Na otoku Hao u Polineziji pojavljuje se gotovo ista pri\u010da. U drugom afri\u010dkom mitu u\u017easna glad pomutila je ljudima razum i uzrokovala ludilo. Zbog toga su plemena neko vrijeme \u017eivjela u me\u0111usobnoj izolaciji, pa kad je velika glad napokon pro\u0161la, svako je selo govorilo svojim jezikom.<\/p>\n\n\n
![\"Babilonska](\"https:\/\/www.sinonim.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Babilonska-kula-640x427-1.jpg\")
\u0160to nam poru\u010duju ti mitovi? Mo\u017eda to da su i drevni narodi bili svjesni zna\u010daja jezika kao velikog dara koji \u010dovjeka izvla\u010di iz blata pukog pre\u017eivljavanja, omogu\u0107uje razvoj svijesti i civilizaciju (predo\u010denu kroz \u201ekulu\u201c, veliku i kompleksnu gra\u0111evinu), pa \u010dak i pribli\u017eavanje samim bogovima, kao najvi\u0161em stupnju postojanja i vladanja svijetom oko sebe.<\/p>\n\n\n\n
Znanost i jezik<\/strong><\/h2>\n\n\n\nS pojavom znanstvene metode i teorije evolucije, zapadni je svijet poku\u0161ao dati nove, na dokazima utemeljene odgovore. Me\u0111utim, nastanak i razvoj jezika dugo vremena bio je tabu tema u znanstvenoj zajednici. Primjerice, u drugoj polovici 19. stolje\u0107a Pari\u0161ko dru\u0161tvo za lingvistiku i Londonsko filolo\u0161ko dru\u0161tvo zabranili su<\/a> rasprave o razvoju jezika. Radilo se o kontroverznoj temi koja je bila predmetom naga\u0111anja, prijepora i politi\u010dkih manipulacija.<\/p>\n\n\n\nZbog nedostatka \u010dvrstih dokaza i kontroverzija, sve do devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a znanstvenici se nisu upu\u0161tali u ozbiljne analize tog pitanja. U ljudskom genomu i mozgu ne postoji ni\u0161ta \u0161to izravno obja\u0161njava nastanak jezika. Fosilni ostaci mogu nam dati samo grube naznake. Znanost je na temelju karakteristika kostiju utvrdila da do pojave anatomski modernog \u010dovjeka ljudski vokalni trakt nije omogu\u0107avao stvaranje glasova na na\u010din na koji to mo\u017ee suvremeni \u010dovjek.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161e znanje o drevnim jezicima temelji se uglavnom na pisanim dokazima. Komparativne lingvisti\u010dke analize i multidisciplinarni pristupi danas omogu\u0107uju odre\u0111ivanje starosti jezika najdalje do nekih 10 000 godina. Iza te neprozirne zavjese nalaze se stotine tisu\u0107a godina evolucije, tijekom kojih su nastajale i nestajale razne podvrste hominida, doga\u0111ale su se postupne \u2013 a ponekad i nagle \u2013 biolo\u0161ke promjene i mutacije, promjene stani\u0161ta, okoline i na\u010dina \u017eivota, o kojima uglavnom znamo malo ili ni\u0161ta, a sve je to moglo utjecati na razvoj jezika<\/a>.<\/p>\n\n\n\nIako ne postoji konsenzus oko porijekla jezika, znanstvenici nude razli\u010dite teorije<\/a> o tome:<\/strong><\/h3>\n\n\n\n\n- Teorije kontinuiteta \u2013 jezik se razvio od ranijih, predlingvisti\u010dkih sustava koje su koristili praljudi<\/li>\n\n\n\n
- Teorije diskontinuiteta \u2013 jezik je jedinstveno svojstvo koje se nikako ne mo\u017ee povezati s drugim sustavima komunikacije, ve\u0107 je nastao u jednom trenutku tijekom evolucije<\/li>\n\n\n\n
- Teorije uro\u0111enosti \u2013 jezik se smatra uro\u0111enom sposobno\u0161\u0107u koja je u ljudskom genetskom kodu<\/li>\n\n\n\n
- Kulturalne teorije \u2013 jezik je sustav koji proizlazi iz kulture i u\u010di se kroz socijalnu interakciju.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n
Pored toga, nije poznato je li jezik nastao u jednom trenutku i na jednom mjestu (monogeneza) ili neovisno na vi\u0161e mjesta ili u vi\u0161e razli\u010ditih razdoblja (poligeneza).<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u istaknutijim teorijama je ona utjecajnog lingvista Noama Chomskog, prema kojoj je jezik nastao uslijed neobi\u010dne genetske mutacije prije stotinjak tisu\u0107a godina. Ona je dovela do reorganizacije odre\u0111enih mo\u017edanih veza. To bi zna\u010dilo da je jezik uro\u0111eno svojstvo svih ljudi. Glavni argument za to je univerzalna gramatika, odnosno \u010dinjenica da gramatike u svim jezicima svijeta imaju me\u0111usobne sli\u010dnosti, odnosno da, bez obzira na jezik, gramatiku ljudski mozak organizira po sli\u010dnim na\u010delima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eLet the <\/strong>Mystery<\/strong><\/a> Be\u201c<\/strong><\/h2>\n\n\n\nJezik je nesumnjivo jedno od najve\u0107ih postignu\u0107a \u010dovje\u010danstva i sredstvo koje nam je omogu\u0107ilo da s lako\u0107om sura\u0111ujemo, organiziramo i prenosimo znanje te razvijamo svijest o sebi i o svijetu oko nas. <\/p>\n\n\n\n
Zbog nedostatka \u010dvrstih dokaza i kontroverzija, sve do devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a znanstvenici se nisu upu\u0161tali u ozbiljne analize tog pitanja. U ljudskom genomu i mozgu ne postoji ni\u0161ta \u0161to izravno obja\u0161njava nastanak jezika. Fosilni ostaci mogu nam dati samo grube naznake. Znanost je na temelju karakteristika kostiju utvrdila da do pojave anatomski modernog \u010dovjeka ljudski vokalni trakt nije omogu\u0107avao stvaranje glasova na na\u010din na koji to mo\u017ee suvremeni \u010dovjek.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161e znanje o drevnim jezicima temelji se uglavnom na pisanim dokazima. Komparativne lingvisti\u010dke analize i multidisciplinarni pristupi danas omogu\u0107uju odre\u0111ivanje starosti jezika najdalje do nekih 10 000 godina. Iza te neprozirne zavjese nalaze se stotine tisu\u0107a godina evolucije, tijekom kojih su nastajale i nestajale razne podvrste hominida, doga\u0111ale su se postupne \u2013 a ponekad i nagle \u2013 biolo\u0161ke promjene i mutacije, promjene stani\u0161ta, okoline i na\u010dina \u017eivota, o kojima uglavnom znamo malo ili ni\u0161ta, a sve je to moglo utjecati na razvoj jezika<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Pored toga, nije poznato je li jezik nastao u jednom trenutku i na jednom mjestu (monogeneza) ili neovisno na vi\u0161e mjesta ili u vi\u0161e razli\u010ditih razdoblja (poligeneza).<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u istaknutijim teorijama je ona utjecajnog lingvista Noama Chomskog, prema kojoj je jezik nastao uslijed neobi\u010dne genetske mutacije prije stotinjak tisu\u0107a godina. Ona je dovela do reorganizacije odre\u0111enih mo\u017edanih veza. To bi zna\u010dilo da je jezik uro\u0111eno svojstvo svih ljudi. Glavni argument za to je univerzalna gramatika, odnosno \u010dinjenica da gramatike u svim jezicima svijeta imaju me\u0111usobne sli\u010dnosti, odnosno da, bez obzira na jezik, gramatiku ljudski mozak organizira po sli\u010dnim na\u010delima.<\/p>\n\n\n\n Jezik je nesumnjivo jedno od najve\u0107ih postignu\u0107a \u010dovje\u010danstva i sredstvo koje nam je omogu\u0107ilo da s lako\u0107om sura\u0111ujemo, organiziramo i prenosimo znanje te razvijamo svijest o sebi i o svijetu oko nas. <\/p>\n\n\n\nIako ne postoji konsenzus oko porijekla jezika, znanstvenici nude razli\u010dite teorije<\/a> o tome:<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
\n
\u201eLet the <\/strong>Mystery<\/strong><\/a> Be\u201c<\/strong><\/h2>\n\n\n\n