Kao roditelj malog djeteta, vjerujemo da ste se barem jednom susreli s ovim pitanjem. U posljednjih desetak godina roditeljima se nudi mogućnost upisa djeteta na tečaj učenja stranog jezika već u predškolskoj dobi. Je li mudrije iskoristiti sposobnost djece da u prvim godinama svog života brže i lakše uče sve što se stavi pred njih (pa tako i strani jezik) ili im to vrijeme osloboditi za igru, opuštanje i druženje s prijateljima jer „i tako će brzo u školu“? Naravno, odluka je na roditeljima, a mi vam u ovom blogu donosimo informacije koje bi vam mogle pomoći pri odgovoru na prethodno navedeno pitanje.

Jedan od prvih strahova koje roditelji dožive kada razmišljaju o ovoj temi jest strah „kako će učiti strani jezik kada ni materinji još ne zna kako treba?“ Da bi dijete učilo strani jezik, nije preduvjet u potpunosti poznavati materinji jezik. Sigurni smo da ste se barem jednom našli u sobi s nekoliko ljudi i malim djetetom gdje su roditelji ponosno ustvrdili kako njihovo dijete upija kao spužva – kao da je njihovo dijete posebno nadareno jer, eto, druga djeca samo sjede u pješčaniku, jedu prstima ljepilo i pritom ništa ne upijaju.

Naravno da upijanje poput spužve ne čini dijete posebno nadarenim, već samo onim što ono zaista i jest – djetetom. Svako dijete u svom razvoju ima tu fazu unutar koje u kratkom vremenu stječe sposobnost usvajanja pojava oko sebe i davanja do znanja da na neki način razumije o čemu priča ili barem gestikulira. Kada ovu pojavu sagledamo iz perspektive učenja jezika, prvih je šest godina djetetovog života ključno. Ispitivanja su pokazala kako već početkom sedme godine sposobnost učenja jezika prirodnim putem opada, dok se za donju dobnu granicu najčešće postavljaju treća ili četvrta godina života.

Govoreći o dječjoj sposobnosti učenja stranog jezika, valja pojasniti kako dječji mozak funkcionira potpuno drugačije od odraslog u tom procesu. Jedna znanstvena teorija kaže kako se mozak između treće godine i puberteta priprema i specijalizira za učenje jezika. Posebnim procesima koji su svojstveni samo djetetu, jezik se uči prirodnim putem, samim time i puno lakše. Mnogi roditelji zbog toga vide priliku svoje dijete izložiti još jednom jeziku uz materinji jer mu nikada kasnije neće biti lakše naučiti drugi jezik. Još jedna prednost za djecu jest ta da u predškolskoj dobi učenje stranog jezika vide kao igru. U toj dobi djeca ne uče poput odraslih – racionalno, svjesno, svojevoljno. Sve što im se predstavi kao igra, djeca će prihvatiti. Zbog toga su tečajevi stranih jezika za djecu osmišljeni na način koji im je prirodan – kroz igru, crtane filmove, vesele zadatke, ples, zagonetke i sl.

Postoje brojne prednosti izlaganja djeteta stranom jeziku u predškolskoj dobi. Učeći strani jezik, djeca usput upoznavaju i svijet, stječu pojam o drugim zemljama, narodima, kulturama. Postaju svjesni da svijet nije samo ono što se događa neposredno oko njih, upoznavaju svjetske gradove, povezuju ih s državama i kontinentima. Takva znanja utječu na razinu djetetova općeg znanja i otvaraju put prema toleranciji. Osim gore navedenih kulturoloških prednosti, učenje stranih jezika djecu priprema i na psihološkoj i jezičnoj razini. Nenametljivim učenjem stranog jezika djeca stječu pozitivan stav prema učenju jezika općenito i vrlo je vjerojatno da će u svojoj budućnosti takva djeca biti motivirana učiti i druge strane jezike, čak i iz zabave. Prednost na jezičnoj razini ogleda se u tome da će djeca brže i kvalitetnije naučiti komunicirati. Nadalje, tri ili četiri godine učenja u predškolskoj dobi povećat će ukupni broj godina provedenih učeći strani jezik, što je izvrsna priprema za vaše dijete jednom kada krene u svijet zapošljavanja. Osim toga, učenje stranog jezika se, uz svladavanje gramatike i vokabulara, sastoji i od pravilnog izgovora i naglaska. Što ranije dijete počne učiti strani jezik, lakše će svladati izvorni naglasak i do zrelosti već biti gotovo pa izvorni govornik.

Moramo priznati da ne postoji puno objektivnih nedostataka izlaganju djece stranom jeziku u predškolskoj dobi. Kao najveći nedostatak pojavljuje se strah od nepotrebnog izlaganja djeteta dodatnom naporu. Ipak, kada gledamo današnju djecu, koja si već s dvije ili tri godine sama puštaju najdraži crtić na YouTubeu, taj je argument teško održiv. Nadalje, roditelji ne žele dodatno popunjavati raspored djece, koju ionako najčešće vide tek kada se vrate s posla. Ako vaše dijete pohađa vrtić u kojem je organizirano učenje stranog jezika, to je vrijeme koje ionako provodi ondje i samim time ne pravi dodatnu gužvu u rasporedu. Na kraju, postoji i argument s početka teksta koji jednostavno govori da djecu treba pustiti da budu djeca. U prijevodu, ne treba dijete s 10 navršenih godina biti doktor znanosti i to malo slobodnog vremena u životnom vijeku što će ga imati do mirovine mu treba ostaviti za najdraže aktivnosti po vlastitom izboru.

"Još samo 4 godine slobode, onda buđenje u školu pa buđenje na posao... Odmorit ću se tek kada se umirovim!"

Možemo zaključiti da u vezi ove teme objektivno ne postoji definitivno ispravan ili neispravan odabir. Na temelju navedenog, na roditeljima je da procijene aspiracije, sposobnosti i volju svoje djece za učenjem stranih jezika u predškolskoj dobi. Jedno je sigurno – znanje stranog jezika u bilo kojem periodu u životu sigurno neće odmoći. Ako nigdje drugdje, jednom kada vaše dijete poliglot zaviri u svijet odraslih, čeka ga zvjezdana karijera u Sinonimu. 😊

Budući da smo nedavno govorili o sklonidbi muških vlastitih imena, danas su na red došla ženska vlastita imena.

Kao i u prošlom blogu o sklanjanju vlastitih (muških) imena, pravila će biti jasna i pregledna tako da se u bilo kojem trenutku možete jednostavno podsjetiti što napraviti kada vam ova pravila zatrebaju.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju kratkouzlazni (à), kratkosilazni (ȁ) ili dugosilazni (ȃ) naglasak (odnosno, bilo koji osim dugouzlaznog (á) naglaska):

N Bàrbara Mària Tèa Ìvana Jèlica Ȁna Vȉšnja Pȅtra Dȕnja Mȁrica

Mȃrta

G

Barbare Marije Tee Ivane Jelice Ane Višnje Petre Dunje Marice

Marte

D Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

A Barbaru Mariju Teu Ivanu Jelicu Anu Višnju Petru Dunju Maricu

Martu

V Barbara Maria Tea Ivana Jelice Ana Višnja Petra Dunja Marice

Marta

L

Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

I Barbarom Marijom Teom Ivanom Jelicom Anom Višnjom Petrom Dunjom Maricom

Martom

Kao što je bio slučaj i s ubacivanjem slova j u muškim imenima, i isto pravilo imamo i za ženska imena, ovaj put za ona koja završavaju na -ia . To se j ubacuje u svim padežima osim u vokativu. To se događa u imenima Maria, Daria, Antonia itd., ali ne vrijedi za imena koja završavaju na -ea kao što su, na primjer, Matea i Tea.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju dugouzlazni (á) naglasak:

N Mája Sára Náda Néra Íva Ána Lána Jéla Klára

Ljúba

G Maje Sare Nade Nere Ive Ane Lane Jele Klare

Ljube

D

Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

A Maju Saru Nadu Neru Ivu Anu Lanu Jelu Klaru

Ljubu

V

Majo Saro Nado Nero Ivo Ano Lano Jelo Klaro

Ljubo

L Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

I

Majom Sarom Nadom Nerom Ivom Anom Lanom Jelom Klarom

Ljubom

Ako se vratite na naš prethodno objavljeni blog o sklonidbi muških vlastitih imena, možete primijetiti da je sklonidba ista kao za muška dvosložna imena s dugouzlaznim (á) naglaskom (na primjer, Dino – Dine, Jozo – Joze, Ivo – Ive itd.). Dakle, isti naglasak = ista sklonidba.

S obzirom na to da sklanjanje imena u hrvatskom jeziku ovisi o naglasku, njih jednostavno možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, na isti način na koji je to navedeno i u blogu vezanom za sklonidbu muških vlastitih imena.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -ca ili -ka:

Pravopis hrvatskog jezika navodi da imena koja završavaju na -co ili -ca zadržavaju c, odnosno, ono se ne mijenja u k. Važno je napomenuti da se ovo pravilo odnosi samo na strana imena! Imena kao što su Jelica ili Marica sklanjaju se prema pravilu za sklanjanje ženskih imena koja završavaju na -a. Također, nema promjene ni u imenima koja završavaju na -ka jer se sibilarizacija ne provodi u vlastitim imenima. Isto je i s muškim imenom Luka, zar ne?

N Monica Jessica Jelica Marica Monika Nevenka Draženka

Branka

G Monice Jessice Jelice Marice Monike Nevenke Draženke

Branke

D Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

A

Monicu Jessicu Jelicu Maricu Moniku Nevenku Draženku

Branku

V Monica Jessica Jelice Marice Monika Nevenka Draženka

Branka

L Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

I

Monicom Jessicom Jelicom Maricom Monikom Nevenkom Draženkom

Brankom

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja ne završavaju na -a:

N

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

G

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

D Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

A Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

V Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

L Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

I Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

Za razliku od muških, ne sklanjaju se sva ženska imena. Sklanjaju se samo ona koja završavaju na -a, što znači da se imena koja ne završavaju na -a, bez obzira da porijeklo, dužinu i naglasak, ne sklanjaju.

 

Nadamo se da smo riješili sve nedoumice koje ste imali prilikom pisanja i sklanjanja ženskih vlastitih imena te se po pitanju prezimena čitamo u nekom sljedećem blogu!

Nakon što smo sa Sinišom razgovarali o tome kako dobiti posao prevoditelja i kako je to raditi u prevoditeljskoj agenciji, došao je red na Marija, direktora prevoditeljskih poslova. Naš je nesuđeni nogometaš u prevoditeljstvu već više od 10 godina, a prolazak kroz sve faze posla omogućio mu je dobar uvid u funkcioniranje industrije. S Marijom smo razgovarali o tome koje karakteristike ima kvalitetan prevoditelj, s kojim se izazovima svakodnevno susreće prevoditeljska industrija, kakvo je stanje u Hrvatskoj te kako se odlučio na otvaranje vlastite tvrtke.

Što znači biti dobar prevoditelj? 

Iako svi prevoditelji zaposleni u našoj agenciji imaju visoku stručnu spremu, Mario kaže kako visoka naobrazba nije jamstvo da će osoba biti dobar prevoditelj, ali je dobra polazna točka: „Za očekivati je da će osoba bez radnog iskustva koja je studirala jezik pet godina ipak imati veću razinu znanja od nekoga tko je neformalno učio jezik. Nedostaci našega obrazovnog sustava očituju se i u prevoditeljstvu. Prevoditelji ulaze u svijet rada gotovo bez praktičnih vještina i znanja koji su nužni da bi svoj posao obavljali dobro”.

A upravo  praktične vještine i znanje čine razliku. Nije dovoljno samo znati jezik.

„Dobrog prevoditelja čini mnogo stvari. Nije dovoljno samo izvrsno ‘površinsko’ poznavanje jezika i CAT alata. Potrebne su kvalitete kao što je analitičnost, usmjerenost na detalje, sposobnost pronalaženja i primjene pravih informacija u pravom kontekstu, visoka koncentracija, brzina i odgovoran odnos prema radu.

Tko god se želi baviti prevođenjem mora steći praktično iskustvo. Iako može samoinicijativno prevoditi različite materijale i pronaći informacije o prevoditeljskoj industriji na internetu, najučinkovitija metoda učenja bila bi praksa ili volonterski rad za neku prevoditeljsku agenciju, jer se tek tada upoznaje sa svim procesima, alatima i zahtjevima i, ako se radi o dobroj prevoditeljskoj agenciji, dobiva povratne informacije o kvaliteti svog rada”, kaže Mario.

Izazovi u prevoditeljskoj industriji

Jedan od najvećih izazova s kojima se prevoditelji svakodnevno susreću jest strojno prevođenje i njegov utjecaj na samo zanimanje prevoditelja. Napredak tehnologije zasigurno pridonosi razvoju industrije, no činjenica je da programi za strojno prevođenje ne mogu razmišljati zbog čega će teško zamijeniti čovjeka. S tim se slaže i Mario: „Svakako se najviše govori o razvoju tehnologija strojnog prevođenja kao o ‘prijetnji’ koja će zamijeniti prevoditelje. Teško je reći koliko je to realno i blizu s obzirom na složenost ljudske komunikacije i dozu kreativnog razmišljanja koja je potrebna za kvalitetno prevođenje. Prije bih rekao da će takve tehnologije značajno pomoći prevoditeljima i ubrzati rad, ali da će još dugo biti potrebna ljudska ruka kako bi se osigurala smislenost prijevoda unutar danog konteksta”.

Pojednostavljenje i skraćivanje procesa prevođenja svakako su jedne od najvažnijih pozitivnih promjena koje donosi ovakva vrsta prevođenja. To izravno utječe i na produktivnost prevoditelja: „Primjetan je trend prelaska nekih agencija sa standardnog prevoditeljskog procesa na strojno prevođenje s naknadnim uređivanjem. To bi trebalo donijeti veću produktivnost. U ovom trenutku rekao bih da takav proces, primjerice kod prevođenja s engleskog na hrvatski jezik, još uvijek ne daje zadovoljavajuće rezultate. No, tehnologija se brzo razvija i to bi vrlo brzo mogao postati standard u prevoditeljskoj industriji. U Sinonimu zasad ne dobivamo puno takvih upita i ne koristimo strojno prevođenje, ali pratimo kretanja i prilagodit ćemo se svim pozitivnim promjenama”.

Osiguravanje dosljednosti i kvalitete prijevoda

A kako osigurati dosljednost i kvalitetu prijevoda?

„Prije svega potreban je kvalitetan proces kojim se osiguravaju dodatne provjere i ‘dotjerivanje’ prijevoda prije isporuke. To obuhvaća korake kao što su lektura, korektura i računalna provjera pravopisa. Naravno, što je proces složeniji, zahtijeva više vremena i novca. Kada se radi o hitnim prijevodima, osim kvalitete i brzine samih prevoditelja, dosljednost u terminologiji prijevoda postiže se i primjenom prijevodnih memorija i terminoloških baza, odnosno alata za računalno potpomognuto prevođenje i osiguranje kvalitete. S druge strane, što je rok kraći, veća je mogućnost pogrešaka, čega moraju biti svjesni i klijenti”, pojašnjava Mario.

Iako specijalizacija prevoditelja može pridonijeti kvaliteti prijevoda, ona nije obavezna. Biti prevoditelj znači i znati iskoristiti sve (pouzdane) izvore i obraditi informacije. Upravo je snalaženje u različitim područjima važno za prevoditelje koji rade na malom tržištu kao što je hrvatsko tržište.

„Specijalizacija je poželjna, ali nije nužna. Prije bismo se mogli zapitati koliko je specijalizacija moguća, pogotovo za manje jezike kao što je hrvatski. U Sinonimu odrađujemo projekte iz raznih područja, od dječje književnosti do farmaceutike – prevoditelj mora biti spreman na sve. Srećom, tu je bogatstvo informacija na internetu, stoga je izrazito važna sposobnost njihovog brzog pronalaženja i primjene u danom kontekstu”.

Gdje smo sada i kamo idemo?

U Hrvatskoj postoji više od 300 prevoditeljskih agencija. I dok veliki broj njih teži raditi prema međunarodno priznatim standardima kvalitete, tržište je ipak zasićeno neprofesionalnim prijevodima: „Rekao bih da je bolje nego prije jer je sve više tvrtki koje rade prema svjetskim standardima, no i dalje je njihov broj vrlo mali u odnosu na ukupan broj pojedinaca i poslovnih subjekata koji pružaju usluge prevođenja niske ili osrednje kvalitete”, pojašnjava nam Mario i dodaje kako se uopće odlučio ući u poduzetničke vode:

„Freelancing je, uz sve svoje prednosti, dosta varljiva, nesigurna stvar. Jedan tjedan možete imati posla od 7 ujutro do 9 navečer, praznikom i vikendom, a onda nekoliko dana ili čak tjedana ništa. Uvijek ste u nekoj neizvjesnosti. Morate sami aktivno tražiti poslove, nuditi se agencijama. Na malom tržištu kakvo je hrvatsko vrlo je teško dobiti stalan posao kao prevoditelj. To se posebno odnosi na engleski jezik (svi ga znaju, je l'), pogotovo u vrijeme krize kakvo je bilo prije nekoliko godina.

Došao sam i do faze u profesionalnom razvoju u kojoj sam bio spreman za pokretanje vlastitog posla. Uz to se poklopilo i više okolnosti koje su me na to usmjerile. Otvorila mi se mogućnost da osnujem tvrtku s partnerima koji imaju vještine kompatibilne mojima, s obzirom na to da sam manje zainteresiran za financijsku, marketinšku, kadrovsku stranu priče. To su ljudi u koje imam povjerenja i koji imaju povjerenja u mene. Htio sam vidjeti koliko daleko možemo stići otvaranjem prevoditeljske agencije u Osijeku. Kako sada stvari stoje, već smo mnogo toga napravili, a možemo i mnogo više”.

Koliko znate o prevođenju i jeste li svjesni začuđujućeg utjecaja koji ima na društvo? Saznajte koji su neki od najznačajnijih događaja na koje su utjecale pogreške u prevođenju.

 

Kao što možda znate, sv. Jeronim zaštitnik je prevoditelja, knjižničara i enciklopedista, poznat po tome što je uložio 23 godine svoga života u prevođenje Biblije na latinski jezik. No zanimljivo je to da je pogriješio za vrijeme prevođenja. Na originalnom hebrejskom jeziku upotrijebila se riječ keren ili garan, što može značiti rog, što je češće značenje, ili zraka svjetlosti. Zbog pogreške u prevođenju, Mojsije u Bibliji često ima rogove, kao i u drugim umjetničkim djelima toga vremena, npr. u Michelangelovom kipu Mojsija.

 

2014. godine nekoliko članova medicinskog osoblja osuđeno je za ubojstvo iz nehaja nakon što su nepropisno rukovali uređajima za radijaciju, koji su prethodno bili nadograđeni. Upute za uporabu tih uređaja bile su na engleskom jeziku, no članovi osoblja bili su Francuzi. Došlo je do grešaka u izračunu doziranja, što je dovelo do četverogodišnjeg neispravnog liječenja 450 pacijenata oboljelih od raka i do smrti sedmero pacijenata.

 

Pogreška u prevođenju jednom je paralizirala osobu. 1980. godine, Willie Ramirez, Amerikanac kubanskog porijekla i zvijezda bejzbola, stigao je u bolnicu s glavoboljama te je neprestano padao u nesvijest. Njegova obitelj opisala je njegovo stanje kao intoxicado (otrovan), što je lažni par engleske riječi intoxicated (pod utjecajem alkohola ili droga). Liječnici su liječili Ramireza protiv predoziranja drogom, a nisu primijetili krvarenje. Zbog toga je ostao paraliziran, a bolnica je morala platiti odštetu od 71 milijuna dolara. Prevođenje nije šala!

 

Isto tako, vjeruje se da se tužna sudbina Hirošime dogodila zbog pogreške u prevođenju. 1945. godine, Saveznici su poslali izjavu koja zahtijeva bezuvjetnu predaju Japana. Premijer Japana odgovorio je da se trenutno suzdržava od komentara. Iskoristio je riječ makusatsu, što se može protumačiti na nekoliko različitih načina. Mediji i prevoditelji protumačili su tu riječ kao „odnositi se s tihim prijezirom” ili „ignorirati” i to se shvatilo kao da je premijer arogantno odbio zahtjev ili je smatrao da nije vrijedan odgovora. Deset dana kasnije atomska bomba lansirana je na Hirošimu, što je dovelo do trenutne smrti više od 70 000 ljudi, a još 100 000 ljudi umrlo je od posljedica radijacije i razaranja.

 

S vedrije strane, tvrtka Pepsi zbog prijevoda je imala problema sa stvaranjem branda. Slogan u originalnom jeziku bio je „Come alive with Pepsi” (Oživite s Pepsijem), no komičan prijevod doveo je do smanjenja prodaje nakon što je proizvod otpremljen u Kinu. Kinezi su navodno preveli taj slogan kao „podiže vaše pretke iz mrtvih”. Kinezi su također preveli slogan KFC-a „Finger lickin' good” (Za prste polizati) u „pojedite svoje prste”. To dokazuje koliko osoba mora biti precizna i obzirna kada smišlja oglase i slogane.

 

Za kraj slijedi pogreška u prevođenju za koju je zahvalan cijeli žanr znanstvene fantastike. Astronom Giovanni Virginio Schiaparelli započeo je mapiranje površine Marsa. To je uključivalo mora, kontinente i kanale, koje je nazvao canali. Ta se riječ na engleski jezik prevela riječju canals, što je stvorilo problem. Naime, na engleskom jeziku postoji razlika između dviju vrsta kanala, od kojih su jedni canals i predstavljaju umjetne vodene puteve, a drugi su channels te nastaju prirodnim putem. Takav prijevod značio je ne samo da postoji život na Marsu, nego da je populacija na tom planetu dovoljno napredna da gradi kanale. Neki od najranijih poznatih radova znanstvene fantastike bili su inspirirani tim canalima.

 

Pogreške u prevođenju se događaju, ali kada su ulozi visoki, izraz „pomno biraj svoje riječi” ima potpuno novo značenje. To pokazuje da se s prevođenjem ne šali, bez obzira na to što je neki projekt možda naizgled beznačajan. Svaki prevoditeljski projekt mora se shvatiti što je ozbiljnije moguće!

Brojčani rast i razvoj svake tvrtke trebalo bi pratiti i unaprjeđenje unutarorganizacijskih procesa, kako tehnoloških, tako i onih koji se tiču ljudskih resursa. S obzirom na višestruki rast Sinonima u prošloj godini, tvrtka se uspješno prilagodila promjenama na tržištu, kao i željama i potrebama klijenata. A da svi procesi unutar tvrtke funkcioniraju kako treba i da ekipa ne dolazi na posao s "grčem u želudcu" brine se operativni direktor Siniša Bućan.

Sa Sinišom smo razgovarali o svakodnevnim izazovima poslovanja na globalnom tržištu, ali i o tome što se traži kod potencijalnih zaposlenika Sinonima te što ga najviše smeta kod prijava za posao. Krenimo redom.

Što čini dobru prevoditeljsku agenciju

Predanost poslu i stalno unaprjeđivanje poslovanja i kvalitete usluga neke su od glavnih značajki dobre prevoditeljske agencije. Ali ono što čini razliku jest odnos s klijentima.

"Dobra komunikacija s klijentima od iznimne je važnosti. Naš je pristup biti profesionalan, ali opušten. Na ponudu klijent ne čeka dulje od 30 minuta, a nerijetko smo dostupni i izvan radnog vremena ureda. Treba pratiti svjetske trendove i biti upoznat s novim tehnologijama, kako u branši (CAT alati), tako i izvan nje. Također treba zaposlenicima omogućiti dobre uvjete rada jer to izravno utječe ne samo na kvalitetu usluga, već i na cjelokupno poslovanje", kaže Siniša.

Na pitanje o najvećim izazovima u poslu izdvaja projekte s kratkim rokovima, koji su u ovoj industriji vrlo česti, no i kako je zadovoljan klijent najveća nagrada: "Organiziranje takvih projekata bez ugrožavanja kvalitete isporučene usluge, pogotovo kad se radi o projektu s više jezičnih kombinacija, iziskuje ogroman napor i obično uzrokuje dosta stresa. S druge strane, najljepši je dio posla kada uspješno završimo projekt i dobijemo pohvale klijenta. Tada sve što radimo dobije smisao".

Prilagođavanje svjetskom tržištu

Svakodnevna suradnja sa stranim tvrtkama i agencijama sa sobom nosi određene izazove pa je važno znati u svakom trenutku pružiti najbolje rješenje prilagođeno klijentu. Uz to, način na koji posluju inozemne tvrtke različit je od načina poslovanja domaćih tvrtki. Siniša pojašnjava kako upravo zahvaljujući našem iskustvu možemo najbolje pomoći klijentima koji šire svoje poslovanje.

"Strani su klijenti navikli na način poslovanja koji kod nas nije još u potpunosti zaživio. Oni bolje razumiju o čemu se tu zapravo radi kada govorimo o jezičnim uslugama. Očekivanja su visoka što se tiče kvalitete i procesa prevođenja (očekuje se poznavanje i korištenje velikog broja CAT alata, programa za pretvaranje dokumenata, kontrolu kvalitete, itd.), ali su zato i rokovi realniji. Bolje znaju koliko je ovaj posao zapravo zahtjevan. Zahvaljujući našem iskustvu, znamo kako pomoći klijentima pri širenju na strana tržišta i izazove s kojima se susreću. Tu smo kako bismo zajednički pronašli najbolje rješenje prilagođeno njihovim potrebama i ciljevima. U današnjem svijetu proboj na strana tržišta nije toliko želja već potreba".

Na svakodnevne promjene i učenje treba biti spremna cijela firma jer je to jedini način opstanka na tržištu. "Mi smo u zadnjih nekoliko godina potpuno promijenili procese unutar firme dok nismo došli na vrlo visoku, svjetsku razinu. I tu nije kraj. U poslovanju uvijek moramo biti spremni na promjene i poboljšavanje kako bismo ostali konkurentni. Stalno pratimo tehnološke trendove i implementiramo nove procese. Isto tako, naši prevoditelji svaki dan napreduju i usavršavaju svoje vještine kroz rad i mentorstvo iskusnijih prevoditelja predvođeni Mariom, našim direktorom prevoditeljskih poslova", ističe Siniša.

Organizacijska kultura

"Osobno smatram da je organizacijska kultura od presudne važnosti. Radio sam u mnogo firmi gdje sam naučio kako NE treba izgledati kultura firme jer to vodi ne samo nezadovoljstvu zaposlenika već i lošijem poslovanju. Zato u Sinonimu pokušavamo omogućiti ugodnu atmosferu u kojoj se svi osjećaju dobro i zadovoljno, da nikome nije muka kada pomisli da treba doći na posao", kaže Siniša te dodaje kako je važno stvoriti kulturu zajedništva: "Imamo Movie Club i Book Club, a gotovo svaki dan imamo i zajedničku pauzu u trajanju od dvadesetak minuta na kojoj ne pričamo o poslu već o osobnim stvarima. Ponekad zaigramo i društvene igre, favoriti su Alias i Pictionary (Ivona i Mateja nas sve ubijaju). Mislim da je jako dobro stvoriti kulturu zajedništva – firmu u kojoj svi imaju percepciju da je uspjeh firme i njihova zasluga. Jer to i jest istina".

Posao prevoditelja u Sinonimu

Iako često čujemo kako u Slavoniji nema prilika za mlade, Sinonim je uvijek u potrazi za ambicioznim i proaktivnim ljudima koji će upotpuniti naš prevoditeljski tim. Za sve one koji se možda jednoga dana planiraju prijaviti za posao prevoditelja u Sinonimu, evo nekoliko savjeta.

"Za posao prevoditelja u Sinonimu tražimo, prije svega, izvrsno pismeno izražavanje na hrvatskom jeziku i na stranom jeziku za koji ste se školovali. Želimo zaposlenike kojima je jezik više od zanimanja, moraju biti strastveni i imati visoke standarde za sebe i osobni ponos prema svom radu. Želimo ljude koji su angažirani i proaktivni. Moraju imati dobar smisao za humor, to je svakako jedna od okosnica kulture ove firme", priča Siniša. Ono što iznenađuje jest činjenica kako najviše ljudi otpadne već nakon prvog maila.

"Posvetite jako puno pažnje prvom mailu. Ne mogu tolerirati greške u mailu, CV-u ili zamolbi. Istaknite se. Dobivamo jako puno prijava, morate na neki način biti drugačiji. Nemojte pisati šablonski. Izbacite sve što nije bitno za ovaj posao. Nemojte čekati kraj studija da počnete prevoditi. Ima jako puno projekata koji traže prevoditelje volontere. Pravite titlove za online filmove. Uzmite omiljenu knjigu ili bilo kakvo štivo pa prevodite. Upoznajte se s CAT alatima, također ima besplatnih. Nemojte da vam se dogodi da dođete na razgovor za posao, a da nemate nikakvog iskustva. U ovoj branši ne morate biti zaposleni da biste stekli iskustvo. Pokažite inicijativu."

A što nas čeka u budućnosti...

"Sinonim će za pet godina biti lider za jezične usluge u ovom dijelu Europe. Bit ćemo prvi odabir stranih klijenata za sve jezike regije i prvi odabir domaćih klijenata za europske i svjetske jezike. Unaprijedit ćemo struku prevođenja i popratnih usluga u Hrvatskoj i šire i dovesti prevoditeljsku branšu na svjetsku razinu", najavljuje direktor Bućan.

There is no denying the fact that deadlines are extremely important when it comes to the quality of translation projects. However, many clients require large translation projects to be completed in an impossible amount of time.

Why does this happen?

Many companies work on a project and find themselves in need of a translation. In many cases, their own project has a short deadline, therefore they need the translation to be done ASAP so they could continue working on the project. If the translation is late or faulty, the whole project is affected. This is one of many examples where translation projects with unrealistically short deadlines might turn up. What clients do not understand is that translation takes time.

It is not at all unusual to get an inquiry for a very technical translation project of some 20 000 words with a deadline set for the next day at 11 a.m. It can be done, but likely at a high cost, and we are not even talking about finance here. No translator, or a group of translators, would be able to make a high-quality translation in such a short amount of time. High-quality translations require careful research, appropriate terminology and, most of all, proper editing, especially after several translators had worked on a single project.

However, there are cases in which the deadline for a large translation project can be met. The questions are: how can this be done, and how does this affect translation quality?

Translation quality

It all really depends on the organization of the translation project. If several translators are working on the same project individually, with no mutual communication or project glossaries, the translation will inevitably be of poor quality. Different terms will be used by different translators and the differences in their styles of translation will be obvious. This will result in an enormous amount of work for the editor.

Make sure translators communicate during the translation process

If an agency decides to accept a big project with a short deadline, more often than not, several translators need to work on it. In such cases, communication among translators is essential. Translators can exchange information on certain terms and concepts or point each other towards useful resources for the translation project. Also, they are able match their styles of translation to a certain extent. Moreover, creating a project-specific glossary of terms is also of great help when dealing with an urgent translation project that involves several translators. All of this is important to ensure consistent use of terminology throughout the text and decrease the time needed to complete the task.

Ask the client for a translation memory or previous similar translations, if possible

If the client is able to provide a translation memory, this may be extremely helpful, especially if dealing with a translation project that requires extensive research regarding terminology. Translation memories can be uploaded to a CAT tool directly and improve the translation process. However, if all the client can provide are examples of previous similar translations, this can be helpful in terms of acquiring proper terminology and context for the current translation.

Leave enough time for editing

Plan the translation project to leave enough time for careful editing. This may decrease the short translation deadline even more; however attentive editing always results in a higher quality translation. When a large translation project is done in a short period of time, especially by several translators, some errors will most likely remain after the translation process. The editor can then correct those mistakes and adjust the style of writing and make it consistent throughout the text. The better the communication between translators during the translation process, the less work there is for the editor.

Clients are not always familiar with the way a translation project is carried out and often set unrealistic deadlines. When translation agencies decide to undertake such a feat and deal with the client’s request in the best way possible, several things are required to achieve the necessary translation quality: several translators need to work on the project, they need to communicate and use all available resources, and, finally, there must be enough time for the editor to “touch up” the translation. This way, urgent translations can be done to a satisfactory level. Still, whenever possible, it is best to negotiate with the client and get a deadline appropriate for the task at hand.

map-markerphoneenvelope