Novo istraživanje otkrilo je da govornici dva različita jezika različito gledaju na određene događaje i njihove posljedice, što utječe na način kako gledaju na svijet. Istraživanje također otkriva da način razmišljanja poznavatelja dva jezika može biti fleksibilniji.
Kognitivni znanstvenici još od 1940-ih godina raspravljaju o tome utječe li naš materinji jezik na naše razmišljanje. Ta ideja ponovno se pojavila u posljednjih nekoliko desetljeća zbog sve većeg broja istraživanja koja sugeriraju kako jezik može potaknuti govornike da obraćaju pažnju na određene stvari. Na primjer, govornici ruskog jezika mogu brže razlikovati nijanse plave boje od govornika engleskog jezika. Govornici japanskog jezika skloni su grupirati predmete po materijalu prije nego obliku, dok se Korejci obraćaju pažnju na koji se način ti predmeti uklapaju u istu skupinu. Ipak, skeptici tvrde da se radi samo o laboratorijskim rezultatima ili jednostavno odražavaju kulturalne razlike između govornika koje nemaju veze sa samim jezikom.
Novo istraživanje proučavalo je ljude koji govore više jezika. Proučavajući govornike dva jezika, namjera je ponovno pokrenuti staru raspravu na novi način. Umjesto postavljanja pitanja mogu li govornici različitih jezika imati različite načine razmišljanja, postavlja se pitanje mogu li dva različita načina razmišljanja postojati u jednoj osobi.
Percepcija iste radnje na različitim jezicima
Istraživanje je posebnu pozornost posvetilo kako govornici engleskog i njemačkog jezika gledaju na događaje. Govornici njemačkog jezika nastoje odrediti početak, sredinu i kraj događaja, dok govornici engleskog jezika često izostavljaju krajnje točke te se usredotočuju na sam događaj. Na primjer, gledajući istu scenu, govornici njemačkog jezika rekli bi "Čovjek napušta kuću i hoda do dućana", dok bi govornici engleskog jezika jednostavno rekli "Čovjek hoda".
Prema novom istraživanju, čini se da ova lingvistička razlika utječe na to kako govornici ta dva jezika gledaju na događaje. Istraživanje sugerira kako je vjerojatnije da će se govornici njemačkog jezika usredotočiti na moguće ishode događaja, dok govornici engleskog jezika više pozornosti daju samom događaju. Međutim, govornici oba jezika često su se prebacivali između te dvije perspektive zavisno o jeziku koji je u tom trenutku bio aktivniji u njihovim mislima. Ova promjena može se gledati kao utjecaj kulture, ali drugi je eksperiment pokazao kako govornici dva jezika mogu promijeniti perspektive jednako brzo kao što mogu promijeniti i jezik.
U jednoj grupi od 30 govornika engleskog i njemačkog jezika, raznim zadacima i vježbama pokušalo se "blokirati" jedan od ta dva jezika. Istraživanje je pokazalo da blokiranjem jednog jezika, automatski se povećao utjecaj drugog jezika. Kada se blokirao engleski jezik, govornici su prikazane događaje vidjeli kao tipični Nijemci. Kada je blokiran njemački jezik, isti ti ljudi ponašali su se kao tipični govornici engleskog jezika. Kada su znanstvenici iznenadili ispitanike prebacivanjem jezika u sred eksperimenta, ispitanici su se jednostavno prebacili na drugi jezik.
Način na koji razmišljamo mijenja se kada koristimo drugi jezik
Autori istraživanja zaključili su da rezultati pokazuju kako drugi jezik može igrati važnu ulogu u nesvjesnom percipiranju svijeta oko nas. "Ako poznajete drugi jezik, posjedujete alternativni pogled na svijet", izjavio je lingvist Panos Athanasopoulos sa Sveučilišta Lancaster u Ujedinjenom Kraljevstvu. "Glazbu možete slušati iz samo jednog zvučnika ili ju možete slušati u stereu...ista je stvar i s jezikom."
Kognitivni znanstvenik Phillip Wolff, koji nije sudjelovao u istraživanju izjavio je kako je ovo važan napredak. "Ako ste govornik dva jezika, možete koristiti dvije različite perspektive te ih izmjenjivati", rekao je Wolff. "To dosada nije bilo dokazano".
Ipak, znanstvenici koji sumnjaju da jezik igra središnju ulogu u načinu razmišljanja vjerojatno će i dalje ostati skeptični. "Umjetno okruženje laboratorija može ljude navesti da se oslanjaju na jezik više nego što bi to inače učinili", tvrdi kognitivna psihologinja Barbara Malt. "U stvarnom svijetu, mogla bih naći razloge da obratim pozornost na kontinuitet događaja i druge razloge koji bi me naveli da obratim pozornost na krajnju radnju. Ne moram poznavati dva jezika da bih to uradila."
Očigledno je da će se ova rasprava nastaviti. U svakom slučaju, i sama mogućnost da poznavanje više jezika može utjecati na naše razmišljanje i gledanje na svijet svakako je vrijedno daljnjeg istraživanja.
