"I hate when people don't know the difference between your and you're. Their so stupid", bila je jedna od nedavnih objava na našoj facebook stranici, a mnogi od vas složili su se da engleski može biti vrlo kompliciran bez obzira na to koliko (mislimo da) ga znamo. Zato su danas na redu jezični savjeti iz engleskog jezika! Podsjetit ćemo se kada upotrebljavamo who, a kada whom, koja je razlika među this, that, these i those te još nekih jezičnih zavrzlama s kojima se svakodnevno susrećemo u prijevodima tekstova i lekturi.

Who ili whom?

Da ne kompliciramo na samom početku, pogledajte tablicu koja slijedi:

Zašto bi vam ova tablica trebala pomoći da odmah uočite razliku? Zato što, ako možete zamijeniti WHO s bilo kojom osobnom zamjenicom (subject pronoun) koja se nalazi ispod nje, dobit ćete ispravnu rečenicu. Riječ  WHOM također možete zamijeniti bilo kojom osobnom zamjenicom (object pronoun) koja se nalazi ispod nje, samo što u ovom slučaju ta zamjenica ne smije biti u nominativu.

Vjerojatno se pitate zašto je u prvom slučaju osobna zamjenica prevedena kao subject pronoun, a već dva retka ispod kao object pronoun. To je zato što engleski jezik nema padeže te razvrstava osobne zamjenice na one koje su u rečenici subjekt i na one koje su u rečenici objekt. U hrvatskom se jeziku za to koriste padeži, odnosno, subjekt rečenice u hrvatskom jeziku uvijek je u nominativu, dok objekt može biti u bilo kojem drugom padežu osim vokativa. Ovdje je nekoliko primjera:

jezični-savjeti-iz-engleskog-jezika-whom-primjeri

U hrvatskom jeziku imamo potpuno isti slučaj. Pogledajmo:

Zapravo i nije toliko teško kada se jednom prevede na hrvatski.

This ili these?

Slika iznad pomoći će vam da ovladate izrazima this i that, these i those. Čim si zamislite da se THIS i THESE koriste za sve predmete koji se nalaze u vašoj blizini te da se THAT i THOSE koriste za sve predmete koji su izvan vašeg dometa, sve će postati kristalno jasno.

Na primjer: Ako želite reći da vam se sviđa nečija košulja, a ta osoba stoji pored vas, reći ćete:

Ako ta osoba stoji na drugom kraju prostorije, reći ćete:

U hrvatskom jeziku imamo isti slučaj sa zamjenicama „ovaj, taj, onaj”. Zamjenicu „ovaj” trebamo koristiti kada je nešto u našoj blizini, „taj” kada je nešto u blizini sugovornika, a „onaj” ako je nešto udaljeno ili izvan našeg vidnog polja. Oni se na hrvatskom jeziku zovu proksimal, medijal i distal. Prikladno, zar ne?

Then ili than?

Razlika između THAN i THEN velika je i čini značajnu razliku u rečenici. THAN se koristi za uspoređivanje, dok se THEN koristi za označavanje vremenskog odnosa. To je nešto što je većinom poznato, pa ćemo navesti samo dva primjera.

Postoje i rečenice u kojima trebamo biti vrlo oprezni. U prethodno navedenim primjerima jasno je što je osoba htjela reći, čak i riječ nije ispravno napisana. To nije slučaj s frazom RATHER THAN / RATHER THEN. Pogledajmo:

Prva rečenica znači da više volite pizzu nego hamburger i da biste radije pojeli ovo prvo. Međutim, druga rečenica znači da imate dobar apetit i da biste prvo pojeli pizzu, a zatim i hamburger. Evo mali podsjetnik:

That ili which?

Pokušajmo ovo objasniti na najlakši mogući način. THAT daje ključne informacije i koristi se bez zarezaWHICH  ne ograničava značenje rečenice. Ako uklonimo dio rečenice koji sadrži WHICH, izgubit ćemo detalje, ali ne i značenje rečenice. Razdvaja se zarezima. Pogledajmo primjer u nastavku:

To znači da je pročitao novine, samo ne one koje su stigle danas. Ako uklonimo dio „that came today”, dobit ćemo rečenicu potpuno drugačijeg značenja. Bilo bi rečeno samo da on nije pročitao novine.

Evo još jedan primjer:

To znači da on nije pročitao novine i da su te novine koje on nije pročitao stigle danas. Ako uklonimo dio „which came today”, značenje rečenice neće se promijeniti. U oba slučaja on nije pročitao novine. WHICH samo dodatno objašnjava kakve te novine koje nije pročitao (današnje / nove novine).

U hrvatskom jeziku nailazimo na istu stvar, samo ju ne izražavamo različitim riječima, nego samo korištenjem, odnosno nekorištenjem zareza. Pogledajmo sljedeće primjere:

Prva rečenica znači da on je pročitao novine, samo ne one koje su stigle danas. Možda je pročitao novine od jučer ili od prije dva dana. Druga rečenica znači da on nije pročitao novine i objašnjava kakve su te novine koje nije pročitao. Što znači da ćemo, ako uklonimo dio rečenice koji slijedi iza zareza, izgubiti neke detalje, ali ne i značenje rečenice.

Hajdemo sažeti navedeno, može?

Da zaključimo, engleski i hrvatski jezik nisu toliko različiti koliko bi se reklo na prvi pogled. Najvažnije je razumjeti ova pravila i propitivati njihovu upotrebu u rečenicama ako niste sigurni što upotrijebiti. Nadamo se da su vam naši jezični savjeti iz engleskog jezika pomogli, a ako vi imate još koji, slobodno svoje znanje podijelite s nama!

Ako se ponekad nađete u jezičnim nedoumicama hrvatskoga jezika radi (ili možda zbog?) njegove kompleksnosti i niti (ili možda ni?) sami više niste sigurni kako izabrati među (ili možda između?) dvije mogućnosti, donosimo nekoliko jezičnih savjeta kako bismo vam pomogli riješiti takve probleme.

JEZIČNI SAVJET: Pošto ili budući da?

Važno je znati razlikovati ova dva veznika. Oba povezuju zavisnosložene rečenice te se nazivaju subjunktorima. Veznikom budući da označava se uzročno-posljedična veza te je on zamjenjiv konstrukcijom s obzirom na to da. Treba napomenuti da budući da može stajati isključivo na početku rečenice te ako ga želite staviti u sredinu, trebate upotrijebiti zato što ili jer.

Budući da nisi učio, pao si ispit.

Pao si ispit jer nisi učio.

Pao si ispit pošto nisi učio.

Pao si ispit budući da nisi učio.

Pošto je vremenski prilog (ujedno i veznik) te je zamjenjiv s nakon što.

Spavat ću pošto završim sav posao.

Pošto smo se vratili iz škole, napisali smo zadaću.

Pošto se može koristiti i u razgovornom jeziku u značenju koliko, odnosno po kojoj cijeni. Važno je imati na umu značenje riječi pošto prilikom oblikovanja rečenice kako se ona ne bi upotrijebila uz drugu riječ istog značenja te da ne bi došlo do pleonazma. Na primjer:

Pošto je kilogram mandarina?

Pošto košta kilogram mandarina?

JEZIČNI SAVJET: Jer ili je l'?

Nerijetko ćemo u današnje vrijeme čuti sljedeće rečenice:

Jer ti lijepa ova haljina?

Jer ideš na predavanje?

Idem u trgovinu jel moram.

Jer si dobro?

Veznikom jer ne možemo započeti pitanje, već to moramo učiniti upitnom formom je li, odnosno je l' . Ispravne su rečenice u kojima se jer koristi samo i isključivo kao veznik:

Nije došla na večeru jer je bila bolesna.

Jedem jer sam gladan.

Čestica li osnovno je gramatičko sredstvo ustrojavanja upitnih rečenica. Ona je zanaglasnica i uvijek dolazi iza naglašene riječi, najčešće glagolskog oblika, koji može biti potvrdan ili niječan. Na primjer:

Jesi li dobro?

Možete li sami ili Vam treba pomoć?

Nije li ti dosta klizanja za jedan dan?

JEZIČNI SAVJET: Radi ili zbog?

Prijedlozi radi i zbog često se brkaju. Njihova različita značenja najviše dolaze do izražaja u sljedećim dvama primjerima:

Došao sam u bolnicu radi bolesti.

Došao sam u bolnicu zbog bolesti.

Ove dvije rečenice imaju dva potpuno različita značenja. U prvoj rečenici prijedlogom radi označava se NAMJERA dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam da pokupim bolest / se razbolim”. U drugoj pak rečenici, prijedlogom zbog označava se UZROK dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam jer sam bolestan”.

Vozio je sporo zbog magle. (Magla je izravno uzrokovala njegovu sporu vožnju.)

Vježbam radi zdravlja. (Vježbam s ciljem da budem zdravija.)

Vježbam zbog zdravlja.

Kasnim radi toga što mi je kasnio tramvaj.

JEZIČNI SAVJET: Ni ili niti?

Veznici ni i niti najčešće se koriste sa svojim parnjacima (ni… ni, niti… niti), ali mogu stajati i sami. Bez obzira na to javljaju li se u rečenici samostalno ili u paru, potrebno je slijediti ista pravila. Veznik ni može stajati uz negaciju, dok veznik niti ne može. Također treba spomenuti da se ni… niti, odnosno niti… ni ne koristi kao rečenični par. Na primjer:

On nema ni brige ni pameti.

On nema niti brige niti pameti.

Nije ni pogledao knjigu.

Nije niti pogledao knjigu.

Niti spavam niti jedem od muke.

Osijek nije ni bučan niti tih grad.

On niti uči ni radi.

Pomoći će i ako znamo da veznici ni… ni dolaze uz:

JEZIČNI SAVJET: Među ili između?

Prijedlozi između i među koriste se ovisno o tome s koliko predmeta su u odnosu. Prijedlog između koristimo kada pokušavamo spojiti dva pojma ili osobe/predmeta, dok prijedlog među koristimo za međusoban odnos triju ili više osoba. Na primjer:

Ovaj je dogovor samo između tebe i mene.

Udaljenost između Osijeka i Zagreba je oko 250 kilometara.

Nalazim se među drvećem.

Izgubim se između svih tih pravila hrvatskog jezika.

Nije jednostavno biti lektor. Uz veliki broj pravopisnih i gramatičkih pravila, lektorirani tekst mora se prilagoditi publici za koju je napisan. Lektor mora znati što traži i očekuje potencijalni čitatelj te kako tekst učiniti razumljivim „od prve”.  Još jezičnih savjeta potražite na našoj Facebook stranici.

Na našem blogu može se pronaći za svakoga ponešto, od jezičnih savjeta do upravljanja odnosima s klijentima. Koji su bili naši najčitaniji blogovi u 2018. godini, provjerite u nastavku!

 

Jezici koje možete studirati u Hrvatskoj

Svima nam je poznato kako je znanje stranih jezika danas vrlo korisno, posebno u poslovanju. Međutim, naučiti bilo koji od stranih jezika nije lak ni brz posao, a najbolja osnova za savršeno poznavanje jezika svakako jest studiranje istog.

Mi vam donosimo popis stranih jezika koje možete studirati u Hrvatskoj, a vjerujemo da će vam neki od njih biti i iznenađenje.

5 razloga zašto prevesti internetsku stranicu na više jezika

Velika većina korisnika interneta priča sljedeće jezike: engleski, kineski, španjolski, arapski, portugalski, francuski, japanski, ruski i njemački, a engleski koristi čak 25 % ukupnih korisnika interneta. Dakle, prvi je korak svakako prevođenje na engleski jezik, no mi vam predlažemo da budete još napredniji pa svoju stranicu prevedete i  na druge jezike.

Možemo vam iz iskustva reći kako je danas poprilično lako poslovati s osobama i tvrtkama izvan države. Zašto ne biste probali i vi?

Šest korisnih alata koji olakšavaju prevođenje

ekstovi koji se prevode na drugi jezik često su stručne i tehničke prirode te kao takvi sadržavaju puno pojmova koji su specifični za određenu djelatnost. Prevoditelji, iako poznaju izvorni i ciljani jezik, često nisu upoznati sa svim pojmovima koji se upotrebljavaju u određenoj struci. Kako bismo uspješno prenijeli poruku s izvornog jezika, nužno je pronaći prikladne ekvivalente stručnih pojmova na ciljanom jeziku. Stoga vam u nastavku predstavljamo neke od web stranica koje možete koristiti kako biste pronašli prikladne pojmove.

Kako napisati e-mail na engleskom jeziku

Možda se dosad niste često susretali s komunikacijom na engleskom jeziku, ali vjerujemo da će se to vrlo brzo promijeniti. Budite spremni za nove izazove u poslovnom svijetu i naučite savršeno napisati e-mail na engleskom jeziku!

Naučite ova jednostavna pravila pomoću naše tablice, napišite e-mail na engleskom jeziku kao profesionalac i impresionirajte ih svojim znanjem!

Jezični savjeti: Jeste li stigli posljednji ili zadnji? Imate li kožnu ili kožnatu jaknu?

Nađete li se često u pravopisnim i gramatičkim nedoumicama hrvatskoga jezika?  Ako je odgovor da, donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji će vam pomoći ispravno upotrijebiti glagole i pridjeve koje u svakodnevnom životu ponekad ne razlikujemo.

U novoj godini možemo vam obećati još mnogo zanimljivog i korisnog sadržaja, a do novog čitanja potražite neki blog koji vam je možda promaknuo!

O čemu biste voljeli saznati više u godini pred nama?

 

Nađete li se često u pravopisnim i gramatičkim nedoumicama hrvatskoga jezika?  Ako je odgovor da, donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji će vam pomoći ispravno upotrijebiti glagole i pridjeve koje u svakodnevnom životu ponekad ne razlikujemo.

Zahvaliti/zahvaliti se

U svakodnevnom govoru ljudi glagole zahvaliti  i zahvaliti se često upotrebljavaju u istim kontekstima. No problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari.

Glagolom zahvaliti izražava se zahvalnost na nečemu te stoga glagol ima pozitivno značenje, s druge strane povratni glagol zahvaliti se ima negativno značenje i njime se označava odbijanje. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo ne bi li nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje. Kako biste naučili razlikovati ova dva glagola, promotrite primjere:

Zahvaljujemo na vašoj ponudi. = prihvaćamo ponudu

Zahvaljujemo se na vašoj ponudi. = odbijamo ponudu

Zahvaljujem na pozivu na skup. = prihvaćamo poziv

Zahvaljujemo se na pozivu na skup. = odbijamo poziv

Kožni/kožnat

Oko pridjeva kožni i kožnat često se javljaju nedoumice. Najčešće govorimo da imamo kožnu torbu, kožni novčanik, ali i da nas je pogodila kožna bolest.

Normativna literatura još uvijek nije u potpunosti usuglašena oko ovih dvaju pridjeva i često možemo naići i na potpuno suprotstavljena mišljenja. (Prije desetak godina s pridjevom kožni povezivalo se značenje „koji je od kože“, a s pridjevom kožnat „koji je poput kože“).  Prema prijedlozima koji su aktualni u posljednjih nekoliko godina pridjev kožni  jest odnosan, a kožnat gradivni. Pridjevom kožni označava se „koji se odnosi na kožu“, a pridjevom kožnat „koji je od kože“.

Ovu podjelu govornici ne provode sustavno i slabo je prihvaćaju. Primjeri iz prakse potvrđuju da govornici većinom u svim kontekstima koriste pridjev kožni jer ima uopćenije i šire značenje. Tako ćemo češće čuti da netko ima kožnu torbu ili kožni novčanik, a ne kožnatu torbu ili kožnati novčanik.  

 

Papirni/papirnati

Uz pridjeve papirni i papirnati vežu se slične nedoumice kao i uz prethodni primjer. U ovom je slučaju također riječ o razlici  u značenju koja proizlazi iz toga što je u prvom slučaju riječ o odnosnom, a u drugom slučaju o gradivnom pridjevu. Tako pridjev papirnat označava nešto načinjeno od papira, a pridjev papirni nešto što se odnosi na papir. Sljedeći će primjeri pomoći razjasniti nedoumicu:

Molim te, dodaj mi papirnati rupčić.

Jučer smo Matej i ja u parku puštali papirnatog zmaja.

Moj stric već deset godina radi u papirnoj industriji.

Bilježnice od prošle školske godine našle su se u papirnom otpadu.

Seliti/seliti se

Seliti i seliti se naizgled su isti glagoli i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima. No između ovih dvaju glagola postoji itekako bitna razlika.

Glagol seliti prijelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, tj. kada upotrebljavamo glagol seliti uz njega obavezno moramo naglasiti što točno selimo.

S druge strane, glagol seliti se povratni je glagol što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.

Po istom se modelu ponašaju i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.

Razlika je vidljiva kada se promotre sljedeći primjeri:

U ponedjeljak selim stol iz dnevne sobe u spavaću.

Selim ured u susjednu ulicu.

Moram pomoći preseliti prijatelja.

Sljedeće se godine selim u kuću.

Preselit ću se u Osijek.

Ličiti/sličiti

Nerazlikovanje glagola ličiti i sličiti  jedna je od čestih pogrešaka. Glagol ličiti u hrvatskom se jeziku ne koristi za iskazivanje sličnosti. Označava radnju premazivanja površine bojom i zahtijeva dopunu u akuzativu.

Sutra ću ličiti majci stan.

Sličnost se izražava glagolom sličiti, no treba imati na umu da se on nikada ne upotrebljava s prijedlogom na, već uz sebe ima dopunu u dativu.

Marko sliči na oca. – Marko sliči ocu.

Posljednji/zadnji

Često možemo čuti da se ova dva pridjeva upotrebljavaju u istom značenju, no oni se ipak razlikuju. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, a pridjev zadnji prostorno.

Razlika je vidljiva iz sljedećih primjera:

Osijek je zabio gol u zadnjem trenutku. Osijek je zabio gol u posljednjem trenutku. (vrijeme)

Moj brat Peter sjedi u posljednjem redu. Moj brat Petar sjedi u zadnjem redu. (mjesto)

Marta je u kazalište došla posljednja i sjela je u zadnji red. (vrijeme + mjesto)

No ako ipak niste sigurni imate li sve „u malom prstu“, a trebate profesionalnu i kvalitetnu lekturu, naši jezični stručnjaci drage će volje preuzeti taj zadatak. Tu smo za vas!

map-markerphoneenvelope