Ako se ponekad nađete u jezičnim nedoumicama hrvatskoga jezika radi (ili možda zbog?) njegove kompleksnosti i niti (ili možda ni?) sami više niste sigurni kako izabrati među (ili možda između?) dvije mogućnosti, donosimo nekoliko jezičnih savjeta kako bismo vam pomogli riješiti takve probleme.

JEZIČNI SAVJET: Pošto ili budući da?

Važno je znati razlikovati ova dva veznika. Oba povezuju zavisnosložene rečenice te se nazivaju subjunktorima. Veznikom budući da označava se uzročno-posljedična veza te je on zamjenjiv konstrukcijom s obzirom na to da. Treba napomenuti da budući da može stajati isključivo na početku rečenice te ako ga želite staviti u sredinu, trebate upotrijebiti zato što ili jer.

Budući da nisi učio, pao si ispit.

Pao si ispit jer nisi učio.

Pao si ispit pošto nisi učio.

Pao si ispit budući da nisi učio.

Pošto je vremenski prilog (ujedno i veznik) te je zamjenjiv s nakon što.

Spavat ću pošto završim sav posao.

Pošto smo se vratili iz škole, napisali smo zadaću.

Pošto se može koristiti i u razgovornom jeziku u značenju koliko, odnosno po kojoj cijeni. Važno je imati na umu značenje riječi pošto prilikom oblikovanja rečenice kako se ona ne bi upotrijebila uz drugu riječ istog značenja te da ne bi došlo do pleonazma. Na primjer:

Pošto je kilogram mandarina?

Pošto košta kilogram mandarina?

JEZIČNI SAVJET: Jer ili je l'?

Nerijetko ćemo u današnje vrijeme čuti sljedeće rečenice:

Jer ti lijepa ova haljina?

Jer ideš na predavanje?

Idem u trgovinu jel moram.

Jer si dobro?

Veznikom jer ne možemo započeti pitanje, već to moramo učiniti upitnom formom je li, odnosno je l' . Ispravne su rečenice u kojima se jer koristi samo i isključivo kao veznik:

Nije došla na večeru jer je bila bolesna.

Jedem jer sam gladan.

Čestica li osnovno je gramatičko sredstvo ustrojavanja upitnih rečenica. Ona je zanaglasnica i uvijek dolazi iza naglašene riječi, najčešće glagolskog oblika, koji može biti potvrdan ili niječan. Na primjer:

Jesi li dobro?

Možete li sami ili Vam treba pomoć?

Nije li ti dosta klizanja za jedan dan?

JEZIČNI SAVJET: Radi ili zbog?

Prijedlozi radi i zbog često se brkaju. Njihova različita značenja najviše dolaze do izražaja u sljedećim dvama primjerima:

Došao sam u bolnicu radi bolesti.

Došao sam u bolnicu zbog bolesti.

Ove dvije rečenice imaju dva potpuno različita značenja. U prvoj rečenici prijedlogom radi označava se NAMJERA dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam da pokupim bolest / se razbolim”. U drugoj pak rečenici, prijedlogom zbog označava se UZROK dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam jer sam bolestan”.

Vozio je sporo zbog magle. (Magla je izravno uzrokovala njegovu sporu vožnju.)

Vježbam radi zdravlja. (Vježbam s ciljem da budem zdravija.)

Vježbam zbog zdravlja.

Kasnim radi toga što mi je kasnio tramvaj.

JEZIČNI SAVJET: Ni ili niti?

Veznici ni i niti najčešće se koriste sa svojim parnjacima (ni… ni, niti… niti), ali mogu stajati i sami. Bez obzira na to javljaju li se u rečenici samostalno ili u paru, potrebno je slijediti ista pravila. Veznik ni može stajati uz negaciju, dok veznik niti ne može. Također treba spomenuti da se ni… niti, odnosno niti… ni ne koristi kao rečenični par. Na primjer:

On nema ni brige ni pameti.

On nema niti brige niti pameti.

Nije ni pogledao knjigu.

Nije niti pogledao knjigu.

Niti spavam niti jedem od muke.

Osijek nije ni bučan niti tih grad.

On niti uči ni radi.

Pomoći će i ako znamo da veznici ni… ni dolaze uz:

JEZIČNI SAVJET: Među ili između?

Prijedlozi između i među koriste se ovisno o tome s koliko predmeta su u odnosu. Prijedlog između koristimo kada pokušavamo spojiti dva pojma ili osobe/predmeta, dok prijedlog među koristimo za međusoban odnos triju ili više osoba. Na primjer:

Ovaj je dogovor samo između tebe i mene.

Udaljenost između Osijeka i Zagreba je oko 250 kilometara.

Nalazim se među drvećem.

Izgubim se između svih tih pravila hrvatskog jezika.

Nije jednostavno biti lektor. Uz veliki broj pravopisnih i gramatičkih pravila, lektorirani tekst mora se prilagoditi publici za koju je napisan. Lektor mora znati što traži i očekuje potencijalni čitatelj te kako tekst učiniti razumljivim „od prve”.  Još jezičnih savjeta potražite na našoj Facebook stranici.

Što učiniti kada određeni naziv zanimanja nema svoju inačicu za suprotan spol?  Hoćete li reći da je žena vojnik vojničica ili vojnikinja, žena pilot pilotica ili pilotkinja? Je li ženski turistički vodič vodičica, vodilica ili pak voditeljica? Saznajte u našem blogu!

 

Što je to mocijski parnjak?

Kada od imenice kojom se označava jedan spol nastaje imenica za označavanje suprotnog spola, ta se imenica naziva mocijskim parnjakom. Većina se takvih riječi tvori dodavanjem nastavaka kojim se izriče spol, a to su najčešće -ica, -ka, -inja i -kinja. Na taj način nastaju sljedeći, tzv. pravi tvorbeni mocijski parnjaci:

učitelj – učiteljica, armirač – armiračica, ribar – ribarka, novinar – novinarka,  filozof – filozofkinja

PAZI!   spavač - spavaćica

spavač – spavačica        (spavačica – žena koja spava, spavaćica  - odjevni predmet za spavanje)

Osim njih pojavljuju se i tzv. nepravi mocijski parnjaci kod kojih parnjak nastaje neovisno o imenici suprotnog spola. Takvi su primjerice ovi parnjaci:

starac – starica, Slavonac – Slavonka, tkalac – tkalja

Osim parnjaka koji nastaju mocijskom tvorbom, postoje se i takozvani leksički mocijski parnjaci kao što su primjerice:

otac – majka, djed – baka, pijetao – kokoš, konj – kobila

 

Problemi kod profesijskih imenica

Problemi su se pojavili usporedno sa situacijama u kojima se imenice koje su se dugo koristile isključivo za označavanje jednoga spola počinju upotrebljavati za označavanje suprotnoga spola. To se najčešće događa s imenicama kojima se označavaju zanimanja. Naime, postoji velik broj zanimanja koja su nekad bila rezervirana isključivo za muškarce odnosno za žene. Danas se sve više žena bavi nekad tipično muškim zanimanjima, no možemo vidjeti i sve veći broj muškaraca u profesijama koje su se povezivale isključivo sa ženama.

Iako je društvo pregazilo takve tabue, tradicija ostaje čvrsto ukorijenjena u tvorbenim obrascima jezika i to je razlog tomu što se često susrećemo s problemima kada je riječ o tzv. profesijskim imenicama. Kod profesijskih je imenica većinom riječ o tvorbi ženskih mocijskih parnjaka. Važno je naglasiti da takve imenice, osim što osiguravaju ravnopravniji položaja žena u društvu, pojednostavljuju komunikaciju. Tako je sutkinja ekonomičnije od žena sudac, novinarka od žena novinar i sl.

S druge strane, kod mocijske tvorbe postoje brojna ograničenja koja onemogućavaju tvorbu imenica suprotna spola iz različitih razloga (društveni, biološki itd.).

Tvorba imenica suprotnog spola kod nekih imenica nije moguća zbog bioloških ograničenja. Zato se imenice kao što su dojilja, rodilja, trudnica pojavljuju samo u ženskom rodu.

 

Koja su zanimanja "rezervirana" samo za muškarce odnosno samo za žene?

Kod pojedinih imenica postoje povijesne odnosno sociološke zapreke koje sprječavaju tvorbu mocijskog parnjaka. Tako primjerice imenice muškog roda kao što su gladijator, šerif, vitez, beg, dužd, mušketir nemaju svoje parne imenice u ženskom rodu jer su u prošlosti te funkcije obavljali isključivo muškarci, a s obzirom na to da te funkcije danas više ne postoje, nemamo potrebe tvoriti ženske parnjake.

S religijskim je zanimanjima i danas tako. Pojedina su zanimanja rezervirana samo za muškarce odnosno za žene. Tako se nećemo susresti sa ženskom inačicom imenica đakon, biskup, ordinarij, paroh, kardinal, dalaj lama, ali ni s muškim parnjakom imenice časna sestra.

Kako bismo riješili nedoumice s kojima se zasigurno susrećete, u nastavku ćemo navesti nekolicinu mocijskih parnjaka koji mogu izazvati probleme:

pilot – pilotkinja

ličilac – ličiteljica

grobar – grobarka

rudar – rudarica

seljak ugostitelj – seljakinja ugostiteljica

vodič – vodičica

kirurg – kirurginja

strojovođa – strojovotkinja

antikvar – antikvarica

mesar – mesarica

kriminalist – kriminalistica

vlakovođa – vlakovotkinja

domar – domarka

konzul – konzulica

 

Nakon svega možemo zaključiti da je odgovor na pitanje iz naslova – ne, nema pilotice u avionu, ali ima pilotkinje, kao i kirurginje u operacijskoj dvorani, mesarice u mesnici i antikvarice u antikvarijatu.

Ako vam jezična pravila još uvijek zadaju probleme, slobodno nam se javite. Naši stručnjaci pomoći će riješiti sve vaše jezične nedoumice!

Nađete li se često u pravopisnim i gramatičkim nedoumicama hrvatskoga jezika?  Ako je odgovor da, donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji će vam pomoći ispravno upotrijebiti glagole i pridjeve koje u svakodnevnom životu ponekad ne razlikujemo.

Zahvaliti/zahvaliti se

U svakodnevnom govoru ljudi glagole zahvaliti  i zahvaliti se često upotrebljavaju u istim kontekstima. No problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari.

Glagolom zahvaliti izražava se zahvalnost na nečemu te stoga glagol ima pozitivno značenje, s druge strane povratni glagol zahvaliti se ima negativno značenje i njime se označava odbijanje. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo ne bi li nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje. Kako biste naučili razlikovati ova dva glagola, promotrite primjere:

Zahvaljujemo na vašoj ponudi. = prihvaćamo ponudu

Zahvaljujemo se na vašoj ponudi. = odbijamo ponudu

Zahvaljujem na pozivu na skup. = prihvaćamo poziv

Zahvaljujemo se na pozivu na skup. = odbijamo poziv

Kožni/kožnat

Oko pridjeva kožni i kožnat često se javljaju nedoumice. Najčešće govorimo da imamo kožnu torbu, kožni novčanik, ali i da nas je pogodila kožna bolest.

Normativna literatura još uvijek nije u potpunosti usuglašena oko ovih dvaju pridjeva i često možemo naići i na potpuno suprotstavljena mišljenja. (Prije desetak godina s pridjevom kožni povezivalo se značenje „koji je od kože“, a s pridjevom kožnat „koji je poput kože“).  Prema prijedlozima koji su aktualni u posljednjih nekoliko godina pridjev kožni  jest odnosan, a kožnat gradivni. Pridjevom kožni označava se „koji se odnosi na kožu“, a pridjevom kožnat „koji je od kože“.

Ovu podjelu govornici ne provode sustavno i slabo je prihvaćaju. Primjeri iz prakse potvrđuju da govornici većinom u svim kontekstima koriste pridjev kožni jer ima uopćenije i šire značenje. Tako ćemo češće čuti da netko ima kožnu torbu ili kožni novčanik, a ne kožnatu torbu ili kožnati novčanik.  

 

Papirni/papirnati

Uz pridjeve papirni i papirnati vežu se slične nedoumice kao i uz prethodni primjer. U ovom je slučaju također riječ o razlici  u značenju koja proizlazi iz toga što je u prvom slučaju riječ o odnosnom, a u drugom slučaju o gradivnom pridjevu. Tako pridjev papirnat označava nešto načinjeno od papira, a pridjev papirni nešto što se odnosi na papir. Sljedeći će primjeri pomoći razjasniti nedoumicu:

Molim te, dodaj mi papirnati rupčić.

Jučer smo Matej i ja u parku puštali papirnatog zmaja.

Moj stric već deset godina radi u papirnoj industriji.

Bilježnice od prošle školske godine našle su se u papirnom otpadu.

Seliti/seliti se

Seliti i seliti se naizgled su isti glagoli i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima. No između ovih dvaju glagola postoji itekako bitna razlika.

Glagol seliti prijelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, tj. kada upotrebljavamo glagol seliti uz njega obavezno moramo naglasiti što točno selimo.

S druge strane, glagol seliti se povratni je glagol što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.

Po istom se modelu ponašaju i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.

Razlika je vidljiva kada se promotre sljedeći primjeri:

U ponedjeljak selim stol iz dnevne sobe u spavaću.

Selim ured u susjednu ulicu.

Moram pomoći preseliti prijatelja.

Sljedeće se godine selim u kuću.

Preselit ću se u Osijek.

Ličiti/sličiti

Nerazlikovanje glagola ličiti i sličiti  jedna je od čestih pogrešaka. Glagol ličiti u hrvatskom se jeziku ne koristi za iskazivanje sličnosti. Označava radnju premazivanja površine bojom i zahtijeva dopunu u akuzativu.

Sutra ću ličiti majci stan.

Sličnost se izražava glagolom sličiti, no treba imati na umu da se on nikada ne upotrebljava s prijedlogom na, već uz sebe ima dopunu u dativu.

Marko sliči na oca. – Marko sliči ocu.

Posljednji/zadnji

Često možemo čuti da se ova dva pridjeva upotrebljavaju u istom značenju, no oni se ipak razlikuju. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, a pridjev zadnji prostorno.

Razlika je vidljiva iz sljedećih primjera:

Osijek je zabio gol u zadnjem trenutku. Osijek je zabio gol u posljednjem trenutku. (vrijeme)

Moj brat Peter sjedi u posljednjem redu. Moj brat Petar sjedi u zadnjem redu. (mjesto)

Marta je u kazalište došla posljednja i sjela je u zadnji red. (vrijeme + mjesto)

No ako ipak niste sigurni imate li sve „u malom prstu“, a trebate profesionalnu i kvalitetnu lekturu, naši jezični stručnjaci drage će volje preuzeti taj zadatak. Tu smo za vas!

map-markerphoneenvelope