Zanima li vas kako su hrvatski gradovi i mjesta dobili imena? Odakle potječe ime Vukovar? Znači li Paklenica paklenu vrućinu ili pak nešto drugo? Danas s vama dijelimo kako su nastajala imena mjesta, iz kojih jezika potječu te zanimljive teorije o njihovu nastanku.
Osim preko lokalnih i narodnih legendi, o podrijetlu imena mjesta možemo mnogo toga saznati iz samog imena mjesta. Ovisno o različitim geografsko-povijesnim vezama, u jeziku se različitih dijelova Hrvatske mogu uočiti čvrste veze sa susjednim zemljama. Tako Istra i Dalmacija u svom jeziku njeguju veze s Italijom, a istok Hrvatske u uskoj je vezi s Mađarskom.
Imena mjesta s mađarskom pozadinom
S obzirom na to da je Hrvatska nekoć bila sastavni dio Austro-Ugarske, imena velikog broja hrvatskih gradova imaju mađarsku pozadinu.
Tako primjerice Čakovec dobiva ime po grofu Dimitriusu Chakyju (mađ. Csák) koji je ujedno bio i dvorski sudac kralja Bele IV. i koji je na mjestu današnjeg Čakovca u 13. stoljeću dao sagraditi utvrdu. Aljmaš također svoje korijene vuče iz Mađarske. U povijesnim se spisima još spominje i kao Almas što bi u doslovnom prijevodu značilo „voćnjak s jabukama“ (mađ. alma = jabuka).
Erdut se prvo spominjao pod imenima Erdöd ili Erdwd. Etimologija navodi da Erdut na mađarskom znači „šumski put“ (mađ. erdő = šuma, út = put). S druge strane, pojedini izvori navode i podatak da je naselje dobilo ime prema imenu velikaške oblitelj Erdődy koja je na tom području dala sagraditi dvorac. Slavonsko naselje Sarvaš svoje je ime slikovito dobilo po životinji koja česti gost baranjskih šuma – prema jelenu. Naime, szarvas je na mađarskom jelen.
Iako se na prvi pogled ne čini tako, Bjelovar isto ima veze s mađarskim jezikom. Tako se pridjevu bijel dodaje mađarska riječ vár što znači „grad“. Sličnu pozadinu imaju i ostali hrvatski gradovi na -var. Primjerice, mađarski izvori navode da je naziv Vukovar vjerojatno nastao spajanjem staroslavenske riječi „vlk“ što znači „vuk“ i mađarske riječi „vár”.
Daruvar dolazi od kombinacije mađarskih riječi daru što znači „ždral“ i vár što znači „grad“. Grad je ime dobio po baroknom dvorcu koji je dao sagraditi grof Antun Janković. Sam grof Janković nazvao ga je Ždralov dvorac (Ždralov grad). Naime, na obiteljskom se grbu obitelji Janković nekoć nalazio srebrni ždral koji jednom nogom drži kamenu kulu.
Valpovo je ime dobilo prema mađarskoj imenici valpol što znači „predstojnik gospoštije“.
Izvori kažu da je Osijek dobio ime po tome što je bio mjesto podignuto malo iznad okolnih voda, na kojem je „oseka“ i koje je stoga pogodno za gradnju nastambi.
Imena gradova iz antičkih vremena
Brojni naši gradovi, posebice na obali, u svom imenu čuvaju vezu s antičkim vremenima.
Tako Cavtat svoje ime duguje latinskoj riječi civitas koja jednostavno znači – grad. Trogir je navodno dobio ime po kozama. Tragos je grčka riječ kojom se označava koza, a legenda kaže da su ga tako imenovali Grci kada su došli na današnje područje Trogira i tamo ugledali mnoštvo koza.
Komiža tako svoj naziv dobiva od izraza „Com Issa“ što znači „neograđeno selo kod Visa“. Kostajnica je ime dobila prema nazivu za kesten – kostanj.
Zanimljiv naziv ima i NP Paklenica na planini Velebit. Iako bismo svi odmah pretpostavili da je Paklenica ime dobila po paklenim vrućinama koje su karakteristične za Dalmaciju, Paklenica svoje ime duguje smoli crnog bora koji raste na tom području. Naime, ta je crna borova smola zvala paklina, a nekoć je služila za premazivanje drvenih brodova.
Jeste li znali za ove zanimljivosti? Znate li kako je vaše mjesto dobilo ime?
