Danas smatramo da je engleski jezik lingua franca i da predstavlja univerzalno sredstvo sporazumijevanja u gotovo svim kontekstima. No nije uvijek bilo tako. Ekonomske potrebe i razvoj trgovačkih veza između kultura koje ne govore zajedničkim jezikom i koje ne znaju niti jedan jezik koji bi mogao posredovati u komunikaciji doveli su do razvoja pomoćnih jezika.
Kako su nastali kreolski jezici
S obzirom na to da se takav oblik komunikacije uglavnom odvijao između afričkog domorodačkog stanovništva s kolonizatorima, osnova većine takvih jezika bili su engleski, francuski, španjolski i portugalski. Iako su granice vrlo nejasne i različiti ih autori različito definiraju, pomoćni su jezici posrednički jezici među kojima razlikujemo nekoliko tipova. Najjednostavniji su sabiri. Upotreba ovih jezika u komunikaciji ograničena je na vrlo uske kontekste i na vrlo specifične situacije. Sabiri tako imaju vrlo ograničen rječnik te relativno jednostavnu sintaksu.
Od sabira su nešto kompleksniji pidžini. Oni nisu toliko specijalizirani u svojoj upotrebi kao što je to slučaj sa sabirima. Prema jednoj od mnogih teorija, naziv pidžin zapravo je iskrivljen kineski izgovor engleske riječi business. Pidžini i sabiri nemaju izvornih govornika i nikada nisu jedino sredstvo komunikacije, obično ih ljudi koriste samo za potrebe poslovanja.
S druge strane, kreolski jezici nastaju kada čitava zajednica prihvati pidžin kao svoje jedino sredstvo komunikacije. Tako kreolski jezici, za razliku od pidžina, imaju izvorne govornike. S obzirom na to da ih je društvo prihvatilo kao jedino sredstvo komunikacije, postupno se javlja i sve veća gramatička složenost, sve opširniji vokabular i sve veći broj uporabnih funkcija jezika. U prošlosti su se kreolski jezici smatrali iskrivljenim inačicama europskih jezika. Često ih se nazivalo različitim pogrdnim imenima i jezikoslovci na njih nisu obraćali pretjeranu pozornost.
Gdje se govore ovi jezici
Danas, na svu sreću, nije tako. Podaci iz istraživanja pidžina, kreolskih jezika i sabira pokazuju da ih je danas na svijetu više od 500 i da njima govori oko 15 milijuna govornika diljem svijeta. Najveći broj govornika imaju kreolski jezici koji počivaju na francuskom kojima govori čak 10 milijuna ljudi i to na područjima kao što su Haiti, Dominica, Sejšeli, Francuska Gijana, Mauricijus itd. Sljedeći su po zastupljenosti kreolski jezici s engleskom osnovom kojima govori od 1,5 do 2 milijuna govornika iz područja zapadne Afrike, Indijskog oceana, Australije i Oceanije. Nešto manji broj govornika imaju kreolski jezici koji počivaju na portugalskom te ih je približno 500 tisuća, a govore se u Maleziji, Šri Lanki i Singapuru.
Najpoznatiji je kreolski jezik haićanski kreolski. Nastao je na francuskoj osnovici i njime govori približno 10 milijuna govornika, a na Haitiju je, uz francuski, drugi službeni jezik. Drugi je najpoznatiji jamajčanski kreolski engleski kojim govori oko 3 milijuna ljudi, od čega njih nešto više od 2,5 milijuna na Jamajki, a njime govore i stanovnici Paname.
U nastavku vam donosimo nekoliko najpoznatijih fraza na haićanskom kreolskom.
Kreolski jezici svjedoče o povijesnim i kulturnim utjecajima koji su zauvijek promijenili lingvističku kartu svijeta. Iako dugo nisu bili priznati kao ravnopravni jezici, od govora nastalih za potrebe trgovine i poslovne komunikacije kojima su govorili isključivo neuki radnici razvili su se do jezika koji danas imaju svoju posebnu gramatiku i na kojima se stvaraju književna djela vrhunske vrijednosti.
Biste li htjeli naučiti jedan od ovih jezika? Jeste li do sada znali kako su nastali i gdje se govore?
