Sretan vam Europski dan jezika! Na inicijativu Vijeća Europe, ovaj hvalevrijedan dan obilježavamo od 2001. godine. Samo u Europi postoji 200-tinjak jezika, a današnjim se danom želi proslaviti njihova različitost. Osim toga, poznavanje drugoga jezika doprinosi boljem razumijevanju kulture drugoga naroda pa samim time i boljoj interkulturalnoj komunikaciji.

Mi ćemo Europski dan jezika obilježiti jednim zanimljivim blogom i upoznati neke od najneobičnijih jezika svijeta.

 

ESPERANTO

Esperanto je međunarodni umjetni jezik stvoren radi jednostavnijeg sporazumijevanja. Postoji od 1887., ima pravilnu i kratku gramatiku te se relativno lako uči. Neki izvori kažu da ga je čak deset puta lakše naučiti od velikih europskih jezika. Kreirao ga je Ludwik Lejzer Zamenhof, a danas ga govori oko dva milijuna ljudi, što ga čini najraširenijim izmišljenim jezikom u svijetu.

 

JUPIK

Jupik jezik koristi manje od 15 000 govornika, a unutar tog jezika postoji pet dijalekata koji su dovoljno različiti da se govornici međusobno ne razumiju. Ovi eskimski jezici govore se na prostoru između Sibira i Aljaske te su polisintetički, odnosno njihove se riječi sastoje od velikog broja morfema. Dakle, jedna riječ može biti cijela rečenica. Na primjer: Sikursuarsiurpugu. = Plovimo kroz veliki led.

 

XHOSA LANGUAGE

PAWNEE

Ovim se jezikom koriste američki domorodci istoimenog plemena koji žive u Oklahomi te ih ima oko 3000. Abeceda pawnee jezika sastoji se od tek devet suglasnika i osam samoglasnika. Taj jezik polako izumire i ima sve manje govornika, budući da sve više mladih uči engleski jezik kao materinski. Pawnee se čak može čuti u filmu Povratnik (The Revenant).

 

BASKIJSKI

Jezik koji je genetski izoliran, tj. nije ga moguće povezati ni s jednim drugim jezikom. Govore ga Baski, narod iz dijelova Španjolske i Francuske. Za pisanje brojeva upotrebljavaju vigesimalni sustav (temeljen na broju 20) kao što su to radile Maje. Npr. 40 = 2 x 20, 60 = 3 x 20, 80 = 4 x 20, 90 = 4 x 20 + 10.

 

LAAL

Laal je jezik o kojem se ne zna mnogo. Govori ga oko 750 ljudi u dvama selima na obalama rijeke Shari u afričkoj državi Čad. Mnogi ga znanstvenici svrstavaju u malu skupinu afričkih izoliranih jezika. Uz to je i u opasnosti od izumiranja jer mlađe generacije napuštaju sela kako bi bolju budućnost potražili u obližnjim gradovima.

 

PITJANTJATJARA

Pitjantjatjara je dijalekt koji se tradicionalno govori u središnjoj Australiji, a podučava se u školama te ima i mlade govornike. Poznat je po svom fantastičnom nazivu. Jedna od zanimljivosti ovoga jezika jest da brojevi izgledaju ovako: 1, 2, 3, 2+2, 2+3, mnogo. Dakle, sve što je iznad 5 označeno je s mnogo jer, ako ne možete nešto nabrojati na prste jedne ruke, onda nema ni potrebe za preciziranjem.

 

europski dan jezika_piraha jezik-min

 

Nikada nije prekasno za učenje stranoga jezika. Možda ne nekog toliko egzotičnog i neobičnog kao što su ovi s našega popisa, ali izbor je vaš! ?

Na našem blogu provjerite još i kako poznavanje drugog jezika može promijeniti vaš pogled na svijet i/ili koji su to izmišljeni jezici iz svijeta knjiga i filmova.

Koji biste jezik voljeli naučiti? Koliko stranih jezika govorite?

Jeste li se ikada zapitali kako su nastala imena gradova? Tko im je dao ime? Zašto se baš tako zovu? Što znače? Ako ste znatiželjni kao i mi, na pravom ste mjestu! Donosimo vam priče o imenima različitih svjetskih gradova i zanimljivosti koje će vas, nadamo se, potaknuti na još istraživanja, a možda „padne” i neko spontano putovanje.

Imena gradova: Pariz, Francuska

Glavni grad Francuske nastao je u 3. st. pr. Kr. Osnovalo ga je keltsko pleme Parisii na malom otoku usred Seine. Pleme je svoj novi grad nazvalo Civitas Parisiorum, skraćeno – Pariz. U pisanim se dokumentima Pariz prvi puta spominje 52. g. pr. Kr. kada Gaj Julije Cezar u svojim „Komentarima o Galskom ratu” opisuje tadašnje naselje Lutetia Parisiorum („mjesto usred vode”).

Osim što je Grad ljubavi, Pariz se još često naziva i Gradom svjetla. Taj „nadimak“ dobio je zbog svoje vodeće uloge u doba prosvjetiteljstva i velikog broja intelektualaca, ali i zbog činjenice da je Pariz bio jedan od prvih europskih gradova koji su uveli plinsku javnu rasvjetu.

Ako se spremate posjetiti Pariz i obići sve njegove znamenitosti, uključujući i Eiffelov toranj, možda ne bi bilo loše obaviti kondicijske pripreme. Naime, do vrha simbola francuske prijestolnice vodi čak 1665 stepenica! Naravno, možete ići dizalom, ali penjanje bi svakako pridonijelo doživljaju. ?

Imena gradova: Buenos Aires, Argentina

Španjolski su kolonizatori grad čije ime u prijevodu znači dobar zrak, odnosno dobri zrakovi, nazvali prema sardinijskom marijanskom svetištu Santa María del Buen Aire (Sardinija je u vrijeme kolonizacije Argentine također bila pod vlašću Španjolaca).

A kako je svetište dobilo ime?

Nekoliko je verzija priče. Jedna od najuvrježenijih kaže kako je to zbog toga što je svetište bilo na dobrom zraku, dovoljno daleko od neugodnih mirisa močvara u središtu Cagliaria (glavnog grada Sardinije). Druga pak kaže kako je za ime zaslužna Blažena Djevica Marija koja je pomogla pomorcima pomoću dobrog vjetra.

Danas Argentinci stanovnike Buenos Airesa često zovu „porteños” (lučki ljudi, ljudi iz luke) zbog velikog značaja luke, kako za sam grad, tako i za cijelu zemlju.

Imena gradova: Varšava, Poljska

Grad koji se smjestio na obalama rijeke Visle ima vrlo zanimljivu legendu o podrijetlu svoga imena. Jednom davno dok je kralj Kazimir I. išao iz Krakowa, ogladnio je i osjetio je miris svježe pečene ribe. Sa svojom je pratnjom slijedio miris ribe i došao do kućice u kojoj su živjeli ribar i njegova žena. Domaćini su ugostili kralja, a on mi se odužio tako da je organizirao krštenje i postao kum njihovim novorođenim blizancima – dječaku Warsu i djevojčici Sawi.

Na kraju im je kralj rekao da na tom području izgrade naselje i nazovu ga po blizancima – Warszawa.

Druga legenda kaže kako je sirena Sawa jedna od dvije sestre sirene koja je rijekom Vislom doplivala iz Baltičkoga mora. Nažalost, putem se zaglavila u mrežu nekog trgovca, no iz nje ju je spasio ribar Wars. Pretpostavljate, dogodila se ljubav, a njih su dvoje osnovali grad imena Warszawa. Sirena je obećala da će štititi grad i zato sirena na varšavskom grbu stoji još od 14. stoljeća. Njezinu sestru možete vidjeti na ulazu u luku u Kopehangenu.

Imena gradova: Tokio

Tokio, čije je izvorno ime Edo, japanska je gospodarska, kulturna i politička prijestolnica. Kako bismo pojasnili značenje njegova imena, trebate znate da je prije Tokija glavni grad Zemlje izlazećeg sunca bio Kyoto. Na japanskom se jeziku Kyoto piše 京都, dok je službeni naziv Tokija (koji se vrlo rijetko koristi) zapravo Tôkyôto i na japanskom se piše 東京都. Kyôto znači carska prijestolnica, a tôkyôto istočna (carska) prijestolnica.

U metropolitanskom području Tokija danas živi oko 36 milijuna ljudi. Ljudi je toliko da su na tokijskim željeznicama zaposleni ljudi gurači (押し屋  - oshiya) koji doslovno guraju ljude u vlakove za vrijeme najvećih gužvi.

Imena gradova: Bangkok

Šećer na kraju! Vjerovali ili ne, pravo je ime glavnoga grada Tajlanda Krung Thep Mahanakhon Amon Rattanakosin Mahinthara Ayuthaya Mahadilok Phop Noppharat Ratchathani Burirom Udomratchaniwet Mahasathan Amon Piman Awatan Sathit Sakkathattiya Witsanukam Prasit. Da. I mi smo pomislili isto.

Prevedeno, to bi značilo „Grad anđela, veliki grad, rezidencija Smaragdnog Bude, neosvojivi grad boga Indre, velika svjetska prijestolnica obdarena s devet dragocjenih dragulja, grad sreće koji krasi ogromna kraljevska palača koja podsjeća na nebesko prebivalište reinkarniranog boga, grad koji je dao Indra, a izgradio Višnu Karn“. Uh, umorili smo se.

Lokalno stanovništvo većinom koristi skraćeni naziv Krung Thep. Riječju Bangkok služe se većinom „zapadnjaci“, a znači „selo divljih šljiva“.

BONUS:

Mislili ste da smo gotovi? Ne još! ? Pronašli smo nekoliko dodatnih zanimljivosti koje želimo podijeliti s vama.

Jeste li znali da na Aljasci postoji grad Chicken (hrv. pile, piletina)? Priča kaže kako su rudari koji su ondje živjeli i radili htjeli nazvati grad Ptarmigan (hrv. alpska kokoš), prema ptici koja nastanjuje to područje. Problem je bio u tome što nisu znali slovkati riječ ptarmigan pa su se odlučili za pticu čiji je naziv lakše proslovkati – pile.

Ljubitelji Batmana već vjerojatno znaju da u engleskom Nottinghamshireu postoji selo Gotham, no, nažalost, njegovo ime nema nikakve veze s Kaneovim superjunakom. Ime ovog malenog mjesta s oko 1500 stanovnika nastalo je od staroengleskih riječi za kozji dom (eng. goat home).

A stanovnike afričkih zemalja za mnoga su imena mjesta inspirirale prirodne karakteristike toga područja. Tako u Južnoafričkoj Republici možete posjetiti Hotazhel, čije ime znači točno ono što ste pomislili – da je vruće kao u paklu. U gradu živi manje od 600 kućanstava i često je meta velikih toplinskih valova.

To bi bilo to za danas! Znate li još neke zanimljive priče o imenima pojedinih gradova, država, rijeka i drugih geografskih mjesta? Koja vam se od naših priča najviše svidjela?

Budući da smo nedavno govorili o sklonidbi muških vlastitih imena, danas su na red došla ženska vlastita imena.

Kao i u prošlom blogu o sklanjanju vlastitih (muških) imena, pravila će biti jasna i pregledna tako da se u bilo kojem trenutku možete jednostavno podsjetiti što napraviti kada vam ova pravila zatrebaju.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju kratkouzlazni (à), kratkosilazni (ȁ) ili dugosilazni (ȃ) naglasak (odnosno, bilo koji osim dugouzlaznog (á) naglaska):

N Bàrbara Mària Tèa Ìvana Jèlica Ȁna Vȉšnja Pȅtra Dȕnja Mȁrica

Mȃrta

G

Barbare Marije Tee Ivane Jelice Ane Višnje Petre Dunje Marice

Marte

D Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

A Barbaru Mariju Teu Ivanu Jelicu Anu Višnju Petru Dunju Maricu

Martu

V Barbara Maria Tea Ivana Jelice Ana Višnja Petra Dunja Marice

Marta

L

Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

I Barbarom Marijom Teom Ivanom Jelicom Anom Višnjom Petrom Dunjom Maricom

Martom

Kao što je bio slučaj i s ubacivanjem slova j u muškim imenima, i isto pravilo imamo i za ženska imena, ovaj put za ona koja završavaju na -ia . To se j ubacuje u svim padežima osim u vokativu. To se događa u imenima Maria, Daria, Antonia itd., ali ne vrijedi za imena koja završavaju na -ea kao što su, na primjer, Matea i Tea.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju dugouzlazni (á) naglasak:

N Mája Sára Náda Néra Íva Ána Lána Jéla Klára

Ljúba

G Maje Sare Nade Nere Ive Ane Lane Jele Klare

Ljube

D

Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

A Maju Saru Nadu Neru Ivu Anu Lanu Jelu Klaru

Ljubu

V

Majo Saro Nado Nero Ivo Ano Lano Jelo Klaro

Ljubo

L Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

I

Majom Sarom Nadom Nerom Ivom Anom Lanom Jelom Klarom

Ljubom

Ako se vratite na naš prethodno objavljeni blog o sklonidbi muških vlastitih imena, možete primijetiti da je sklonidba ista kao za muška dvosložna imena s dugouzlaznim (á) naglaskom (na primjer, Dino – Dine, Jozo – Joze, Ivo – Ive itd.). Dakle, isti naglasak = ista sklonidba.

S obzirom na to da sklanjanje imena u hrvatskom jeziku ovisi o naglasku, njih jednostavno možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, na isti način na koji je to navedeno i u blogu vezanom za sklonidbu muških vlastitih imena.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -ca ili -ka:

Pravopis hrvatskog jezika navodi da imena koja završavaju na -co ili -ca zadržavaju c, odnosno, ono se ne mijenja u k. Važno je napomenuti da se ovo pravilo odnosi samo na strana imena! Imena kao što su Jelica ili Marica sklanjaju se prema pravilu za sklanjanje ženskih imena koja završavaju na -a. Također, nema promjene ni u imenima koja završavaju na -ka jer se sibilarizacija ne provodi u vlastitim imenima. Isto je i s muškim imenom Luka, zar ne?

N Monica Jessica Jelica Marica Monika Nevenka Draženka

Branka

G Monice Jessice Jelice Marice Monike Nevenke Draženke

Branke

D Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

A

Monicu Jessicu Jelicu Maricu Moniku Nevenku Draženku

Branku

V Monica Jessica Jelice Marice Monika Nevenka Draženka

Branka

L Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

I

Monicom Jessicom Jelicom Maricom Monikom Nevenkom Draženkom

Brankom

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja ne završavaju na -a:

N

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

G

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

D Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

A Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

V Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

L Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

I Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

Za razliku od muških, ne sklanjaju se sva ženska imena. Sklanjaju se samo ona koja završavaju na -a, što znači da se imena koja ne završavaju na -a, bez obzira da porijeklo, dužinu i naglasak, ne sklanjaju.

 

Nadamo se da smo riješili sve nedoumice koje ste imali prilikom pisanja i sklanjanja ženskih vlastitih imena te se po pitanju prezimena čitamo u nekom sljedećem blogu!

Svi znamo koliko je tehnologija napredovala tijekom zadnjeg desetljeća. Možemo vidjeti bilo koji kutak svijeta, razgovarati bilo s kim u bilo kojem dijelu svijeta i na bilo koji način. Ali je li toliko jednostavno naučiti i drugi strani jezik bez plaćanja skupih poduka ili odlaženja u škole stranih jezika i to sve u udobnosti svoga doma? U današnjoj vam objavi donosimo pregled pet najbolje ocijenjenih aplikacija za učenje stranih jezika. Mi smo se okušali u obnavljanju znanja talijanskog jezika, a vi nam slobodno javite u čemu ste se vi okušali i jeste li u tome bili uspješni.

Najbolje besplatne aplikacije za učenje stranog jezika: Duolingo

Kad god se govori o učenju stranog jezika, Duolingo je vjerojatno prva aplikacija koju će vam svi spomenuti, a uz to je i vrlo dobro ocijenjena u Trgovini Google Play. Ona prije početka učenja nudi mogućnost početnog testiranja te vas na temelju toga svrstava na određenu razinu. Broj prethodno „položenih” lekcija ovisit će o tome na koju ste razinu smješteni.

Prije početka učenja možete izabrati koliko vremena dnevno želite odvojiti na učenje (5, 10, 15 ili 20 minuta). Aplikacija sadrži i oglase i ponude za kupnju (oboje je dovoljno kratko da ne ometa učenje, a napomenuto je da je svrha oglasa ta da bi aplikacija mogla ostati besplatna).

Poznavanje engleskog jezika ključno je za korištenje ove aplikacije, s obzirom na to da je poznavanje pravopisa i gramatike od velike važnosti prilikom učenja, ali i prilikom prevođenja s jezika koji učite na engleski jezik.

Ne postoji dnevno ograničenje lekcija koje možete „položiti”. Sva ona pitanja na koja ste netočno odgovorili tijekom lekcije postavljaju se ponovno na njezinu kraju. Lekcije se otključavaju postupno, vjerojatno kako bi se osiguralo da ne preskočite previše lekcija dok niste dovoljno savladali one prethodne.

Svaka lekcija ima i svoje stupnjeve poredane po težini. Na primjer, uzmimo lekciju FOOD. Prvi su stupanj osnove, drugi je stupanj već teži te uključuje prepoznavanje, spajanje, svrstavanje rodova itd., dok je treći stupanj samostalan prijevod rečenica s talijanskog na engleski te samostalno upisivanje riječi i odabir ispravnog člana (u talijanskom su to l/l'/le/i/gli…). Također, što su stupnjevi teži, zadataka je više.

Prilikom učenja možete pogledati značenja podcrtanih riječi u rečenici. Pojavljuju se i članovi prije riječi, što je u talijanskom jako važno. Neće se dogoditi da vam umjesto riječi „la ragazza” aplikacija napiše samo „ragazza”. Aplikacija nudi i mogućnost izgovaranja riječi na mikrofon. Mikrofon se može i isključiti ako se nalazite u okruženju u kojem trenutačno ne možete govoriti.

Postoje i bonus razine koje otključavate pomoću dragulja (gemova), koje dobivate nakon odrađenih lekcija.

DUOLINGO PLUS opcija je koja se aktivira na jedan tjedan ako pozovete jednog svog prijatelja da također uči putem aplikacije Duolingo (taj prijatelj, naravno, ima mogućnost izabrati koji god jezik želi učiti, to ne mora biti onaj koji vi učite). Ako pozovete dva prijatelja, opcija je aktivirana dva tjedna. Mogućnost pozivanja prijatelja radi, ali samo ako osoba nema instaliranu aplikaciju na mobitelu, nego je instalira tek nakon što je vi pozovete. Ova opcija nudi i mogućnost preuzimanja lekcija za offline učenje jezika te automatsko preuzimanje tih lekcija kada ste spojeni na Wi-Fi. Dok je aktiviran DUOLINGO PLUS, dobivate dodatne nagrade bez gledanja reklama te imate mogućnost otvaranja dviju škrinja kako biste dobili dragulje (gemove).

Duolingo nudi i mogućnost rasprave (Discussion) tijekom učenja u slučaju da neki zadatak ili odgovor nije dovoljno jasan. U raspravu se ulazi pritiskom na ikonicu koja izgleda poput kvadratnog oblačića i nalazi se pored ikonice zastavice. U toj raspravi korisnici komentiraju određenu lekciju tako da možete dobiti dodatno objašnjenje, što je vrlo korisno u jezicima koji su nam vrlo nepoznati, kao što je japanski. U nastavku možete vidjeti kako to izgleda u aplikaciji.

Najbolje besplatne aplikacije za učenje stranog jezika: Tinycards

Aplikacija Tinycards dodatak je aplikaciji Duolingo te je u Trgovini Google Play ocijenjena ocjenom 4,1. Za korištenje ove aplikacije, također je nužno znanje engleskog jezika. Ova je aplikacija dizajnirana u obliku memorijskih kartica, koje s jedne strane sadrže izraz na engleskom jeziku (nekad i sliku), a s druge strane taj isti izraz na jeziku koji učite. Na strani na kojoj je izraz na stranom jeziku imate mogućnost čuti izgovor te riječi. Primjer se nalazi u nastavku.

Nakon pojavljivanja određenog broja sličica, pojavljuje se jedna koju morate povezati s odgovarajućim izrazom, dok je pri kraju lekcije potrebno samostalno prevoditi izraze s engleskog na jezik koji se uči i obrnuto. Dakle, aplikacija ne sadrži isključivo memorijske kartice, već odmah ispituje što ste naučili.

Lekcije se, isto kao i u aplikaciji Duolingo, otključavaju postupno. One se također mogu spremiti u kolekcije ili proslijediti putem društvenih mreža.

Najbolje besplatne aplikacije za učenje stranog jezika: Mondly

Mondly je aplikacija ocijenjena ocjenom 4,7 u Trgovini Google Play. Ne sadrži oglase kao prethodne, ali potiče na kupnju. Ovo je jedina aplikacija za koju nije važno poznavanje engleskog jezika.

Prilikom učenja nove su riječi podcrtane te se može vidjeti njihov prijevod. Također nudi mogućnost da sami sastavite određenu riječ pomoću ponuđenih slova, što je vrlo korisno jer pospješuje učenje pisanja riječi. Ako je nepoznata riječ na koju kliknete glagol, prikazat će se cijela njegova konjugacija i to i u prošlosti, i u sadašnjosti, i u budućnosti.

Ne prikazuju se članovi ispred riječi koji su u talijanskom jeziku važni gotovo kao i članovi u njemačkom jeziku.

Prilikom prevođenja rečenica potrebno je povezati već ponuđene riječi u smislenu rečenicu. S obzirom na to da je prva riječ u rečenici uvijek napisana velikim početnim slovom, a iza zadnje riječi uvijek se nalazi točka, postavlja se pitanje je li takvo prevođenje uopće dovoljno zahtjevno i koliko možete naučiti takvim načinom.

Mondly je jedina od aplikacija koje smo probali, a u kojoj mora proći minimalno 15 minuta između lekcija. Ako dopustite obavijesti aplikacije, ona će vas dnevno podsjećati da trebate odraditi lekciju za taj dan. U ovoj je aplikaciji ponuđena mogućnost Tjednog izazova i Mjesečnog izazova. Tjednom izazovu ne možete pristupiti dok ne završite svih sedam dnevnih lekcija, a Mjesečnom izazovu ne možete pristupiti dok ne prođete sve tjedne izazove.

Osim oblačića Bok, Dnevna lekcija i Chatbox, sve su nadolazeće lekcije zaključane Premium članstvom. Chatbox zahtijeva korištenje mikrofona, što svakako treba istaknuti kao dobru značajku.

Premium članstvo nudi se po mjesečnoj cijeni od 31,25 kn, odnosno 375 kn za 12 mjeseci, što je navedeno kao popust od 90 %. Inače je cijena 3750 kn za 12 mjeseci.

Najbolje besplatne aplikacije za učenje stranog jezika: Busuu

Busuu je aplikacija ocijenjena ocjenom 4,5 u Trgovini Google Play. Ona također potiče na kupnju te je za njezino korištenje ključno poznavanje engleskog jezika.

Prije početka učenja obavezno je početno testiranje. Nakon ispunjavanja početnog testiranja, bili smo smješteni na razinu A2 te su sve prethodne lekcije bile otključane.

Kao i u ostalim aplikacijama, sva pitanja na koja ste netočno odgovorili tijekom lekcije ponovno se postavljaju na njezinu kraju.

Jezični par za učenje je engleski-talijanski, odnosno engleski u kombinaciji s jezikom koji želite učiti, što znači da morate dobro poznavati engleski jezik da biste mogli svladati drugi jezik.

Aplikacija ne nudi mogućnost pričanja u mikrofon, nudi samo mogućnost slušanja.

Organizirana je pomoću memorijskih kartica, što znači da prvo idu dvije ili tri slike s popratnim zvučnim zapisom te tekstom na talijanskom i engleskom jeziku. Nakon toga slijede dva od tih triju izraza na talijanskom te vi morate odlučiti je li ponuđeni prijevod točan ili nije. Taj se ciklus ponavlja četiri puta. Sljedeće na redu je kratko ponavljanje u kojem je potrebno izabrati točnu frazu, ubaciti riječ koja nedostaje ili ona koja se čuje na zvučnom zapisu.

Već u sljedećoj lekciji postoji dijalog, koji sadrži mnogo nepoznatih riječi za koje nije ponuđen prijevod, koji je potrebno poslušati. Nakon toga pojavljuje se isti taj dijalog, ovoga puta s prazninama koje treba popuniti ponuđenim izrazima. Fraze su te koje se uče, dok je ostatak teksta možda malo pretežak za početnike.

U cijeloj četvrtoj lekciji iz A2 stupnja bilo je otključano samo pet vježbi, dok je drugih šest vježbi bilo zaključano Premium članstvom. Dakle, moguće je položiti samo 45 % te lekcije.

Također, lekcija koja je u potpunosti zaključana jest ona gramatička te se tiče nepravilnih imenica. Nisu dostupne čak ni one lekcije koje su automatski „položene” jer je razina A1 bila preskočena. Kviz nakon lekcije također nije dostupan bez Premium članstva.

Premium članstvo uvijek je na -50 % popusta te se sati za istek ponude neprestano odbrojavaju, iako nikada ne isteknu. Mjesečna cijena Premium članstva iznosi 20 kn, što je najniža cijena u usporedbi s ostalim navedenim aplikacijama (240 kn godišnje).

DODATAK:

Memrise

Memrise je aplikacija ocijenjena ocjenom 4,7 u Trgovini Google Play. Također sadrži i oglase i ponude za kupnju. I za njezino je korištenje nužno znanje engleskog jezika.

Za početak, aplikacija ne nudi mogućnost početnog testiranja znanja jezika koji želite učiti te se, kao i u aplikaciji Duolingo, pitanja na koja ste netočno odgovorili postavljaju ponovno na kraju lekcije. Ono što je drugačije jesu gramatička pravila nakon vježbanja vokabulara. Također, nakon gramatičke lekcije pojavi se sažetak onoga što se upravo prošlo.

Prilikom rješavanja zadataka u donjem lijevom kutu stoji mala lampica, koja će vam prikazati pravilo potrebno za rješavanje trenutačnog zadatka.

Ova je aplikacija, kao i sve prethodno navedene, uvrštena na popis 10 najboljih besplatnih aplikacija za učenje jezika. Budući da nakon odrađene druge lekcije ne možete nastaviti dalje bez nadoplate, nije u potpunosti jasno zašto bi se ova aplikacija svrstala u one koje su besplatne. Cijena članstva iznosi 385 kn godišnje.

Jeste li već probali neke od ovih aplikacija ili neke druge aplikacije za učenje stranog jezika? Jesu li bile korisne i zanimljive? Kakve su funkcije imale? Postoji li neka koja je imala baš sve što vam je potrebno da svladate drugi strani jezik?

Vjerojatno ste čuli za jezike poput klingonskog, dothraki, parselskog ili mnogih drugih izmišljenih jezika stvorenih kako bi pridonijeli priči u knjizi, filmu ili seriji. No znate li išta drugo o tim jezicima osim toga gdje se koriste? Ako želite naučiti neke zanimljivosti koje možete ubaciti u razgovor sljedeći put kada vaši prijatelji pričaju o Igri prijestolja ili Harryju Potteru, došli ste na pravo mjesto.

1. VILENJAČKI JEZIK – ROMANI J. R. R. TOLKIENA

Vilenjački jezici zapravo uključuju sve jezike koje koriste vilenjaci, ali jedino jezici sindarin i quenya imaju dovoljno razvijenu gramatiku i vokabular da bi se mogli naučiti i koristiti. Tolkien je započeo stvaranje svog prvog vilenjačkog jezika između 1910. i 1911., a knjige su izdane 1954. To nam dočarava koliko je problematično stvarati novi jezik. Tijekom te 44 godine jezik se mijenjao i razvijao sve dok nije postao dovoljno dobar za knjigu. Njegova složenost povisila je standard u svijetu izmišljenih jezika. Čak je i sam Tolkien rekao da je vilenjački jezik previše kompliciran te da ga on nije kreirao kako bi ga ljudi upotrebljavali.

Ne samo to, za vilenjački je jezik stvorio i pismo.

2. NOVOGOVOR – 1984

George Orwell stvorio je ovaj izmišljeni jezik za svoj distopijski roman 1984. Taj fascinantni roman daje vrhunski prikaz načina na koji jezik koji koristimo utječe na naš način razmišljanja. Ne mogu postojati društveno neprihvatljiva razmišljanja ako ne postoje riječi kojima bismo izrazili takve misli. U Novogovoru ne postoje riječi s negativnim značenjem. Na primjer, jedini način da se kaže „loš” jest korištenjem riječi „nedobar”, a ako je nešto izrazilo loše to se naziva „dvoduplonedobro”. Taj izmišljeni jezik vrlo je pojednostavljen, što nevjerojatno ide u prilog cijeloj priči romana.

3. DOTHRAKI – IGRA PRIJESTOLJA

Mnogi vjeruju da je autor knjige Pjesma leda i vatre George R. R. Martin bio taj koji je stvorio dothraki jezik. No Martin je zapravo okvirno opisao taj jezik u svojim knjigama te je tek nekoliko riječi iz njega koristio u svojoj priči (točnije, 54 riječi, od kojih su barem polovina bila nazivi). Zapravo je David J. Peterson zaposlen isključivo s ciljem da razvije jezik za seriju koja će se tek snimati, a za inspiraciju je imao tek malu količinu izraza koje je smislio Martin. Održano je natjecanje među osobama koje se bave stvaranjem jezika, a Petersonu je trebalo mjesec dana da smisli dothraki.

Peterson je također i osoba koja je razvila uzvišeni valyrijski jezik, za koji je kao referenciju imao tek četiri riječi i dvije rečenice iz knjiga.

4. KLINGONSKI – STAR TREK

Klingonski je službeni jezik izmišljene ratničke rase iz franšize Star Trek. Taj jezik u početku nije trebao biti u potpunosti razvijen, no brzo je uhvatio zamah i sada postoji pravi Institut za klingonski jezik koji pomaže ljudima da nauče klingonski. James Doohan, koji je u Star Treku glumio Scottyja, bio je taj koji je stvorio prve klingonske riječi za prvi Star Trek film, nakon čega je Marc Okrand zaposlen kako bi razvio taj jezik. Htio je da bude što kompliciraniji tako da zvuči izvanzemaljski. To je dovelo do toga da se redoslijed riječi u rečenici čini naopak: objekt-predikat-subjekt. Tako bi hrvatska rečenica „Ja vidim psa” bila prevedena na klingonski kao „Psa vidim ja”.

Čak je i Shakespeareov Hamlet preveden na klingonski jezik.

5. PARSELSKI JEZIK – HARRY POTTER

Svi koji su gledali Harryja Pottera kako odrasta u filmovima i koji su čitali o njegovim avanturama u knjigama već znaju što je parselski jezik. Osobe koje govore parselski nazivaju se parselusti. Pričanje tog jezika zapravo je gotovo u potpunosti nasljedna vještina, a Harry je jedan od iznimki. Budući da je to jezik zmija, većinom se sastoji od siktanja, kao onoga koji proizvode zmije. On nema pismeni oblik, a J. K. Rowling ga je tek ugrubo opisala u knjigama. Parselski jezik nije jednostavan, ali je vrlo sažet. Zmije su poznate po tome da su sumnjive i manipulativne, a jezik odlično predstavlja te značajke. Građen je tako da pojedinac može oblikovati samo kratke rečenice koje se sastoje od subjekta, objekta i predikata. Potpuno značenje rečenice mora protumačiti slušatelj na temelju svog znanja, konteksta i znakova.

izmisljeni-jezici-harry-potter

6. MINIONSKI – KAKO JE GRU UKRAO MJESEC

Jedan od glavnih razloga za globalnu opsjednutost malcima njihov je način govora. Koriste pojednostavljene riječi iz većeg broja jezika, npr. engleskog, talijanskog, španjolskog, kineskog, filipinskog, ruskog, francuskog. Kreatori jezika, Pierre Coffin i Chris Renaud, koji su režirali sve avanture Grua te dali glas malcima, tvrde da su praktički improvizirali jezik sklapanjem više jezika iz cijelog svijeta. To je razlog zašto možemo čuti riječi poput la boda (vjenčanje – španjolski), Terima Kasih (hvala – indonezijski) i, naravno, banana.

7. GROOT – ČUVARI GALAKSIJE

Ja sam Groot.

Biste li voljeli naučiti neki izmišljeni jezik ili čak izmisliti svoj? Koje vam je najdraže fiktivno djelo?

Nakon godina čekanja, hrvatski je jezik napokon dobio ujednačeni pravopis! Više neće biti nedoumica piše li se podaci ili podatci, strelica ili strijelica, bambi ili Bambi. Na jednom su mjestu sadržana sva jezična pravila koja će se od ove godine početi primjenjivati bez iznimaka. Na snazi će od idućega mjeseca biti isključivo novi pravopis, za razliku od sada, kada je na snazi više pravopisnih knjiga. Jezikoslovci kažu kako je novi pravopis pojednostavnio većinu jezičnih pravila i prilagodio se svakodnevnom jeziku.

Ili ne. Žao nam je što smo vam pobudili nadu, ali ipak je danas - 1. april! Ništa od ujednačenoga pravopisa.

 

Pravopis kao glavni jezikoslovni problem u Hrvatskoj

Problem pravopisa jedna je od najpoznatijih i najčešćih jezikoslovnih tema o kojoj se u Hrvatskoj raspravlja. U posljednjih 70-ak godina pojavilo se oko 40 pravopisnih knjiga. Kao rezultat prevelikoga broja pravopisa nastao je Institutov pravopis koji se našao na udaru mnogih kritika od trenutka kada je objavljena radna inačica.

„Stalne promjene i nova izdanja pravopisa negativno utječu na izdavanje školskih udžbenika i popratnih materijala u obrazovnim ustanovama zbog potrebe za usklađivanjem s novim pravopisom i lekturom svih tekstova, izdavanje cjelokupne pisane literature, „pismenosti“ pučanstva općenito, s naglaskom na radno sposobne osobe poodmakle životne dobi koje više nisu u mogućnosti pratiti česte izmjene pravopisnih pravila, lektore i prevoditelje na hrvatski jezik koji prečesto moraju pratiti, proučavati i pamtiti nove promjene u pravopisu i tako dalje", kaže naša lektorica Ana.

 

Koliko smo spremni za novi pravopis

Budući da se struje hrvatskih jezičara oštro suprotstavljaju jedne drugima u pravopisnim pitanjima (neću ili ne ću, zadatci ili zadaci, strjelica ili strelica itd.) već više od desetljeća i još uvijek nisu došli do kompromisa, novi bi pravopis vjerojatno samo unio dodatne nejasnoće. Dodatan problem stvara i novi Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. On unosi pravopisna rješenja koja su vrlo upitna te sadrži veći broj neprihvatljivosti. U stvaranju tog pravopisa sudjelovali su predmetni stručnjaci i bila je otvorena javna rasprava pa nije u potpunosti jasno kako je i zašto došlo do ovakvih pravopisnih rješenja.

Ako i vas pate jezična pravila, iznimke i neslaganje jezikoslovaca, na našoj facebook stranici, kao i na blogu, možete pronaći jezične savjete uz koje ćete lakše riješiti nedoumice vezane uz hrvatski jezik. .

Danas smatramo da je engleski jezik lingua franca i da predstavlja univerzalno sredstvo sporazumijevanja u gotovo svim kontekstima. No nije uvijek bilo tako. Ekonomske potrebe i razvoj trgovačkih veza između kultura koje ne govore zajedničkim jezikom i koje ne znaju niti jedan jezik koji bi mogao posredovati u komunikaciji doveli su do razvoja pomoćnih jezika.

Kako su nastali kreolski jezici

S obzirom na to da se takav oblik komunikacije uglavnom odvijao između afričkog domorodačkog stanovništva s kolonizatorima, osnova većine takvih jezika bili su engleski, francuski, španjolski i portugalski. Iako su granice vrlo nejasne i različiti ih autori različito definiraju, pomoćni su jezici posrednički jezici među kojima razlikujemo nekoliko tipova. Najjednostavniji su sabiri. Upotreba ovih jezika u komunikaciji ograničena je na vrlo uske kontekste i na vrlo specifične situacije. Sabiri tako imaju vrlo ograničen rječnik te relativno jednostavnu sintaksu.

Od sabira su nešto kompleksniji pidžini. Oni nisu toliko specijalizirani u svojoj upotrebi kao što je to slučaj sa sabirima. Prema jednoj od mnogih teorija,  naziv pidžin zapravo je iskrivljen kineski izgovor engleske riječi business. Pidžini i sabiri nemaju izvornih govornika i nikada nisu jedino sredstvo komunikacije, obično ih ljudi koriste samo za potrebe poslovanja.

S druge strane, kreolski jezici nastaju kada čitava zajednica prihvati pidžin kao svoje jedino sredstvo komunikacije. Tako kreolski jezici, za razliku od pidžina, imaju izvorne govornike. S obzirom na to da ih je društvo prihvatilo kao jedino sredstvo komunikacije, postupno se javlja i sve veća gramatička složenost, sve opširniji vokabular i sve veći broj uporabnih funkcija jezika. U prošlosti su se kreolski jezici smatrali iskrivljenim inačicama europskih jezika. Često ih se nazivalo različitim pogrdnim imenima i jezikoslovci na njih nisu obraćali pretjeranu pozornost.

Gdje se govore ovi jezici

Danas, na svu sreću, nije tako. Podaci iz istraživanja pidžina, kreolskih jezika i sabira pokazuju da ih je danas na svijetu više od 500 i da njima govori oko 15 milijuna govornika diljem svijeta. Najveći broj govornika imaju kreolski jezici koji počivaju na francuskom kojima govori čak 10 milijuna ljudi i to na područjima kao što su Haiti, Dominica, Sejšeli, Francuska Gijana, Mauricijus itd. Sljedeći su po zastupljenosti kreolski jezici s engleskom osnovom kojima govori od 1,5 do 2 milijuna govornika iz područja zapadne Afrike, Indijskog oceana, Australije i Oceanije. Nešto manji broj govornika imaju kreolski jezici koji počivaju na portugalskom te ih je približno 500 tisuća, a govore se u Maleziji, Šri Lanki i Singapuru.

Najpoznatiji je kreolski jezik haićanski kreolski. Nastao je na francuskoj osnovici i njime govori približno 10 milijuna govornika, a na Haitiju je, uz francuski, drugi službeni jezik. Drugi je najpoznatiji jamajčanski kreolski engleski kojim govori oko 3 milijuna ljudi, od čega njih nešto više od 2,5 milijuna na Jamajki, a njime govore i stanovnici Paname.

U nastavku vam donosimo nekoliko najpoznatijih fraza na haićanskom kreolskom.

Kreolski jezici svjedoče o povijesnim i kulturnim utjecajima koji su zauvijek promijenili lingvističku kartu svijeta. Iako dugo nisu bili priznati kao ravnopravni jezici, od govora nastalih za potrebe trgovine i poslovne komunikacije kojima su govorili isključivo neuki radnici razvili su se do jezika koji danas imaju svoju posebnu gramatiku i na kojima se stvaraju književna djela vrhunske vrijednosti.

Biste li htjeli naučiti jedan od ovih jezika? Jeste li do sada znali kako su nastali i gdje se govore?

Ako se ponekad nađete u jezičnim nedoumicama hrvatskoga jezika radi (ili možda zbog?) njegove kompleksnosti i niti (ili možda ni?) sami više niste sigurni kako izabrati među (ili možda između?) dvije mogućnosti, donosimo nekoliko jezičnih savjeta kako bismo vam pomogli riješiti takve probleme.

JEZIČNI SAVJET: Pošto ili budući da?

Važno je znati razlikovati ova dva veznika. Oba povezuju zavisnosložene rečenice te se nazivaju subjunktorima. Veznikom budući da označava se uzročno-posljedična veza te je on zamjenjiv konstrukcijom s obzirom na to da. Treba napomenuti da budući da može stajati isključivo na početku rečenice te ako ga želite staviti u sredinu, trebate upotrijebiti zato što ili jer.

Budući da nisi učio, pao si ispit.

Pao si ispit jer nisi učio.

Pao si ispit pošto nisi učio.

Pao si ispit budući da nisi učio.

Pošto je vremenski prilog (ujedno i veznik) te je zamjenjiv s nakon što.

Spavat ću pošto završim sav posao.

Pošto smo se vratili iz škole, napisali smo zadaću.

Pošto se može koristiti i u razgovornom jeziku u značenju koliko, odnosno po kojoj cijeni. Važno je imati na umu značenje riječi pošto prilikom oblikovanja rečenice kako se ona ne bi upotrijebila uz drugu riječ istog značenja te da ne bi došlo do pleonazma. Na primjer:

Pošto je kilogram mandarina?

Pošto košta kilogram mandarina?

JEZIČNI SAVJET: Jer ili je l'?

Nerijetko ćemo u današnje vrijeme čuti sljedeće rečenice:

Jer ti lijepa ova haljina?

Jer ideš na predavanje?

Idem u trgovinu jel moram.

Jer si dobro?

Veznikom jer ne možemo započeti pitanje, već to moramo učiniti upitnom formom je li, odnosno je l' . Ispravne su rečenice u kojima se jer koristi samo i isključivo kao veznik:

Nije došla na večeru jer je bila bolesna.

Jedem jer sam gladan.

Čestica li osnovno je gramatičko sredstvo ustrojavanja upitnih rečenica. Ona je zanaglasnica i uvijek dolazi iza naglašene riječi, najčešće glagolskog oblika, koji može biti potvrdan ili niječan. Na primjer:

Jesi li dobro?

Možete li sami ili Vam treba pomoć?

Nije li ti dosta klizanja za jedan dan?

JEZIČNI SAVJET: Radi ili zbog?

Prijedlozi radi i zbog često se brkaju. Njihova različita značenja najviše dolaze do izražaja u sljedećim dvama primjerima:

Došao sam u bolnicu radi bolesti.

Došao sam u bolnicu zbog bolesti.

Ove dvije rečenice imaju dva potpuno različita značenja. U prvoj rečenici prijedlogom radi označava se NAMJERA dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam da pokupim bolest / se razbolim”. U drugoj pak rečenici, prijedlogom zbog označava se UZROK dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam jer sam bolestan”.

Vozio je sporo zbog magle. (Magla je izravno uzrokovala njegovu sporu vožnju.)

Vježbam radi zdravlja. (Vježbam s ciljem da budem zdravija.)

Vježbam zbog zdravlja.

Kasnim radi toga što mi je kasnio tramvaj.

JEZIČNI SAVJET: Ni ili niti?

Veznici ni i niti najčešće se koriste sa svojim parnjacima (ni… ni, niti… niti), ali mogu stajati i sami. Bez obzira na to javljaju li se u rečenici samostalno ili u paru, potrebno je slijediti ista pravila. Veznik ni može stajati uz negaciju, dok veznik niti ne može. Također treba spomenuti da se ni… niti, odnosno niti… ni ne koristi kao rečenični par. Na primjer:

On nema ni brige ni pameti.

On nema niti brige niti pameti.

Nije ni pogledao knjigu.

Nije niti pogledao knjigu.

Niti spavam niti jedem od muke.

Osijek nije ni bučan niti tih grad.

On niti uči ni radi.

Pomoći će i ako znamo da veznici ni… ni dolaze uz:

JEZIČNI SAVJET: Među ili između?

Prijedlozi između i među koriste se ovisno o tome s koliko predmeta su u odnosu. Prijedlog između koristimo kada pokušavamo spojiti dva pojma ili osobe/predmeta, dok prijedlog među koristimo za međusoban odnos triju ili više osoba. Na primjer:

Ovaj je dogovor samo između tebe i mene.

Udaljenost između Osijeka i Zagreba je oko 250 kilometara.

Nalazim se među drvećem.

Izgubim se između svih tih pravila hrvatskog jezika.

Nije jednostavno biti lektor. Uz veliki broj pravopisnih i gramatičkih pravila, lektorirani tekst mora se prilagoditi publici za koju je napisan. Lektor mora znati što traži i očekuje potencijalni čitatelj te kako tekst učiniti razumljivim „od prve”.  Još jezičnih savjeta potražite na našoj Facebook stranici.

Nađete li se često u pravopisnim i gramatičkim nedoumicama hrvatskoga jezika?  Ako je odgovor da, donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji će vam pomoći ispravno upotrijebiti glagole i pridjeve koje u svakodnevnom životu ponekad ne razlikujemo.

Zahvaliti/zahvaliti se

U svakodnevnom govoru ljudi glagole zahvaliti  i zahvaliti se često upotrebljavaju u istim kontekstima. No problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari.

Glagolom zahvaliti izražava se zahvalnost na nečemu te stoga glagol ima pozitivno značenje, s druge strane povratni glagol zahvaliti se ima negativno značenje i njime se označava odbijanje. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo ne bi li nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje. Kako biste naučili razlikovati ova dva glagola, promotrite primjere:

Zahvaljujemo na vašoj ponudi. = prihvaćamo ponudu

Zahvaljujemo se na vašoj ponudi. = odbijamo ponudu

Zahvaljujem na pozivu na skup. = prihvaćamo poziv

Zahvaljujemo se na pozivu na skup. = odbijamo poziv

Kožni/kožnat

Oko pridjeva kožni i kožnat često se javljaju nedoumice. Najčešće govorimo da imamo kožnu torbu, kožni novčanik, ali i da nas je pogodila kožna bolest.

Normativna literatura još uvijek nije u potpunosti usuglašena oko ovih dvaju pridjeva i često možemo naići i na potpuno suprotstavljena mišljenja. (Prije desetak godina s pridjevom kožni povezivalo se značenje „koji je od kože“, a s pridjevom kožnat „koji je poput kože“).  Prema prijedlozima koji su aktualni u posljednjih nekoliko godina pridjev kožni  jest odnosan, a kožnat gradivni. Pridjevom kožni označava se „koji se odnosi na kožu“, a pridjevom kožnat „koji je od kože“.

Ovu podjelu govornici ne provode sustavno i slabo je prihvaćaju. Primjeri iz prakse potvrđuju da govornici većinom u svim kontekstima koriste pridjev kožni jer ima uopćenije i šire značenje. Tako ćemo češće čuti da netko ima kožnu torbu ili kožni novčanik, a ne kožnatu torbu ili kožnati novčanik.  

 

Papirni/papirnati

Uz pridjeve papirni i papirnati vežu se slične nedoumice kao i uz prethodni primjer. U ovom je slučaju također riječ o razlici  u značenju koja proizlazi iz toga što je u prvom slučaju riječ o odnosnom, a u drugom slučaju o gradivnom pridjevu. Tako pridjev papirnat označava nešto načinjeno od papira, a pridjev papirni nešto što se odnosi na papir. Sljedeći će primjeri pomoći razjasniti nedoumicu:

Molim te, dodaj mi papirnati rupčić.

Jučer smo Matej i ja u parku puštali papirnatog zmaja.

Moj stric već deset godina radi u papirnoj industriji.

Bilježnice od prošle školske godine našle su se u papirnom otpadu.

Seliti/seliti se

Seliti i seliti se naizgled su isti glagoli i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima. No između ovih dvaju glagola postoji itekako bitna razlika.

Glagol seliti prijelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, tj. kada upotrebljavamo glagol seliti uz njega obavezno moramo naglasiti što točno selimo.

S druge strane, glagol seliti se povratni je glagol što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.

Po istom se modelu ponašaju i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.

Razlika je vidljiva kada se promotre sljedeći primjeri:

U ponedjeljak selim stol iz dnevne sobe u spavaću.

Selim ured u susjednu ulicu.

Moram pomoći preseliti prijatelja.

Sljedeće se godine selim u kuću.

Preselit ću se u Osijek.

Ličiti/sličiti

Nerazlikovanje glagola ličiti i sličiti  jedna je od čestih pogrešaka. Glagol ličiti u hrvatskom se jeziku ne koristi za iskazivanje sličnosti. Označava radnju premazivanja površine bojom i zahtijeva dopunu u akuzativu.

Sutra ću ličiti majci stan.

Sličnost se izražava glagolom sličiti, no treba imati na umu da se on nikada ne upotrebljava s prijedlogom na, već uz sebe ima dopunu u dativu.

Marko sliči na oca. – Marko sliči ocu.

Posljednji/zadnji

Često možemo čuti da se ova dva pridjeva upotrebljavaju u istom značenju, no oni se ipak razlikuju. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, a pridjev zadnji prostorno.

Razlika je vidljiva iz sljedećih primjera:

Osijek je zabio gol u zadnjem trenutku. Osijek je zabio gol u posljednjem trenutku. (vrijeme)

Moj brat Peter sjedi u posljednjem redu. Moj brat Petar sjedi u zadnjem redu. (mjesto)

Marta je u kazalište došla posljednja i sjela je u zadnji red. (vrijeme + mjesto)

No ako ipak niste sigurni imate li sve „u malom prstu“, a trebate profesionalnu i kvalitetnu lekturu, naši jezični stručnjaci drage će volje preuzeti taj zadatak. Tu smo za vas!

Brzo, kratko, sažeto, pregledno i jasno napisan e-mail sigurno će imati učinka!

Natipkati službeni e-mail vjerojatno vam je već dio svakodnevice i možda, ne znajući, ponavljate iste greške koje ne primjećujete. Sigurno se ne želite osramotiti pred šefovima, poslovnim partnerima, kolegama ili mušterijama. Stoga pripazite na neke od ovih pravila i savjeta te impresionirajte sve kolege svojim stručnim i pismenim e-mailom!

       1.  Oslovljavanje.

a) ako vam ime osobe kojoj šaljete e-mail i/ili spol nisu poznati:

Poštovani/poštovana,

b) ako vam je poznato ime osobe, ali ne poznajete se osobno:

Poštovani gospodine Matiću,        Poštovana gospođo Matić,

c) nakon što se poslovno povežete ili osobu već poznajete osobno:

Dragi Marine,           Draga Marija,

Važno je napomenuti da nakon pozdrava stavite ZAREZ, nikako uskličnik ili točku!

       2. Prazan red nakon pozdrava, a rečenica u nastavku malim početnim slovom.

Ne zaboravite ostaviti minimalno jedan prazan red nakon pozdrava/oslovljavanja osobe kojoj šaljete e-mail!

Također, prva riječ koja slijedi nakon pozdrava piše se malim početnim slovom osim ako se  radi o osobnoj imenici ili riječi koja se inače piše velikim početnim slovom.

       3. Razlikujte kada trebate upotrijebiti zamjenicu Vi (iz poštovanja), a kada vi (obraćanje skupini osoba)

Kada se u e-mailu obraćate jednoj osobi, zamjenicu Vi (Vam, Vama, Vas) pišete velikim slovom.

Poštovana gospođo Matić,

u nastavku na naš telefonski razgovor, šaljem Vam popis robe koji ste zatražili.

Poštovani kupci,

želim vas obavijestiti da obavezno pročitate upute iz priloga.

Međutim, ako mail šaljete na neku generalnu adresu i ne znate točno kome se obraćate, UVIJEK vi pišete malim slovom.

       4. Pišite što kraće i jednostavnije rečenice.

Vrlo je vjerojatno da gotovo svaka osoba dnevno primi više od 20 e-mailova. Olakšajte joj time da vrlo brzo iz vašeg maila shvati o čemu se radi i što od nje želite. Svi će vam biti zahvalni ako ne moraju tražiti dodatna objašnjenja od vas jer nisu shvatili poruku ili tražiti informacije koje ste već trebali navesti.

Brzo, kratko, sažeto, pregledno i jasno napisan e-mail sigurno će imati učinka!

     

minimalism-241876_960_720

       5. Odvajajte paragrafe i naglasite ono što je važno.

Kako biste dodatno naglasili bitne dijelove teksta, poželjno ih je podebljati ili odvojiti u posebne paragrafe ili natuknice. U e-mail možete staviti i sliku koja će dodatno privući čitatelja i skrenuti mu pozornost na najvažniji podatak ili na cilj vaše poruke.

U svakom slučaju, korisno je barem minimalno formatirati tekst radi bolje preglednosti.

       6. Pišite samo najbitnije informacije, ostatak priložite kao vizualno privlačan pdf dokument.

Kao što smo već rekli: brzo, kratko, sažeto, pregledno i jasno!

Ako pak imate puno informacija za napisati, predlažemo da sažmete najbitnije u sam e-mail i date si truda kreirati pregledan dokument koji će sadržavati ostatak informacija te ga dodati e-mailu kao prilog.

Kako to napraviti?

Predlažemo 3 načina:

a) Microsoft Excel – ovisno o tome koje podatke trebate prikazati, Microsoftov program Excel može vam biti od velike pomoći kada su u pitanju popisi, brojke, iznosi i slično.

b) Microsoft Word – Word isto nudi razne kvalitetno dizajnirane predloške u koje samo morate dodati svoj tekst i dokument već izgleda puno preglednije i kreativnije!

c) Canva.comCanva je jednostavan online alat za grafički dizajn u kojemu možete samo izabrati izgled dokumenta s raznim motivima i uzorcima te u njega dodati svoj tekst.

       7. Prilagodite stil pisanja prigodi i namjeni e-maila.

Uvijek imajte na umu za koga je namijenjen e-mail i što s njim želite postići pa tomu prilagodite stil pisanja. Primjerice, ako e-mail pišete potencijalnom kupcu, nećete ga sigurno pozdraviti s „Bok!“ i pisati žargonskim jezikom (osim ako ne predstavljate Bonbon).

       8. Nemojte okolišati.

Već u prvoj rečenici (ako ne i u naslovu) čitatelju treba biti jasno zašto je od vas primio e-mail i što od njega tražite ili koju mu informaciju želite pružiti. Uvodi od dvije rečenice nepotrebni su i zamaraju čitatelja.

   

       9. Pristojno pozdravite osobu na kraju e-maila!

Nikada nemojte zaboraviti završni pozdrav. On bi trebao biti u skladu s početnim pozdravom. Ako ste e-mail započeli s Poštovani, možete ga završiti primjerice s Lijep pozdrav, Srdačan pozdrav ili S poštovanjem. Ako je stil nešto opušteniji, možete napisati Puno pozdrava ili samo Pozdrav.

Predlažemo da pozdravu dodate nešto kao Ugodan ostatak dana ili Želim Vam ugodan vikend. Malo osobnosti i simpatičnosti na kraju nikada ne škodi. ?

       10. UVIJEK se potpišite.

Uvijek se potpišite punim imenom i prezimenom, a dobro je nakon toga staviti i dodatne informacije kao što su npr. titula, tvrtka koju predstavljate ili ako ste student, godinu studija i smjer. Korisno je staviti i broj telefona kako bi vas osoba mogla kontaktirati brzo i jednostavno u slučaju dodatnih pitanja.

Za kraj bismo samo naglasili da službeni e-mail UVIJEK mora biti gramatički ispravan kako bi vas predstavio u najboljem svjetlu. Ako niste sigurni u njegovu ispravnost, zamolite nekoga da ga pregleda i predloži izmjene.

Uvijek nam se možete obratiti za pomoć i jezični savjet, a možete zatražiti i uslugu lekture ili grafičkog dizajna na info@sinonim.hr. ?

Kada ljudi čuju riječ prevođenje, često pomisle na jednostavnu radnju zamjenjivanja riječi iz jednog jezika riječima na drugom jeziku.

Međutim, to uistinu nije tako.

Prevođenje je složeni postupak prenošenja zamisli iz jednog jezika u drugi, a zahtijeva duboko razumijevanje oba jezika, kulturu te jezične specifičnosti tih jezika. U nastavku vam donosimo neke od vještina koje su potrebne prevoditeljima za uspješno obavljanje svoje djelatnosti.

Vještina prevođenja

Uvriježeno je mišljenje da bilo koja obrazovana osoba koja poznaje najmanje dva jezika može uspješno prevoditi. Zapravo, to nije istina. I dok osobe koje poznaju dva jezika mogu prevoditi, kvaliteta takvih prijevoda obično je prilično niska. Česta je greška da se riječi doslovno prevode s jednog jezika na drugi zbog čega prijevod zvuči neprirodno u ciljnom jeziku. Stoga prevoditelji moraju znati prenositi ideje, a ne riječi iz izvornog u ciljni jezik. Dakako, kako bi taj prijevod zvučao prirodno, prevoditelj treba odlično vladati jezicima na koje prevodi te poznavati kulturne specifičnosti tih jezika te svakodnevno korištene fraze. Uz to potrebno je u obzir uzeti samu prirodu teksta te tome prilagoditi stil i ton teksta.

blur-close-up-figure-346696

Razlike u tekstovima

Postoji značajna razlika u prevođenju književnih tekstova i, primjerice, tekstova ekonomske struke. Kada se prevodi stručni tekst, susret s novom i nepoznatom terminologijom gotovo je neizbježan pa je potrebno znati gdje i kako pronaći točne i prikladne terminološke ekvivalente. Također, bitno je donekle poznavati struku za koju se prevodi tekst kako bi se dobio kvalitetan i uvjerljiv prijevod. Stoga se prevoditelji često specijaliziraju za prevođenje tekstova određene struke u kojoj prevladavaju izrazi s kojima se gotovo nikada ne bismo susreli u svakodnevnom razgovoru, primjerice za prevođenje tekstova iz područja medicine. Još jedna bitna stavka za uspješno prevođenje je upravljanje vremenom. Prevoditelji uvijek imaju rokove koji se moraju poštovati pa je bitno dobro upravljati vremenom kako bi se prijevodi isporučili na vrijeme. Ako je to moguće, uvijek je dobro ostaviti dovoljno vremena za detaljan pregled prevedenog teksta. Kako bi se smanjila količina pogrešaka tijekom samog prevođenja, profesionalni prevoditelji koriste CAT alate koji olakšavaju i ubrzavaju postupak prevođenja te koriste prijevodne memorije i glosare.

Vještina pisanja

Vještina pisanja iznimno je važna za uspješno prevođenje. Djelatnost prevođenja u većini se slučajeva obavlja u pismenom obliku, stoga je bitno vladati jezikom do te razine da tekst ostavlja prirodan dojam, tj. da prilikom čitanja čitatelj ima dojam kao da je tekst pisan na jeziku na koji je preveden. Također, uvijek je bitno imati na umu stil pisanja izvornog teksta te publiku za koju je taj tekst namijenjen. Potrebno je prilagoditi stil i ton pisanja ovisno o vrsti teksta koja se prevodi. Primjerice, ako se prevodi tekst za oglašavanje i marketing, izbjegavat će korištenje složenih riječi, izrazi će biti kratki i atraktivni, a ako prevodimo pravni tekst, koristit će se formalni stil pisanja uz prikladne složenice i terminološke ekvivalente. Naravno, osim stila, važno je uvijek koristiti pravilne gramatičke strukture i poštovati pravopisna pravila jezika, ali i ispunjavati zahtjeve klijenata. Neki klijenti mogu tražiti prijevod pisan neformalnim stilom, a koji bi se inače pisao formalnim. Klijenti također mogu zatražiti da tekstovi ne prelaze određeni broj riječi ili znakova pa je potrebno pronalaziti kreativna rješenja koja će osigurati nedvosmisleno prenošenje poruke u kraćem obliku.

blackboard-board-chalk-6375

Vještina govorništva

Osim pismenog, prevođenje uključuje i usmeno prevođenje. Za potrebe usmenog prevođenja, važno je da je prevoditelj dobar govornik. Tijekom simultanog prevođenja prevoditelja sluša veći broj ljudi pa je važno da govori glasno i smisleno te prenosi poruku izvornog govornika u stvarnom vremenu. Takav oblik prevođenja zahtjeva veliku koncentraciju prevoditelja te brzo pronalaženje kreativnih rješenja pa ga je stoga nužno redovno vježbati kako bi bio uspješan. Konsekutivno prevođenje zahtijeva višu razinu javnog govorništva nego simultano prevođenje jer se prevoditelj izravno obraća istoj publici kao i sam govornik, pa je nužno da prevoditelji koji prevode na taj način svladaju vještinu javnog nastupa. Uz to, bitno je vježbati brzo i učinkovito pravljenje bilježaka o sadržaju govora kako bi se točno prenijela poruka izvornog govornika. Također, poznavanje raznih područja ljudske djelatnosti i aktualnih zbivanja u svijetu često olakšava usmeno prevođenje jer pruža dodatan kontekst koji je više nego dobrodošao u usmenom prevođenju.

Prevođenje u svakom slučaju nije toliko lako kao što se naizgled čini, no mi smo spremni uhvatiti se u koštac i s najzahtjevnijim prijevodima. Ako vam je ovaj članak bio zanimljiv ili koristan, još sličnih tekstova možete pronaći na našem blogu do kojeg možete doći klikom na sljedeću poveznicu.

Razmišljate li o prijevodu vaše internetske stranice na druge jezike?

Želimo vam pomoći shvatiti koje su, po našem mišljenju, najveće prednosti prevođenja internetskih stranica na strane jezike. Naravno, pritom mislimo na translation poslovne stranice koja nudi određene usluge ili proizvode.

Internet je postao globalno tržište koje okuplja skoro  četiri milijarde aktivnih korisnika,                    točnije 3 885 567 619*. 

Velika većina korisnika interneta priča sljedeće jezike: engleski, kineski, španjolski, arapski, portugalski, francuski, japanski, ruski i njemački, a engleski koristi čak 25% ukupnih korisnika interneta. Dakle, prvi je korak svakako prevođenje na engleski jezik, no mi vam predlažemo da budete još napredniji pa svoju stranicu prevedete i  na druge jezike.

Dakle, zašto ne biste neke od mnogobrojnih korisnika interneta obogatili ponudom svojih usluga ili proizvoda?

Možemo vam iz iskustva reći kako je danas poprilično lako poslovati s osobama i tvrtkama izvan države. Zašto ne biste probali i vi?

Nakon dva puta „zašto“ donosimo pet puta „zato“ ? :

1. Širenje ponude i povećanje potencijalnog broja kupaca

To je prvi je i najočitiji razlog prevođenja internetske stranice. Ukoliko imate mogućnost plasiranja svoje usluge vani, bez razmišljanja biste to trebali i učiniti. Međutim, kako bi se vaši novi potencijalni kupci na najbolji mogući način upoznali s vašom ponudom, trebali bi o njoj moći čitati i na svom materinjem jeziku. Tu dolazimo i do drugoga razloga.

2. Kupcima je jako bitno imati mogućnost komuniciranja na vlastitome jeziku

Neka od istraživanja pokazuju i kako će rijetko tko kupiti proizvod ili platiti uslugu ukoliko ne razumije baš svaku informaciju o njemu. Uz veće razumijevanje raste i povjerenje, a s rastom povjerenja poboljšava se i prodaja.

3. Postajete konkurentniji na tržištu

Dio vaše konkurencije vjerojatno već ima mogućnost ponude svojih usluga govornicima drugog jezika. Samim time imaju i veći broj potencijalnih kupaca. Nije li pametno pratiti svoju konkurenciju, a još pametnije biti bolji od njih pa npr. prevesti svoju internetsku trgovinu na puno više jezika?

4. Bit ćete češći gost visokih Google rezultata

Ukoliko vaša internetska stranica postoji samo na hrvatskom jeziku, pojavit će se isključivo u rezultatima domene google.hr, dok će ostali korisnici interneta biti uskraćeni za informaciju o vašoj ponudi. Imat ćete puno širu mogućnost korištenja ključnih riječi u optimizaciji web stranica za tražilice (SEO). Ukoliko to sve napravite pametno, bit ćete vrlo zadovoljni rezultatima!

5. Veća mogućnost oglašavanja

Ako prevedete svoju stranicu na druge jezike, automatski vam se širi i izbor stranica i portala za oglašavanje. Čak sama činjenica da ste preveli stranicu na, primjerice kineski jezik, može biti dovoljan razlog da vas određeni portal objavi i kao vijest. Time ćete zaraditi veliki publicitet i ljudi će više cijeniti vaš brand.

 

Napominjemo kako internet stranicu nije važno samo prevesti, već i lokalizirati.

Localization je potpuna prilagodba proizvoda ili usluge za korištenje na stranom jeziku i u drugoj kulturi. Kulturalne se razlike u prijevodu vrlo često zanemaruju. Rezultat je to što tada vaš proizvod ili usluga djeluje neprirodno i neuvjerljivo. Glavni je zadatak lokalizacije prilagoditi proizvod ili uslugu tako da se čini kako su zaista izvorno osmišljeni u državi u kojoj se prodaju i predstavljaju.

Uspješno prenošenje potpune poruke znači i prenošenje osjećaja te samog smisla vašega branda.

Za primjer bismo naveli veliki promašaj branda Pepsi koji je svoj originalni slogan:  Pepsi brings you back to life  (Pepsi vas vraća u život) pokušao doslovno prevesti na mandarinski jezik te je od toga nastao slogan:  Pepsi brings your ancestors back from the grave  (Pepsi vraća vaše pretke iz groba).

Možemo zaključiti kako su prijevod i lokalizacija internetske stranice možda i najbrži, najučinkovitiji i najpovoljniji načini otvaranja globalnom tržištu.

Sada se moramo i pohvaliti kako smo baš mi stručnjaci za to!

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja, slobodno nam se obratite na info@sinonim.hr

*izvor: internetworldstats.com

map-markerphoneenvelope