Kako bismo govorili o tome što je lektura i koji je zapravo posao lektora, prvo ih je potrebno definirati. Prema Hrvatskom jezičnom portalu lektura je „pravopisno i jezično ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa te davanje savjeta autoru”, dok je lektor „osoba koja čita i jezično-stilski ispravlja i dotjeruje rukopise”.

Dakle, kada pošaljete svoj rad / e-mail / pismo / dopis / objavu za Facebook / objavu za medije / nešto sasvim deseto na lekturu, a to ste prije slanja ubacili s engleskog (ili bilo kojeg drugog) jezika u Google Translate i očekujete da vam lektor to samo „malo sredi”, moramo vam nešto reći.

Posao lektora nije i nikada neće biti ispravljanje lošeg prijevoda.  Loš će prijevod nakon lekture i dalje biti loš, samo ljepši.

Zašto?

  1. Najveći postotak lektora zapravo su profesori jezika. To ne znači da profesori određenog jezika ne znaju jedan ili više stranih jezika, to samo znači da to nije posao za koji ih plaćate. Lektor ne može znati što piše u izvornom tekstu, ako vi taj tekst niste dostavili. Što nas dovodi do sljedećega.
  2. Ako dostavite izvorni dokument i prijevod na hrvatski te očekujete lekturu hrvatskog teksta i očekujete da si lektor „samo malo pomogne” izvornim dokumentom, to više nije lektura nego provjera kvalitete prijevoda. Tada to uključuje provjeru terminologije i točnosti prijevoda što sama lektura teksta ne obuhvaća. To tada više nije posao lektora, nego prevoditelja.

     

     

  3. Na lekturu često dolaze  doslovni prijevodi, što ne mora nužno biti problem, ali što učiniti kada na lekturu dođe rečenica koja glasi „većina vode je pod stresom tijekom turističke sezone” ili „Mjere razvijena da kažnjeni ekscesi u potrošnju vode”? Možete li, čak i kao tečni govornici engleskog jezika, otkriti o čemu se radi u ovim rečenicama? I sad zamislite da vam na lekturu dođe 20-ak stranica ovakvog teksta.

 

4. Isto je i s lekturom tekstova na engleskom jeziku. Google Translate prijevodi ovdje su najčešći pa tako dobivamo rečenice na engleskom koje glase: „the documentation is furnished neatly“ ili „historical character which a cross with a rock is proving”. Želi li netko pogađati što je autor htio reći? Naši bi profesori jezika uvijek rekli: „Ne ono što je autor htio reći, nego ono što je rekao”. Ali ovdje je zaista riječ o pogađanju toga što je autor htio reći, a ne onoga što je rekao.

 

5. Najdraže su nam pak ovakve rečenice: „I'll let you do that… I don't dought you.” Zar nije odlična? 🙂

S obzirom na navedene primjere rečenica, očito je da lektura teksta koji sadrži ovakve rečenice nije moguća kako na hrvatskom tako i na engleskom jeziku. Posao lektora jest stilski, gramatički i pravopisno ispraviti tekst kako bi on odgovarao standardu jezika na kojem je napisan, a ne pogađati što je autor htio reći određenom rečenicom i s kojeg je jezika tekst zapravo preveden. Jedno je pogađati smisao lošega prijevoda ako ste prevoditelj s engleskog na hrvatski pa lektorirate hrvatski tekst i poznajete pravopisnu i gramatičku strukturu izvornog teksta. Ali što ako je tekst preveden s jezika koji uopće ne razumijete?

U Sinonimu svaki prijevod prolazi lekturu i provjeru kvalitete prijevoda kako bismo osigurali visoku kvalitetu i točnost isporučenih prijevoda. Zato, ako niste sigurni u svoje ili prevoditeljske sposobnosti Google Translatea, a dokument koji prevodite vam je važan, nađite nekoga tko će stručno prevesti tekst, a po mogućnosti ga i lektorirati. Na kraju ćete imati manje muke, bolji završni proizvod i niže troškove nego da ste „samo” dali na lekturu loš prijevod.

Za više informacija uvijek nam se možete javiti na adresu elektroničke pošte info@sinonim.hr.

Budući da smo nedavno govorili o sklonidbi muških vlastitih imena, danas su na red došla ženska vlastita imena.

Kao i u prošlom blogu o sklanjanju vlastitih (muških) imena, pravila će biti jasna i pregledna tako da se u bilo kojem trenutku možete jednostavno podsjetiti što napraviti kada vam ova pravila zatrebaju.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju kratkouzlazni (à), kratkosilazni (ȁ) ili dugosilazni (ȃ) naglasak (odnosno, bilo koji osim dugouzlaznog (á) naglaska):

N Bàrbara Mària Tèa Ìvana Jèlica Ȁna Vȉšnja Pȅtra Dȕnja Mȁrica

Mȃrta

G

Barbare Marije Tee Ivane Jelice Ane Višnje Petre Dunje Marice

Marte

D Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

A Barbaru Mariju Teu Ivanu Jelicu Anu Višnju Petru Dunju Maricu

Martu

V Barbara Maria Tea Ivana Jelice Ana Višnja Petra Dunja Marice

Marta

L

Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

I Barbarom Marijom Teom Ivanom Jelicom Anom Višnjom Petrom Dunjom Maricom

Martom

Kao što je bio slučaj i s ubacivanjem slova j u muškim imenima, i isto pravilo imamo i za ženska imena, ovaj put za ona koja završavaju na -ia . To se j ubacuje u svim padežima osim u vokativu. To se događa u imenima Maria, Daria, Antonia itd., ali ne vrijedi za imena koja završavaju na -ea kao što su, na primjer, Matea i Tea.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju dugouzlazni (á) naglasak:

N Mája Sára Náda Néra Íva Ána Lána Jéla Klára

Ljúba

G Maje Sare Nade Nere Ive Ane Lane Jele Klare

Ljube

D

Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

A Maju Saru Nadu Neru Ivu Anu Lanu Jelu Klaru

Ljubu

V

Majo Saro Nado Nero Ivo Ano Lano Jelo Klaro

Ljubo

L Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

I

Majom Sarom Nadom Nerom Ivom Anom Lanom Jelom Klarom

Ljubom

Ako se vratite na naš prethodno objavljeni blog o sklonidbi muških vlastitih imena, možete primijetiti da je sklonidba ista kao za muška dvosložna imena s dugouzlaznim (á) naglaskom (na primjer, Dino – Dine, Jozo – Joze, Ivo – Ive itd.). Dakle, isti naglasak = ista sklonidba.

S obzirom na to da sklanjanje imena u hrvatskom jeziku ovisi o naglasku, njih jednostavno možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, na isti način na koji je to navedeno i u blogu vezanom za sklonidbu muških vlastitih imena.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -ca ili -ka:

Pravopis hrvatskog jezika navodi da imena koja završavaju na -co ili -ca zadržavaju c, odnosno, ono se ne mijenja u k. Važno je napomenuti da se ovo pravilo odnosi samo na strana imena! Imena kao što su Jelica ili Marica sklanjaju se prema pravilu za sklanjanje ženskih imena koja završavaju na -a. Također, nema promjene ni u imenima koja završavaju na -ka jer se sibilarizacija ne provodi u vlastitim imenima. Isto je i s muškim imenom Luka, zar ne?

N Monica Jessica Jelica Marica Monika Nevenka Draženka

Branka

G Monice Jessice Jelice Marice Monike Nevenke Draženke

Branke

D Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

A

Monicu Jessicu Jelicu Maricu Moniku Nevenku Draženku

Branku

V Monica Jessica Jelice Marice Monika Nevenka Draženka

Branka

L Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

I

Monicom Jessicom Jelicom Maricom Monikom Nevenkom Draženkom

Brankom

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja ne završavaju na -a:

N

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

G

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

D Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

A Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

V Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

L Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

I Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

Za razliku od muških, ne sklanjaju se sva ženska imena. Sklanjaju se samo ona koja završavaju na -a, što znači da se imena koja ne završavaju na -a, bez obzira da porijeklo, dužinu i naglasak, ne sklanjaju.

 

Nadamo se da smo riješili sve nedoumice koje ste imali prilikom pisanja i sklanjanja ženskih vlastitih imena te se po pitanju prezimena čitamo u nekom sljedećem blogu!

Svjesni smo da u današnje vrijeme većina ljudi nema dovoljno slobodnog vremena za kvalitetno uživanje u životu. Neki tu minimalnu količinu vremena koriste za odmor kod kuće, dok neki pokušavaju putovati kad god si to mogu priuštiti. No kada putujete u drugu državu ipak je dobro znati neke fraze na engleskom jeziku koje će vam olakšati to iskustvo.

 

1. Hello/Hi!

Pristojan pozdrav nikada nije naodmet, a može predstavljati razliku u tome kako se ljudi prema vama ponašaju. Osim pozdrava, predlažemo da naučite barem „thank you”, „excuse me” i „sorry” kako bi vama i ljudima koje ćete susretati bilo ugodnije.

 

2. Do you speak English?

Naravno, ako idete na putovanje negdje gdje engleski jezik nije službeni jezik, bitno je znati pitati „Govorite li engleski jezik?” Ako osoba odgovori potvrdno, možete nastaviti razgovor i pitati ono što vas zanima. Kao na primjer:

 

3. What do you recommend?

Bilo da ste u otmjenom restoranu ili opuštenoj pivnici, ako ste na putovanju, vjerojatno ste spremni za nova iskustva. Umjesto da se borite s nepoznatim riječima ili nagađate što bi moglo biti ukusno, pametno je upitati konobara. On će vam moći reći čime su gosti inače zadovoljni ili što mu je osobno najukusnije. Zbog jednog jednostavnog „Što predlažete?” možete probati hranu i piće koje inače nikada ne biste naručili te otići zadovoljni iz ugostiteljskog objekta.

fraze-na-engleskom-hrana-min

 

4. May we have the menu, please?

Ako pak niste raspoloženi za iznenađenja, svakako iskoristite ovu frazu na engleskom jeziku te odaberite obrok po želji.

 

5. May I have the check, please?

Nakon što ste popili svoju kavu ili pivo, ili pojeli svoj obrok, zatražite račun, platite i možete ići dalje u avanturu.

 

6. How do you get to…?

Ako na putovanje dolazite pripremljeni i znate koje će vas znamenitosti oduševiti, jedino što trebate je doći do njih. U današnje se vrijeme nije teško snaći uz pomoć raznih uređaja i aplikacija, no ako ipak imate poteškoća u pronalaženju zanimljivosti grada u kojemu ste, dobro je pitati druge. Ako mislite da nećete razumjeti upute, imajte kartu grada uz sebe i dajte osobi da vas usmjeri po karti. „Kako doći do…?” korisno je, a jednostavno pitanje bez kojeg ne možete ako ste na nepoznatom mjestu.

fraze-na-engleskom-kako-stići-min

 

7. I don't understand.

Ako ne razumijete osobu s kojom razgovarate, nemojte pobjeći glavom bez obzira. Recite „Ne razumijem” te poštedite i sebe i neznanca neugodnih situacija.

 

8. How much does this cost?

Putovanja sigurno koštaju, ali svi znamo da će se osim na put, hranu i smještaj, novci potrošiti i na razne suvenire. Budući da za kupovinu suvenira baš ne može iskoristiti pitanje „Što preporučujete?”, dobro je pitati „Koliko ovo košta?” To će vas pitanje spasiti od slučajnog trošenja velike količine novaca, što svi vole.

 

Ovo su, naravno, samo neke fraze na engleskom jeziku koje bi vam mogle biti korisne za vaše nezaboravne avanture po svijetu. Ako baš bude „zagustilo”, uvijek možete iskoristiti korisne funkcije Google Translatea kao što je prijevod glasovnih zapisa. Ova funkcija automatski prevodi sve što vaš sugovornik kaže te vam može poslužiti kao  Predlažemo da unaprijed saznate prijevode fraza za koje mislite da bi vam bile korisne, istražite zanimljivosti o gradu koji ćete posjetiti ili jednostavno povedete prijatelja koji zna potrebni jezik.

Vjerojatno ste čuli za jezike poput klingonskog, dothraki, parselskog ili mnogih drugih izmišljenih jezika stvorenih kako bi pridonijeli priči u knjizi, filmu ili seriji. No znate li išta drugo o tim jezicima osim toga gdje se koriste? Ako želite naučiti neke zanimljivosti koje možete ubaciti u razgovor sljedeći put kada vaši prijatelji pričaju o Igri prijestolja ili Harryju Potteru, došli ste na pravo mjesto.

1. VILENJAČKI JEZIK – ROMANI J. R. R. TOLKIENA

Vilenjački jezici zapravo uključuju sve jezike koje koriste vilenjaci, ali jedino jezici sindarin i quenya imaju dovoljno razvijenu gramatiku i vokabular da bi se mogli naučiti i koristiti. Tolkien je započeo stvaranje svog prvog vilenjačkog jezika između 1910. i 1911., a knjige su izdane 1954. To nam dočarava koliko je problematično stvarati novi jezik. Tijekom te 44 godine jezik se mijenjao i razvijao sve dok nije postao dovoljno dobar za knjigu. Njegova složenost povisila je standard u svijetu izmišljenih jezika. Čak je i sam Tolkien rekao da je vilenjački jezik previše kompliciran te da ga on nije kreirao kako bi ga ljudi upotrebljavali.

Ne samo to, za vilenjački je jezik stvorio i pismo.

2. NOVOGOVOR – 1984

George Orwell stvorio je ovaj izmišljeni jezik za svoj distopijski roman 1984. Taj fascinantni roman daje vrhunski prikaz načina na koji jezik koji koristimo utječe na naš način razmišljanja. Ne mogu postojati društveno neprihvatljiva razmišljanja ako ne postoje riječi kojima bismo izrazili takve misli. U Novogovoru ne postoje riječi s negativnim značenjem. Na primjer, jedini način da se kaže „loš” jest korištenjem riječi „nedobar”, a ako je nešto izrazilo loše to se naziva „dvoduplonedobro”. Taj izmišljeni jezik vrlo je pojednostavljen, što nevjerojatno ide u prilog cijeloj priči romana.

3. DOTHRAKI – IGRA PRIJESTOLJA

Mnogi vjeruju da je autor knjige Pjesma leda i vatre George R. R. Martin bio taj koji je stvorio dothraki jezik. No Martin je zapravo okvirno opisao taj jezik u svojim knjigama te je tek nekoliko riječi iz njega koristio u svojoj priči (točnije, 54 riječi, od kojih su barem polovina bila nazivi). Zapravo je David J. Peterson zaposlen isključivo s ciljem da razvije jezik za seriju koja će se tek snimati, a za inspiraciju je imao tek malu količinu izraza koje je smislio Martin. Održano je natjecanje među osobama koje se bave stvaranjem jezika, a Petersonu je trebalo mjesec dana da smisli dothraki.

Peterson je također i osoba koja je razvila uzvišeni valyrijski jezik, za koji je kao referenciju imao tek četiri riječi i dvije rečenice iz knjiga.

4. KLINGONSKI – STAR TREK

Klingonski je službeni jezik izmišljene ratničke rase iz franšize Star Trek. Taj jezik u početku nije trebao biti u potpunosti razvijen, no brzo je uhvatio zamah i sada postoji pravi Institut za klingonski jezik koji pomaže ljudima da nauče klingonski. James Doohan, koji je u Star Treku glumio Scottyja, bio je taj koji je stvorio prve klingonske riječi za prvi Star Trek film, nakon čega je Marc Okrand zaposlen kako bi razvio taj jezik. Htio je da bude što kompliciraniji tako da zvuči izvanzemaljski. To je dovelo do toga da se redoslijed riječi u rečenici čini naopak: objekt-predikat-subjekt. Tako bi hrvatska rečenica „Ja vidim psa” bila prevedena na klingonski kao „Psa vidim ja”.

Čak je i Shakespeareov Hamlet preveden na klingonski jezik.

5. PARSELSKI JEZIK – HARRY POTTER

Svi koji su gledali Harryja Pottera kako odrasta u filmovima i koji su čitali o njegovim avanturama u knjigama već znaju što je parselski jezik. Osobe koje govore parselski nazivaju se parselusti. Pričanje tog jezika zapravo je gotovo u potpunosti nasljedna vještina, a Harry je jedan od iznimki. Budući da je to jezik zmija, većinom se sastoji od siktanja, kao onoga koji proizvode zmije. On nema pismeni oblik, a J. K. Rowling ga je tek ugrubo opisala u knjigama. Parselski jezik nije jednostavan, ali je vrlo sažet. Zmije su poznate po tome da su sumnjive i manipulativne, a jezik odlično predstavlja te značajke. Građen je tako da pojedinac može oblikovati samo kratke rečenice koje se sastoje od subjekta, objekta i predikata. Potpuno značenje rečenice mora protumačiti slušatelj na temelju svog znanja, konteksta i znakova.

izmisljeni-jezici-harry-potter

6. MINIONSKI – KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

Jedan od glavnih razloga za globalnu opsjednutost malcima njihov je način govora. Koriste pojednostavljene riječi iz većeg broja jezika, npr. engleskog, talijanskog, španjolskog, kineskog, filipinskog, ruskog, francuskog. Kreatori jezika, Pierre Coffin i Chris Renaud, koji su režirali sve avanture Grua te dali glas malcima, tvrde da su praktički improvizirali jezik sklapanjem više jezika iz cijelog svijeta. To je razlog zašto možemo čuti riječi poput la boda (vjenčanje – španjolski), Terima Kasih (hvala – indonezijski) i, naravno, banana.

7. GROOT – ČUVARI GALAKSIJE

Ja sam Groot.

Biste li voljeli naučiti neki izmišljeni jezik ili čak izmisliti svoj? Koje vam je najdraže fiktivno djelo?

Nakon godina čekanja, hrvatski je jezik napokon dobio ujednačeni pravopis! Više neće biti nedoumica piše li se podaci ili podatci, strelica ili strijelica, bambi ili Bambi. Na jednom su mjestu sadržana sva jezična pravila koja će se od ove godine početi primjenjivati bez iznimaka. Na snazi će od idućega mjeseca biti isključivo novi pravopis, za razliku od sada, kada je na snazi više pravopisnih knjiga. Jezikoslovci kažu kako je novi pravopis pojednostavnio većinu jezičnih pravila i prilagodio se svakodnevnom jeziku.

Ili ne. Žao nam je što smo vam pobudili nadu, ali ipak je danas - 1. april! Ništa od ujednačenoga pravopisa.

 

Pravopis kao glavni jezikoslovni problem u Hrvatskoj

Problem pravopisa jedna je od najpoznatijih i najčešćih jezikoslovnih tema o kojoj se u Hrvatskoj raspravlja. U posljednjih 70-ak godina pojavilo se oko 40 pravopisnih knjiga. Kao rezultat prevelikoga broja pravopisa nastao je Institutov pravopis koji se našao na udaru mnogih kritika od trenutka kada je objavljena radna inačica.

„Stalne promjene i nova izdanja pravopisa negativno utječu na izdavanje školskih udžbenika i popratnih materijala u obrazovnim ustanovama zbog potrebe za usklađivanjem s novim pravopisom i lekturom svih tekstova, izdavanje cjelokupne pisane literature, „pismenosti“ pučanstva općenito, s naglaskom na radno sposobne osobe poodmakle životne dobi koje više nisu u mogućnosti pratiti česte izmjene pravopisnih pravila, lektore i prevoditelje na hrvatski jezik koji prečesto moraju pratiti, proučavati i pamtiti nove promjene u pravopisu i tako dalje", kaže naša lektorica Ana.

 

Koliko smo spremni za novi pravopis

Budući da se struje hrvatskih jezičara oštro suprotstavljaju jedne drugima u pravopisnim pitanjima (neću ili ne ću, zadatci ili zadaci, strjelica ili strelica itd.) već više od desetljeća i još uvijek nisu došli do kompromisa, novi bi pravopis vjerojatno samo unio dodatne nejasnoće. Dodatan problem stvara i novi Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. On unosi pravopisna rješenja koja su vrlo upitna te sadrži veći broj neprihvatljivosti. U stvaranju tog pravopisa sudjelovali su predmetni stručnjaci i bila je otvorena javna rasprava pa nije u potpunosti jasno kako je i zašto došlo do ovakvih pravopisnih rješenja.

Ako i vas pate jezična pravila, iznimke i neslaganje jezikoslovaca, na našoj facebook stranici, kao i na blogu, možete pronaći jezične savjete uz koje ćete lakše riješiti nedoumice vezane uz hrvatski jezik. .

Koliko znate o prevođenju i jeste li svjesni začuđujućeg utjecaja koji ima na društvo? Saznajte koji su neki od najznačajnijih događaja na koje su utjecale pogreške u prevođenju.

 

Kao što možda znate, sv. Jeronim zaštitnik je prevoditelja, knjižničara i enciklopedista, poznat po tome što je uložio 23 godine svoga života u prevođenje Biblije na latinski jezik. No zanimljivo je to da je pogriješio za vrijeme prevođenja. Na originalnom hebrejskom jeziku upotrijebila se riječ keren ili garan, što može značiti rog, što je češće značenje, ili zraka svjetlosti. Zbog pogreške u prevođenju, Mojsije u Bibliji često ima rogove, kao i u drugim umjetničkim djelima toga vremena, npr. u Michelangelovom kipu Mojsija.

 

2014. godine nekoliko članova medicinskog osoblja osuđeno je za ubojstvo iz nehaja nakon što su nepropisno rukovali uređajima za radijaciju, koji su prethodno bili nadograđeni. Upute za uporabu tih uređaja bile su na engleskom jeziku, no članovi osoblja bili su Francuzi. Došlo je do grešaka u izračunu doziranja, što je dovelo do četverogodišnjeg neispravnog liječenja 450 pacijenata oboljelih od raka i do smrti sedmero pacijenata.

 

Pogreška u prevođenju jednom je paralizirala osobu. 1980. godine, Willie Ramirez, Amerikanac kubanskog porijekla i zvijezda bejzbola, stigao je u bolnicu s glavoboljama te je neprestano padao u nesvijest. Njegova obitelj opisala je njegovo stanje kao intoxicado (otrovan), što je lažni par engleske riječi intoxicated (pod utjecajem alkohola ili droga). Liječnici su liječili Ramireza protiv predoziranja drogom, a nisu primijetili krvarenje. Zbog toga je ostao paraliziran, a bolnica je morala platiti odštetu od 71 milijuna dolara. Prevođenje nije šala!

 

Isto tako, vjeruje se da se tužna sudbina Hirošime dogodila zbog pogreške u prevođenju. 1945. godine, Saveznici su poslali izjavu koja zahtijeva bezuvjetnu predaju Japana. Premijer Japana odgovorio je da se trenutno suzdržava od komentara. Iskoristio je riječ makusatsu, što se može protumačiti na nekoliko različitih načina. Mediji i prevoditelji protumačili su tu riječ kao „odnositi se s tihim prijezirom” ili „ignorirati” i to se shvatilo kao da je premijer arogantno odbio zahtjev ili je smatrao da nije vrijedan odgovora. Deset dana kasnije atomska bomba lansirana je na Hirošimu, što je dovelo do trenutne smrti više od 70 000 ljudi, a još 100 000 ljudi umrlo je od posljedica radijacije i razaranja.

 

S vedrije strane, tvrtka Pepsi zbog prijevoda je imala problema sa stvaranjem branda. Slogan u originalnom jeziku bio je „Come alive with Pepsi” (Oživite s Pepsijem), no komičan prijevod doveo je do smanjenja prodaje nakon što je proizvod otpremljen u Kinu. Kinezi su navodno preveli taj slogan kao „podiže vaše pretke iz mrtvih”. Kinezi su također preveli slogan KFC-a „Finger lickin' good” (Za prste polizati) u „pojedite svoje prste”. To dokazuje koliko osoba mora biti precizna i obzirna kada smišlja oglase i slogane.

 

Za kraj slijedi pogreška u prevođenju za koju je zahvalan cijeli žanr znanstvene fantastike. Astronom Giovanni Virginio Schiaparelli započeo je mapiranje površine Marsa. To je uključivalo mora, kontinente i kanale, koje je nazvao canali. Ta se riječ na engleski jezik prevela riječju canals, što je stvorilo problem. Naime, na engleskom jeziku postoji razlika između dviju vrsta kanala, od kojih su jedni canals i predstavljaju umjetne vodene puteve, a drugi su channels te nastaju prirodnim putem. Takav prijevod značio je ne samo da postoji život na Marsu, nego da je populacija na tom planetu dovoljno napredna da gradi kanale. Neki od najranijih poznatih radova znanstvene fantastike bili su inspirirani tim canalima.

 

Pogreške u prevođenju se događaju, ali kada su ulozi visoki, izraz „pomno biraj svoje riječi” ima potpuno novo značenje. To pokazuje da se s prevođenjem ne šali, bez obzira na to što je neki projekt možda naizgled beznačajan. Svaki prevoditeljski projekt mora se shvatiti što je ozbiljnije moguće!

Na našem blogu može se pronaći za svakoga ponešto, od jezičnih savjeta do upravljanja odnosima s klijentima. Koji su bili naši najčitaniji blogovi u 2018. godini, provjerite u nastavku!

 

Jezici koje možete studirati u Hrvatskoj

Svima nam je poznato kako je znanje stranih jezika danas vrlo korisno, posebno u poslovanju. Međutim, naučiti bilo koji od stranih jezika nije lak ni brz posao, a najbolja osnova za savršeno poznavanje jezika svakako jest studiranje istog.

Mi vam donosimo popis stranih jezika koje možete studirati u Hrvatskoj, a vjerujemo da će vam neki od njih biti i iznenađenje.

5 razloga zašto prevesti internetsku stranicu na više jezika

Velika većina korisnika interneta priča sljedeće jezike: engleski, kineski, španjolski, arapski, portugalski, francuski, japanski, ruski i njemački, a engleski koristi čak 25 % ukupnih korisnika interneta. Dakle, prvi je korak svakako prevođenje na engleski jezik, no mi vam predlažemo da budete još napredniji pa svoju stranicu prevedete i  na druge jezike.

Možemo vam iz iskustva reći kako je danas poprilično lako poslovati s osobama i tvrtkama izvan države. Zašto ne biste probali i vi?

Šest korisnih alata koji olakšavaju prevođenje

ekstovi koji se prevode na drugi jezik često su stručne i tehničke prirode te kao takvi sadržavaju puno pojmova koji su specifični za određenu djelatnost. Prevoditelji, iako poznaju izvorni i ciljani jezik, često nisu upoznati sa svim pojmovima koji se upotrebljavaju u određenoj struci. Kako bismo uspješno prenijeli poruku s izvornog jezika, nužno je pronaći prikladne ekvivalente stručnih pojmova na ciljanom jeziku. Stoga vam u nastavku predstavljamo neke od web stranica koje možete koristiti kako biste pronašli prikladne pojmove.

Kako napisati e-mail na engleskom jeziku

Možda se dosad niste često susretali s komunikacijom na engleskom jeziku, ali vjerujemo da će se to vrlo brzo promijeniti. Budite spremni za nove izazove u poslovnom svijetu i naučite savršeno napisati e-mail na engleskom jeziku!

Naučite ova jednostavna pravila pomoću naše tablice, napišite e-mail na engleskom jeziku kao profesionalac i impresionirajte ih svojim znanjem!

Jezični savjeti: Jeste li stigli posljednji ili zadnji? Imate li kožnu ili kožnatu jaknu?

Nađete li se često u pravopisnim i gramatičkim nedoumicama hrvatskoga jezika?  Ako je odgovor da, donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji će vam pomoći ispravno upotrijebiti glagole i pridjeve koje u svakodnevnom životu ponekad ne razlikujemo.

U novoj godini možemo vam obećati još mnogo zanimljivog i korisnog sadržaja, a do novog čitanja potražite neki blog koji vam je možda promaknuo!

O čemu biste voljeli saznati više u godini pred nama?

 

Kada je o jezičnom posuđivanju riječ, ono je svoje mjesto našlo i u kuhinjama i govorima naših baka. Bogatu su hrvatsku povijest pratile i stalne promjene na jezičnom planu, no jezik kuhinje i obiteljskog stola prepun turcizama, hungarizama i germanizama ostao je gotovo okamenjen dio našeg jezika, svima topao, mirisan i drag.

S obzirom na to da su njemački i mađarski jezik nekoć potiskivali hrvatski iz uporabe, ne čudi to što su primjerice Osijek i Zagreb razvili zasebne govore koji su svojevrsne mješavine hrvatskog i njemačkog. Tako je za zagrebačko područje karakterističan agramerski, a za osječko esekerski. Uzmemo li u ruke neku bakinu bilježnicu s receptima sigurno ćemo naići na pojam posuđen iz nekog od navedenih jezika.

Germanizmi u svakodnevnoj upotrebi

Njemački je u današnjem govoru ostao sačuvan u nazivima sastojaka kao što su cukar (šećer), karfiol (cvjetača), keks, špek, paradajz te u nazivima jela kao što su šnicla, supa (juha), viršli/viršle (hrenovke), jegervuršt (lovačka kobasica), kifla, granatirmarš/granatir. Nazire se i u nazivima pojedinih kolača i slastica kao što su krafna, kuglof, kremšnita, krancle, šnenokle, buhtla, šrudla.

Postoje i mnoga pića koja su preuzela njemačko ruho te tako možemo čuti da se danas pije šnaps (rakija), špricer, gemišt ili ajerkonjak.

Osim naziva jela, njemački je duboko ukorijenjen i u nazive pojedinih tehnika spremanja hrane pa tako možemo čuti pojmove kao što su dinstati (pirjati), ajpreg (zaprška), restati, apšmalcati (zamastiti maslacem i posuti krušnim mrvicama). No njegov je utjecaj vidljiv i u brojnim drugim pojmovima vezanima za kuhinju i domaćinstvo kao što su primjerice špeceraj (prehrambene namirnice), rerna (pećnica), beštek (pribor za jelo), escajg (kompletan pribor za jelo), grincajg (povrće za juhu), soc (talog crne kave), krigla, flaša, špajz (ostava, smočnica).

Šećer, rakija, burek i jogurt

Osim svepristunih germanizama, hrvatski obiluje turcizmima od kojih su neki zauzeli ravnopravno mjesto u našem jeziku i nemaju više status egzotizama. Takve su riječi primjerice šećer, badem, rakija, sarma, baklava, tava, ćevap, jogurt, burek, sezam, čaj, kesten, patlidžan, kalup, kajgana. S druge strane, mnoštvo je drugih turcizama koji se često mogu čuti u svakodnevnom govoru i koji čine nezamjenjiv dio naše kulture. Tako se susrećemo s pojmovima kao što su džezva, fildžan, tulumba, rahat lokum, jufka, ćufte, tepsija, kašika, džigerica koji još uvijek nisu posve udomaćeni.

Kuhinjski specijaliteti došli su i iz Mađarske

Blizina mađarske granice i dugogodišnje kulturno-političke veze ostavile su traga i u gastronomiji pa smo tako preuzimajući brojna mađarska jela preuzeli i nazive za njih.

Danas su nam neki nazivi jela kao što su gulaš (gulyás), palačinka (palacsinta), perkelt (pörkölt), paprikaš (paprikás), lepinja (lepény), langošica (lángos), sataraš, perec i doboš torta postali djelom svakodnevnog govora. No ima i onih koji nisu toliko česti, ali su ipak prisutni u govorima i na stolovima brojnih kućanstava. Neki su od tih naziva primjerice serelmešlevil (szerelmes levél – ljubavno pismo, vrsta kiflica), turoš čusa (túrós csusza – tjestenina sa svježim kravljim sirom), Rigo Janči (Rigó Jancsi – mađarski kolač koji nosi ime poznatog mađarskog violinista), kurtoš kolač (kürtőskalács – „dimnjak kolač“) itd.

Osim naziva jela, iz mađarskog jezika potječu i brojni nazivi povrća, začina i slatkovodne ribe koja je jedna od središnjih namirnica mađarske kuhinje. Tako primjerice pojmove kao što su đumbir, artičoka, grgeč (görgicse), kečiga (kecsege), deverika (dévérkeszeg), čičoka (csicsoka), paprika, vrganj (varaganya) također dugujemo susjedima Mađarima.

Kuhinja je uvijek bilo mjesto susreta i pomirbe različitih kultura koje su sa sobom donosile i svoje jezične osobitosti. Pojmovi vezani za gastronomiju ne daju se lako ukalupiti u standardni jezik, no u tome najčešće i jest njihova čar – podsjećaju na bakinu kuhinju i neke davne, bezbrižnije dane.

Pripremate li vi salatu od rajčice ili paradajza i hoće li se neka od ovih jela naći i na vašem blagdanskom stolu?

Poznajte li nekog prevoditelja? Ako mislite da je prevoditeljstvo samo kopanje po rječnicima i internetu, varate se. Unatoč uvriježenom mišljenju, prevoditelji ne vole čuti: „Ma to ti je pet minuta posla!“ i često se susreću s nerazumijevanjem okoline, a ovo su neka od najnapornijih pitanja na koja bi najradije izbjegli odgovor:

„Hoćeš li mi, molim te, prevesti esej? Ma to ti je pola sata posla.“ 

Prevođenje nije hobi i nije fer očekivati od prijatelja prevoditelja da vam prevede tekst i ništa ne naplati. Biste li ikada ušli u pekarnicu i tražili besplatan burek? Vjerojatno ne biste. Prevođenje je zanimanje kao svako drugo pa sljedeći put kada zamolite prijatelja za pomoć svakako pitajte za cijenu njegova rada.

„Prevoditelj si, a govoriš samo dva jezika.“

Poznajemo brojne prevoditelje koji govore samo dva jezika i koji su vrsni stručnjaci u svom području. Kvaliteta uvijek nadilazi kvantitetu. Učenje i poznavanje stranih jezika uvijek je stvar osobnoga izbora; pojedini prevoditelji vole izazove, uživaju u učenju novih jezika i upoznavanju novih kultura, a drugi pak više uživaju u produbljivanju postojećih znanja iz jezika koje govore. U svakom slučaju, broj jezika koje prevoditelj govori ne odaje ništa o kvaliteti njihova prevođenja.

„Trebam prevesti deset stranica teksta, mogu li otići popiti kavu i vratiti se po prijevod za nekih sat vremena?“

Svaki prijevod zahtijeva vrijeme i usredotočenost. Da bi prijevod bio dobar, treba uložiti dosta vremena i truda kako bi se u potpunosti razumio kontekst i stil pisanja te kako bi prijevod na svim razinama bio što bliži originalu. Kažu da ne treba požurivati savršenstvo pa, u skladu s tim, ni prevoditelji ne vole kada ih se požuruje (vrlo smo skromni, da). Svakom prijevodu, bez obzira koliko „jednostavan“ bio, treba pristupiti ozbiljno i pažljivo kako bi i prevoditelj i klijent bili zadovoljni obavljenim poslom.

„Toliko za jednu karticu teksta?! Neću toliko platiti, radije ću odnijeti susjedi koja je prošlo ljeto bila u Njemačkoj, ona mi to može prevesti za upola manje.“

Svaki dobro odrađen posao ima svoju cijenu pa je tako i s prevođenjem. Ako vam je potreban profesionalan i besprijekoran prijevod, bolje se obratite profesionalcima koji će znati pristupiti tekstu i koji će ga prevesti kako treba kako se kasnije ne bi susreli s neugodnostima uzrokovanim lošim prijevodom.

„Što znači X? Da si pravi prevoditelj, znao bi to.“ ( x = riječ izvan konteksta)

Jedna je od najvećih noćnih mora svakog prevoditelja nedostatak konteksta. Svaka riječ može imati i po nekoliko različitih značenja koja ovise o kontekstu. Zato zapamtite – prevoditelj nije rječnik i ne može objasniti sva moguća značenje neke riječi u svakom trenutku. I nastavno na ovu tešku temu…

„Pa samo tekst ubaciš u Google Translate i malo prepraviš rečenicu i gotovo, zar ne?“

Hm, ne bismo baš rekli da je Google Translate pravi način za obavljanje prevoditeljskog posla. Ako vam je potrebno samo da otprilike razumijete o čemu se radi, naravno da se možete poslužiti ovim vrlo dostupnim alatom, ali profesionalni prijevodi ipak traže određeno znanje i vještine kako vaš tekst ne bi završio kao #GoogleTranslationFail.

„Što će vam toliko rječnika? Zar jedan nije dovoljan?“

Ako želite dobar prijevod u duhu jezika i s terminologijom koja u potpunosti odgovara području iz kojega je tekst, jedan rječnik nikako nije dovoljan. Svako područje ima svoju određenu terminologiju koja igra veliku ulogu u prevođenju. Jedna riječ ne mora imati isto značenje u kontekstu turizma i automobilske industrije, a da ne govorimo o stručnim izrazima i pojmovima koji označavaju specifičnosti određenoga područja.

Nadamo se da vam je ovo pomoglo razumjeti prirodu prevoditeljskog posla i poteškoće s kojima se prevoditelji svakodnevno susreću. Kao i većina, prevoditelji ne vole kada se njihova struka podcjenjuje. Vjerojatno ni vama ne bi bilo svejedno da netko smatra da vaš posao ne zahtijeva mnogo truda i rada, a znate da nije tako. Jeste li nesvjesno i sami postavljali neka od ovih pitanja svojim prijateljima prevoditeljima?

Nađete li se često u pravopisnim i gramatičkim nedoumicama hrvatskoga jezika?  Ako je odgovor da, donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji će vam pomoći ispravno upotrijebiti glagole i pridjeve koje u svakodnevnom životu ponekad ne razlikujemo.

Zahvaliti/zahvaliti se

U svakodnevnom govoru ljudi glagole zahvaliti  i zahvaliti se često upotrebljavaju u istim kontekstima. No problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari.

Glagolom zahvaliti izražava se zahvalnost na nečemu te stoga glagol ima pozitivno značenje, s druge strane povratni glagol zahvaliti se ima negativno značenje i njime se označava odbijanje. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo ne bi li nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje. Kako biste naučili razlikovati ova dva glagola, promotrite primjere:

Zahvaljujemo na vašoj ponudi. = prihvaćamo ponudu

Zahvaljujemo se na vašoj ponudi. = odbijamo ponudu

Zahvaljujem na pozivu na skup. = prihvaćamo poziv

Zahvaljujemo se na pozivu na skup. = odbijamo poziv

Kožni/kožnat

Oko pridjeva kožni i kožnat često se javljaju nedoumice. Najčešće govorimo da imamo kožnu torbu, kožni novčanik, ali i da nas je pogodila kožna bolest.

Normativna literatura još uvijek nije u potpunosti usuglašena oko ovih dvaju pridjeva i često možemo naići i na potpuno suprotstavljena mišljenja. (Prije desetak godina s pridjevom kožni povezivalo se značenje „koji je od kože“, a s pridjevom kožnat „koji je poput kože“).  Prema prijedlozima koji su aktualni u posljednjih nekoliko godina pridjev kožni  jest odnosan, a kožnat gradivni. Pridjevom kožni označava se „koji se odnosi na kožu“, a pridjevom kožnat „koji je od kože“.

Ovu podjelu govornici ne provode sustavno i slabo je prihvaćaju. Primjeri iz prakse potvrđuju da govornici većinom u svim kontekstima koriste pridjev kožni jer ima uopćenije i šire značenje. Tako ćemo češće čuti da netko ima kožnu torbu ili kožni novčanik, a ne kožnatu torbu ili kožnati novčanik.  

 

Papirni/papirnati

Uz pridjeve papirni i papirnati vežu se slične nedoumice kao i uz prethodni primjer. U ovom je slučaju također riječ o razlici  u značenju koja proizlazi iz toga što je u prvom slučaju riječ o odnosnom, a u drugom slučaju o gradivnom pridjevu. Tako pridjev papirnat označava nešto načinjeno od papira, a pridjev papirni nešto što se odnosi na papir. Sljedeći će primjeri pomoći razjasniti nedoumicu:

Molim te, dodaj mi papirnati rupčić.

Jučer smo Matej i ja u parku puštali papirnatog zmaja.

Moj stric već deset godina radi u papirnoj industriji.

Bilježnice od prošle školske godine našle su se u papirnom otpadu.

Seliti/seliti se

Seliti i seliti se naizgled su isti glagoli i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima. No između ovih dvaju glagola postoji itekako bitna razlika.

Glagol seliti prijelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, tj. kada upotrebljavamo glagol seliti uz njega obavezno moramo naglasiti što točno selimo.

S druge strane, glagol seliti se povratni je glagol što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.

Po istom se modelu ponašaju i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.

Razlika je vidljiva kada se promotre sljedeći primjeri:

U ponedjeljak selim stol iz dnevne sobe u spavaću.

Selim ured u susjednu ulicu.

Moram pomoći preseliti prijatelja.

Sljedeće se godine selim u kuću.

Preselit ću se u Osijek.

Ličiti/sličiti

Nerazlikovanje glagola ličiti i sličiti  jedna je od čestih pogrešaka. Glagol ličiti u hrvatskom se jeziku ne koristi za iskazivanje sličnosti. Označava radnju premazivanja površine bojom i zahtijeva dopunu u akuzativu.

Sutra ću ličiti majci stan.

Sličnost se izražava glagolom sličiti, no treba imati na umu da se on nikada ne upotrebljava s prijedlogom na, već uz sebe ima dopunu u dativu.

Marko sliči na oca. – Marko sliči ocu.

Posljednji/zadnji

Često možemo čuti da se ova dva pridjeva upotrebljavaju u istom značenju, no oni se ipak razlikuju. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, a pridjev zadnji prostorno.

Razlika je vidljiva iz sljedećih primjera:

Osijek je zabio gol u zadnjem trenutku. Osijek je zabio gol u posljednjem trenutku. (vrijeme)

Moj brat Peter sjedi u posljednjem redu. Moj brat Petar sjedi u zadnjem redu. (mjesto)

Marta je u kazalište došla posljednja i sjela je u zadnji red. (vrijeme + mjesto)

No ako ipak niste sigurni imate li sve „u malom prstu“, a trebate profesionalnu i kvalitetnu lekturu, naši jezični stručnjaci drage će volje preuzeti taj zadatak. Tu smo za vas!

Često se nalazimo u situaciji da trebamo dozvati prijatelja ili prijateljicu neobična imena, a nismo u potpunosti sigurni kakav će oblik ime poprimiti u vokativu. Ovim člankom pokušat ćemo riješiti nedoumicu koju izaziva vokativ imena.

Ženska osobna imena

Znate li kako se trebate obratiti ženskoj osobi čije ime završava na –a? Treba li reći Maro ili Mara, Marijo ili Marija, Ljubico, Ljubice ili Ljubica?

Ženska osobna imena u vokativu mogu imati sljedeće nastavke:

           1.   -o (Maro, Nado, nom. Mara, Nada)

           2.   -a (oblik jednak nominativu - Stanka, Branka)

           3.   -e (Marice, Ružice, nom. Marica, Ružica)

Kod ženskih imena koja se sastoje od dvaju slogova i imaju dugouzlazni naglasak, vokativ završava na -o. Takav je slučaj s imenima kao što su Mara, Kata, Nada, Maja i sl.

Maja, kupi mi sladoled.                 Majo, kupi mi sladoled.

Mara, jesi li bila na predstavi?      Maro, jesi li bila na predstavi?

Ovoj kategoriji pripada i primjerice žensko ime Iva, ali danas najčešće možemo čuti Iva, a ne Ivo.  

            Ivo, donesi mi jabuke.                Iva, donesi mi jabuke.

Ženska imena na ica kao što su Ivančica, Ljubica, Đurđica imaju vokativ na e. Osim toga, navedena su imena nazivi cvijeća koji kada označavaju cvijet i kada se pojavljuju kao opća imenica, također imaju nastavak e.

            Ljubice, idemo li danas na kavu?           Ljubico/Ljubica, idemo li danas na kavu?

            Đurđice, pozdravi baku.                         Đurđico/Đurđica, pozdravi baku.

Iako će pravilo reći da vokativ imena s višesuglasničkim osnovinskim završetkom ima nastavak a, danas je sve više ženskih imena s drugačijim završetkom osnove koja zadržavaju isti nastavak u vokativu. Ponegdje se još može čuti uporaba starijeg nastavka –o, no danas ga u gotovo svim slučajevima zamjenjuje noviji nastavak a. Tako u vokativu nastavak a imaju primjerice Ljerka, Jadranka, Alma, Hana, Marija, Lana, Tanja, Zlata, Ana, Biserka, Darka itd.

Ljiljano, jesi li ručala?                        Ljiljana, jesi li ručala?

Zorko, dođi na kolač.                             Zorka, dođi na kolač.

Strana ženska imena imaju vokativ jednak nominativu. To su imena koja se u hrvatkom jeziku ne sklanjaju poput Ines, Nives, Ingrid.

Nives, ideš li u kino?                        

Ines, jesi li napisala zadaću?

Muška osobna imena            

Kod muških imena koja završavaju na nepalatalni suglasnik, vokativ imena završava na –e. Tako je primjerice s imenima Adam, Mladen, Goran, Ivan, Marin, Filip. Istim će nastavkom završavati i muška imena na ­ica (Ivica, Perica, Nikolica).

Petre, možeš li mi dodati olovku?             Petar, možeš li mi dodati olovku?

Marine, idemo li popodne na tenis?          Marin, idemo li popodne na tenis?

Ivice, voliš li čokoladu?                             Ivica, voliš li čokoladu?

Ako pak završavaju na palatalni suglasnik (č, ć, dž, đ, š, ž, lj, nj, j) u vokativu će imati nastavak u (Juraj, Regoč, Blaž).

Regoču, kamo ideš?

Muška imena koja završavaju na a, o, ili –e (Andrija, Matija, Nikola, Ilija / Marko, Karlo, Dario, Zlatko, Darko / Hrvoje, Mojsije, Horacije) i jednosložna (najčešće strana) imena koja završavaju na k, g, h, c (Greg, Mark) imaju vokativ jednak nominativu.

Marko, gdje ti je sestra?

Andrija, vrati mi knjigu!

PAZI!

 Vokativ se u pisanome tekstu uvijek odvaja zarezom (kad je na početku ili kraju rečenice) ili zarezima (kad je unutar rečenice).

 

 

Brzo, kratko, sažeto, pregledno i jasno napisan e-mail sigurno će imati učinka!

Natipkati službeni e-mail vjerojatno vam je već dio svakodnevice i možda, ne znajući, ponavljate iste greške koje ne primjećujete. Sigurno se ne želite osramotiti pred šefovima, poslovnim partnerima, kolegama ili mušterijama. Stoga pripazite na neke od ovih pravila i savjeta te impresionirajte sve kolege svojim stručnim i pismenim e-mailom!

       1.  Oslovljavanje.

a) ako vam ime osobe kojoj šaljete e-mail i/ili spol nisu poznati:

Poštovani/poštovana,

b) ako vam je poznato ime osobe, ali ne poznajete se osobno:

Poštovani gospodine Matiću,        Poštovana gospođo Matić,

c) nakon što se poslovno povežete ili osobu već poznajete osobno:

Dragi Marine,           Draga Marija,

Važno je napomenuti da nakon pozdrava stavite ZAREZ, nikako uskličnik ili točku!

       2. Prazan red nakon pozdrava, a rečenica u nastavku malim početnim slovom.

Ne zaboravite ostaviti minimalno jedan prazan red nakon pozdrava/oslovljavanja osobe kojoj šaljete e-mail!

Također, prva riječ koja slijedi nakon pozdrava piše se malim početnim slovom osim ako se  radi o osobnoj imenici ili riječi koja se inače piše velikim početnim slovom.

       3. Razlikujte kada trebate upotrijebiti zamjenicu Vi (iz poštovanja), a kada vi (obraćanje skupini osoba)

Kada se u e-mailu obraćate jednoj osobi, zamjenicu Vi (Vam, Vama, Vas) pišete velikim slovom.

Poštovana gospođo Matić,

u nastavku na naš telefonski razgovor, šaljem Vam popis robe koji ste zatražili.

Poštovani kupci,

želim vas obavijestiti da obavezno pročitate upute iz priloga.

Međutim, ako mail šaljete na neku generalnu adresu i ne znate točno kome se obraćate, UVIJEK vi pišete malim slovom.

       4. Pišite što kraće i jednostavnije rečenice.

Vrlo je vjerojatno da gotovo svaka osoba dnevno primi više od 20 e-mailova. Olakšajte joj time da vrlo brzo iz vašeg maila shvati o čemu se radi i što od nje želite. Svi će vam biti zahvalni ako ne moraju tražiti dodatna objašnjenja od vas jer nisu shvatili poruku ili tražiti informacije koje ste već trebali navesti.

Brzo, kratko, sažeto, pregledno i jasno napisan e-mail sigurno će imati učinka!

     

minimalism-241876_960_720

       5. Odvajajte paragrafe i naglasite ono što je važno.

Kako biste dodatno naglasili bitne dijelove teksta, poželjno ih je podebljati ili odvojiti u posebne paragrafe ili natuknice. U e-mail možete staviti i sliku koja će dodatno privući čitatelja i skrenuti mu pozornost na najvažniji podatak ili na cilj vaše poruke.

U svakom slučaju, korisno je barem minimalno formatirati tekst radi bolje preglednosti.

       6. Pišite samo najbitnije informacije, ostatak priložite kao vizualno privlačan pdf dokument.

Kao što smo već rekli: brzo, kratko, sažeto, pregledno i jasno!

Ako pak imate puno informacija za napisati, predlažemo da sažmete najbitnije u sam e-mail i date si truda kreirati pregledan dokument koji će sadržavati ostatak informacija te ga dodati e-mailu kao prilog.

Kako to napraviti?

Predlažemo 3 načina:

a) Microsoft Excel – ovisno o tome koje podatke trebate prikazati, Microsoftov program Excel može vam biti od velike pomoći kada su u pitanju popisi, brojke, iznosi i slično.

b) Microsoft Word – Word isto nudi razne kvalitetno dizajnirane predloške u koje samo morate dodati svoj tekst i dokument već izgleda puno preglednije i kreativnije!

c) Canva.comCanva je jednostavan online alat za grafički dizajn u kojemu možete samo izabrati izgled dokumenta s raznim motivima i uzorcima te u njega dodati svoj tekst.

       7. Prilagodite stil pisanja prigodi i namjeni e-maila.

Uvijek imajte na umu za koga je namijenjen e-mail i što s njim želite postići pa tomu prilagodite stil pisanja. Primjerice, ako e-mail pišete potencijalnom kupcu, nećete ga sigurno pozdraviti s „Bok!“ i pisati žargonskim jezikom (osim ako ne predstavljate Bonbon).

       8. Nemojte okolišati.

Već u prvoj rečenici (ako ne i u naslovu) čitatelju treba biti jasno zašto je od vas primio e-mail i što od njega tražite ili koju mu informaciju želite pružiti. Uvodi od dvije rečenice nepotrebni su i zamaraju čitatelja.

   

       9. Pristojno pozdravite osobu na kraju e-maila!

Nikada nemojte zaboraviti završni pozdrav. On bi trebao biti u skladu s početnim pozdravom. Ako ste e-mail započeli s Poštovani, možete ga završiti primjerice s Lijep pozdrav, Srdačan pozdrav ili S poštovanjem. Ako je stil nešto opušteniji, možete napisati Puno pozdrava ili samo Pozdrav.

Predlažemo da pozdravu dodate nešto kao Ugodan ostatak dana ili Želim Vam ugodan vikend. Malo osobnosti i simpatičnosti na kraju nikada ne škodi. ?

       10. UVIJEK se potpišite.

Uvijek se potpišite punim imenom i prezimenom, a dobro je nakon toga staviti i dodatne informacije kao što su npr. titula, tvrtka koju predstavljate ili ako ste student, godinu studija i smjer. Korisno je staviti i broj telefona kako bi vas osoba mogla kontaktirati brzo i jednostavno u slučaju dodatnih pitanja.

Za kraj bismo samo naglasili da službeni e-mail UVIJEK mora biti gramatički ispravan kako bi vas predstavio u najboljem svjetlu. Ako niste sigurni u njegovu ispravnost, zamolite nekoga da ga pregleda i predloži izmjene.

Uvijek nam se možete obratiti za pomoć i jezični savjet, a možete zatražiti i uslugu lekture ili grafičkog dizajna na info@sinonim.hr. ?

map-markerphoneenvelope