahtjeve“. Svojstvene značajke predstavljaju osobine proizvoda koje su kupcima važne, a zahtjevi su iskazane, neiskazane ili podrazumijevane potrebe i očekivanje kupca u odnosu na proizvod.

Za razliku od razdoblja marketinga koje je razvilo „rat cijenama“ i kojem je glavna zadaća bila stvoriti novo tržište za nove proizvode, razdoblje kvalitete u kojem se trenutačno nalazimo karakterizira velika raznovrsnost proizvoda, zasićenost tržišta i cijena na rubu isplativosti, dok kvaliteta postaje najvažniji čimbenik u izboru kupaca. U Hrvatskoj danas posluje oko 400 prevoditeljskih agencija. Klijenti imaju širok izbor, a s obzirom na to da se gotovo sve može riješiti elektroničkom poštom, ni lokacija ne igra veliku ulogu. Naposlijetku, i sami radimo na globalnom tržištu s klijentima iz različitih dijelova svijeta.

Razlike u cijeni

Iako biste očekivali da je cijena prijevoda tu negdje u svim agencijama, ponekad razlika u cijeni može biti i 100 %. Na to uvelike utječe i činjenica da cijena prijevoda kod prevoditeljskih agencija koje ne ulaze u sustav PDV-a u startu može biti i 25 % niža. Osim toga, postoje agencije koje rade isključivo online pa imaju i znatno niže troškove od tradicionalnih agencija. Šećer na kraju jesu agencije koje nude tzv. kikiriki prijevode po iznimno niskim cijenama. Takvi su prijevodi u industriji poznati kao prijevodi iznimno loše kvalitete jer ih rade ljudi koji za svoj rad nisu dovoljno plaćeni, kvalificirani i/ili nemaju dovoljno prevoditeljskoga iskustva pa ne vode računa o kvaliteti, preciznosti pa čak ni točnosti odrađenih prijevoda.

Uzmimo jednostavan primjer (iako, da se prevoditelje pita, to bi bio jedan od najkompliciranijih) – prijevod jelovnika. Zamislite da ste napokon uspjeli naći nekoliko slobodnih dana i otići na godišnji. Sjednete u prekrasan mali talijanski restoran s pogledom na more i čitate jelovnik. Jede vam se nešto malo jačeg okusa uz što će odlično sjesti vino lokalne vinarije. I nađete – gnocchi in angry sauce. Hmm… Kikiriki prijevod.

Taj je jelovnik netko preveo s talijanskog na engleski jezik. Nevažno je li taj posao odradio freelancer ili agencija. Malo doslovnog prevođenja, malo neiskustva/nemara i umak za čas može postati angry umjesto spicy. Praksa je pokazala kako je bolje pitati klijenta za opis/recept/fotografiju jela nego doslovno prevesti određeno jelo. Kuhinja je dio kulture određenoga naroda i često za gastronomske užitke ne postoje ekvivalenti u drugom jeziku. No posao je prevoditelja uložiti vrijeme, istražiti o kojem se jelu radi i pronaći najbolje rješenje ili opisno predstaviti jelo. A netko tko je uložio vrijeme i trud u istraživanje najboljeg mogućeg rješenja svoj će rad i naplatiti.

Cijena ili vrijednost

„Cijena je ono što platiš. Vrijednost je ono što dobiješ“, rekao je jednom prilikom investitor Warren Buffett. U konačnici, loše vas prevoditeljske usluge mogu stajati mnogo više od samoga novca. Bilo da se radi o prijevodu stručnoga rada, brošure, jelovnika, mrežne stranice ili oglasa – vaša komunikacija s potrošačima govori o tome koliko vam je stalo do njihovoga zadovoljstva te koliko se mogu pouzdati u vas i vaš proizvod, odnosno uslugu.

Cijena prijevoda ne mora uvijek biti mjerilo kvalitete, ali razina pružene usluge mora opravdati cijenu koju je klijent za nju platio. Svi moramo ostati konkurentni na tržištu kako bismo uopće poslovali. No isto tako i prevoditelji moraju odrediti svoju „vrijednost“. Ne biste željeli da netko podcjenjuje vaš rad, utrošeno vrijeme i trud, zar ne? Tako i prevoditelji. Nije svaki prijevod jednako zahtjevan, no svakako da je za svaki prijevod uložena određena količina istraživanja, znanja i iskustva kako bi klijent na kraju dobio najbolji mogući rezultat. Zapravo, ovdje možemo govoriti samo u svoje ime.

O čemu točno ovisi cijena prijevoda?

Konkretno, cijena prijevoda najviše ovisi o količini teksta i jezičnom paru. Tako će prijevod teksta s, primjerice, hrvatskog na engleski jezik biti jeftiniji nego prijevod s hrvatskog na nizozemski jezik. Zašto? Postoji vrlo mali broj prevoditelja koji rade u jezičnom paru hrvatski – nizozemski. Još je manje dobrih prevoditelja u čiji se rad možete pouzdati. Ako prijevod povjerite agenciji, onda ta prevoditeljska agencija mora jamčiti kvalitetu i točnost prijevoda, kao i rok isporuke. Kada svoj prijevod povjerite agenciji, trebali biste biti sigurni da će vaš prijevod biti odrađen stručno i kvalitetno. Zato cijena prijevoda u prevoditeljskim agencijama može biti nešto veća nego što je to slučaj s freelancerima. To vam istovremeno daje određenu dozu sigurnosti. Isto tako, radeći s agencijom, vaši će prijevodi biti dosljedni u terminologiji jer se koriste posebni glosari specijalizirani za vaše područje i tvrtku.

Osim toga, ako niste baš na „ti“ s funkcioniranjem prevoditeljske industrije, ne znate hoćete li dobiti samo prijevod ili prijevod i lekturu. Možda prijevod, lekturu i stručnu redakturu? Kako bismo svojim klijentima osigurali kvalitetu prijevoda, svaki prevedeni dokument koji „izađe“ iz Sinonima prolazi lekturu i provjeru kvalitete prijevoda, bez obzira na to o kojem je jeziku riječ. Svakome se može potkrasti pogreška. Zato treba poduzeti sve raspoložive mjere kako bi se one svele na najmanju moguću razinu.

Kako izabrati dobrog prevoditelja?

Pri izboru prevoditelja ili agencije vodite računa o tome što sve ulazi u uslugu, vremenu koje je potrebno da se tekst prevede, pouzdanosti prevoditelja i njegovoj stručnosti. Posao prevoditelja zahtijeva svakodnevno učenje i usavršavanje. To je osoba/agencija kojoj povjeravate svoj posao, dokumente, financijska izvješća… Nađite nekoga s kim ćete razviti partnerski odnos i tko će vam pomoći u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Na kraju krajeva, to i je naš posao i veseli nas svaka nova uspješna priča kojoj smo pridonijeli.

Za sva dodatna pitanja i informacije, slobodno nam se javite na info@sinonim.hr.

map-markerphoneenvelope