Budući da smo već govorili o poslovnoj komunikaciji elektroničkom poštom i o tome na što paziti prilikom pisanja službenog e-maila, danas ćemo se dotaknuti toga kako taj (ili bilo koji drugi) e-mail uopće započeti. Često dobivamo upite o tome kako glasi određeno ime u genitivu ili u vokativu zbog čega ćemo danas pisati o sklonidbi muških vlastitih imena u hrvatskom jeziku. Budući da je naglasak na obraćanju prilikom pisanja e-maila, tamnije su istaknuti oblici u vokativu koji su nam za to važni, a svjetlije su istaknuti oblici u genitivu koji nam pomažu odrediti kojem pravilu određeno ime pripada.

Prvo što je važno napomenuti jest da se prilikom obraćanja u e-mailu (ili bilo gdje drugdje) osobi obraćamo u vokativu. Kako bismo vam ovu, inače vrlo opsežnu temu, približili na najjednostavniji mogući način, pravila će biti jako malo, a primjera jako puno. Ti su primjeri, naravno, razvrstani prema pravilu kojem pripadaju kako bi vam svladavanje sklonidbe muških vlastitih imena bilo u potpunosti pojednostavljeno i navedeno na jednom mjestu te kako biste se kasnije mogli podsjetiti na osnovna pravila bez gubljenja previše vremena.

Pravilo sklanjanja muških imena zapravo je vrlo jednostavno. Sva se muška imena sklanjaju te se razlikuju samo u nastavcima za genitiv i vokativ (i instrumental, ako vlastito ime završava na palatal). Ipak, i te su sitne razlike dovoljne da uzrokuju brojne nedoumice. Zato ih danas rješavamo sve!

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na suglasnik

N

Ivan Alen Filip Danijel David Denis Dražen Sanjin Jakov Alfred

G

Ivana Alena Filipa Danijela Davida Denisa Dražena Sanjina Jakova

Alfreda

D

Ivanu Alenu Filipu Danijelu Davidu Denisu Draženu Sanjinu Jakovu

Alfredu

A

Ivana Alena Filipa Danijela Davida Denisa Dražena Sanjina Jakova

Alfreda

V

Ivane Alene Filipe Danijele Davide Denise Dražene Sanjine Jakove

Alfrede

L

Ivanu Alenu Filipu Danijelu Davidu Denisu Draženu Sanjinu Jakovu

Alfredu

I Ivanom Alenom Filipom Danijelom Davidom Denisom Draženom Sanjinom Jakovom

Alfredom

U ovom je slučaju pravilo vrlo jednostavno. Muška imena koja završavaju na suglasnik u genitivu dobivaju nastavak -a te u vokativu nastavak -e. Zamislimo to kao da sklanjamo imenicu dječak: N dječak, G dječaka, D dječaku, A dječaka, V dječače, L dječaku, I dječakom.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na samoglasnik

N Darko Marko Tvrtko Mario Mateo Željko Karlo Hrvoje Dante

Pavle

G Darka Marka Tvrtka Marija Matea Željka Karla Hrvoja Dantea

Pavla

D

Darku Marku Tvrtku Mariju Mateu Željku Karlu Hrvoju Danteu

Pavlu

A

Darka Marka Tvrtka Marija Matea Željka Karla Hrvoja Dantea

Pavla

V

Darko Marko Tvrtko Mario Mateo Željko Karlo Hrvoje Dante

Pavle

L

Darku Marku Tvrtku Mariju Mateu Željku Karlu Hrvoju Danteu

Pavlu

I

Darkom Markom Tvrtkom Mariom/

Marijom

Mateom Željkom Karlom Hrvojem Danteom

Pavlom

U ovom je slučaju pravilo sljedeće: ako muško ime završava na samoglasnik, nastavak u genitivu je -a, a vokativ je isti kao nominativ.

Ovdje je važno napomenuti da se u imena koja završavaju na -io dodaje slovo j između tih dvaju slova u svim padežima osim u vokativu, dok se u instrumentalu može, ali i ne mora umetnuti. To se događa u imenima Mario, Dario, Antonio itd. To pravilo ne vrijedi za imena koja završavaju na -eo kao što su, na primjer, Mateo i Leo.

 

Sklonidba dvosložnih muških imena koja završavaju na -e ili -o, a koja ispred tog samoglasnika imaju samo jedan suglasnik, ali imaju:

a) DUGOUZLAZNI (á) NAGLASAK u genitivu imaju nastavak -e (muška imena koja u genitivu imaju nastavak -e sklanjaju se kao imenice ženskoga roda (N žena, G žene, D ženi, A ženu,…)

N

Díno Líno Brúno Níno Máto/

Máte

Fránjo Júre Míle Šíme Dúje Józo

Ívo

G

Dine Line Brune Nine Mate Franje Jure Mile Šime Duje Joze

Ive

D

Dini Lini Bruni Nini Mati Franji Juri Mili Šimi Duji Jozi

Ivi

A

Dinu Linu Brunu Ninu Matu Franju Juru Milu Šimu Duju Jozu

Ivu

V

Dino Lino Bruno Nino Mato Franjo Jure Mile Šime Duje Jozo

Ivo

L

Dini Lini Bruni Nini Mati Franji Juri Mili Šimi Duji Jozi

Ivi

I

Dinom Linom Brunom Ninom Matom Franjom Jurom Milom Šimom Dujom Jozom

Ivom

b) DUGOSILAZNI (â) I KRATKOSILAZNI (ȍ) NAGLASAK u genitivu imaju nastavak -a

N

Dîno Lîno Brûno Nîno Ȍto Rȍko

Lȅo

G

Dina Lina Bruna Nina Ota Roka

Lea

D

Dinu Linu Brunu Ninu Otu Roku

Leu

A

Dina Lina Bruna Nina Ota Roka

Lea

V

Dino Lino Bruno Nino Oto Roko

Leo

L

Dinu Linu Brunu Ninu Otu Roku

Leu

I

Dinom Linom Brunom Ninom Otom Rokom

Leom

Ovdje su navedeni i naglasci i, ovisno o naglasku, različiti nastavci za pojedina imena. Svi se naglasci mogu pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, samo je nekad potrebno kliknuti na pridjev od kojeg je određeno ime nastalo pa tim načinom dođi do ispravnog naglaska pojedinog imena (na primjer, kako bismo došli do naglaska za ime Mile, potrebno je kliknuti na pridjev mȉo te pogledati odjeljak Onomastika). Ako vas zanima nešto više o ovoj tematici, dodatne primjere i objašnjenja možete pronaći u radu pod nazivom Sklonidba muških dvosložnih imena i naglasna dvojnost.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na -a ili -ica

N

Luka Andrija Toma Ilija Nikola Noa Mata Joza Jurica

Ivica

G Luke Andrije Tome Ilije Nikole Noe Mate Joze Jurice

Ivice

D Luki Andriji Tomi Iliji Nikoli Noi Mati Jozi Jurici

Ivici

A Luku Andriju Tomu Iliju Nikolu Nou Matu Jozu Juricu

Ivicu

V Luka Andrija Toma Ilija Nikola Noa Mata Joza Jurica

Ivica

L

Luki Andriji Tomi Iliji Nikoli Noi Mati Jozi Jurici

Ivici

I Lukom Andrijom Tomom Ilijom Nikolom Noom Matom Jozom Juricom

Ivicom

Ova imena (kao i dvosložna imena s dugouzlaznim naglaskom) u genitivu imaju nastavak -e te se sklanjaju kao imenice ženskoga roda.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na palatal (č, ć, dž, đ, š, ž, j, lj, nj)

Muškim vlastitim imenima koja završavaju na palatal u vokativu se dodaje nastavak -u, a u instrumentalu nastavak -em[1], kao što bismo napravili i u slučaju imenice učitelj: N učitelj, G učitelja, D učitelju, A učitelja, V učitelju, L učitelju, I učiteljem.

N

Matej Andrej Juraj Blaž

Đorđ

G

Mateja Andreja Jurja Blaža

Đorđa

D

Mateju Andreju Jurju Blažu

Đorđu

A Mateja Andreja Jurja Blaža

Đorđa

V

Mateju Andreju Jurju Blažu

Đorđu

L Mateju Andreju Jurju Blažu

Đorđu

I Matejem Andrejem Jurjem Blažem

Đorđem

Kako bismo ubili dvije muhe jednim udarcem, ovu smo temu povezali s oslovljavanjem prilikom pisanja e-maila te je stoga potrebno spomenuti i osobitost pisanja zareza prilikom obraćanja drugoj osobi. Znamo da se zarez inače koristi samo nakon imena, kao što je u primjerima koji se nalaze u lijevom stupcu. Ali možemo se naći i u situaciji kada e-mail želimo započeti pozdravom te ćemo u tom slučaju postupiti kako je navedeno u primjerima koji se nalaze u desnom stupcu.

 

BEZ ZAREZA PRIJE IMENA

SA ZAREZOM PRIJE IMENA

Poštovani Luka,

molim Vas da….

Pozdrav, Alfrede,

što mogu učiniti za Vas?

Cijenjeni Alene,

hvala Vam na interesu za…

Bok, Jurju,

u prilogu se nalazi…

 

Nadamo se da smo uspjeli razjasniti sve vaše nedoumice te da sljedeći puta neće imati problem nekoga osloviti imenom i da ćete to učiniti potpuno sigurni da niste ni u čemu pogriješili.

[1] http://gramatika.hr/pravilo/imenice/17/

Pojam poslovna komunikacija obuhvaća prenošenje informacija u pisanom i govornom obliku u svrhu provedbe različitih poslovnih aktivnosti.

Pismeno izražavanje vrlo je važno u poslovnoj komunikaciji i jedan je od najčešćih oblika komunikacije s poslovnim partnerima i kolegama unutar poduzeća. Za razliku od usmene, pisana poslovna komunikacija ostavlja trag, može se čuvati, dopunjavati i može poslužiti kao dokaz u ostvarivanju prava.

Najveći su nedostaci pisane poslovne komunikacije izostanak značajki verbalne komunikacije i relativna sporost u odnosu na izravnu verbalnu komunikaciju, što otežava davanje naknadnih objašnjenja, postavljanje pitanja te dovodi do opasnosti od nesporazuma. Kako bi se izbjegli navedeni nedostaci, vrlo je važno planirati poslovnu komunikaciju te uređivati tekstove uz nekoliko naknadnih čitanja prije dospijeća primatelju.

Prednosti pisane poslovne komunikacije u usporedbi s usmenim izražavanjem su:

efikasan i povoljan način komuniciranja
dovoljno vremena za pripremu i osmišljavanje poruke (pisma) pošiljatelja
mogućnost čuvanja i podsjećanja na sadržaj poruke.

Budući da korištenje elektroničke pošte ne zahtijeva napredna znanja informatičkih tehnologija, jedan je od najčešćih komunikacijskih alata u današnjem poslovnom svijetu. Zbog svakodnevne i učestale komunikacije, brojni poduzetnici ovaj oblik komunikacije ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, bez obzira na to što ga koriste svakodnevno. Prosječan poslovni korisnik dnevno primi i pošalje i po nekoliko desetaka e-mail poruka i vrlo često nema vremena prilikom pisanja pripaziti na gramatičke pogreške, tipfelere i strukturu pisanih rečenica.

Kako bi pogreške prilikom sastavljanja e-mail poruka bile svedene na najmanju mjeru, vrlo je važno voditi računa o nekoliko osnovnih pravila koja su navedena u nastavku.

Naslov poruke – vrlo bitan element i uvijek ga morate napisati. Razlog je jednostavan: sugovornik već u samom naslovu može odgonetnuti sadržaj poruke i procijeniti koliko mu je poruka bitna u datom trenutku. Također, naslov poruke uvelike olakšava pretragu e-mail poruka u budućnosti.

Sadržaj poruke – mora biti jasan, kratak i nedvosmislen. Bez puno okolišanja napišite sve što je bitno za primatelja, a ako su potrebna posebna pojašnjenja, pitanja i pregovori, najbolje bi bilo organizirati poslovni sastanak. Kada se nekome obraćate po prvi puta, ukratko predstavite sebe i svoju tvrtku, a zatim opišite sam predmet poruke (ono zbog čega se obraćate primatelju) ili postavite upit. Kada odgovarate na poruke, uvijek izbjegavajte šablonske odgovore te se drugoj strani obraćajte osobnim, pristupačnim, ali poslovnim tonom.

Pravopis i oblikovanje teksta – ako želite ostaviti dojam pismenosti, uljudnosti i profesionalnosti, radi se o nekoliko vrlo bitnih stavki. Posebnu pažnju obratite na pogreške koje nikako ne biste smjeli napraviti. Korištenje tiskanih slova znači vikanje ili obraćanje povišenim tonom i zasigurno nije poželjno u vašoj poslovnoj komunikaciji. Početno slovo u riječi „Vaš/Vaša“ može biti veliko isključivo ako se nekome obraćate u jednini. Kako bi vaša poruka izgledala pregledno, koristite odlomke te izbjegavajte pisanje cijele poruke u jednom odlomku zbog otežanog čitanja na mobitelu ili tabletu (sve češći uređaji za primanje takvih poruka).

Pozdrav i potpis – uvijek ih napišite, na kraju svake e-mail poruke. U poslovnoj komunikaciji izbjegavajte neformalne pozdrave poput „Lp“ i „Pozz“. Skraćeni pozdravi ne ostavljaju dojam profesionalnosti te se čini kao da niste imali dovoljno vremena ili volje napisati puni pozdrav. Potpišite se ispod svake poruke koju šaljete, a ukoliko ste sa sugovornikom već izmijenili nekoliko poruka, dovoljno je napisati svoje ime na kraju.

Provjera prije slanja svake e-mail poruke neophodna je. Provjerite nekoliko puta poruku koju ste napisali, uključite provjeru pravopisnih pogrešaka u internet pregledniku – drugim riječima, napravite sve kako bi pravopisne pogreške bile svedene na minimum.

Elektroničke poruke koristimo u svakodnevnoj komunikaciji s poslovnim partnerima. Vrlo je važno da su pravilno napisane, pogotovo ako je prvi kontakt s potencijalnim poslovnim partnerom ostvaren putem elektroničke pošte, jer upravo ta prva poruka predstavlja vašu tvrtku, proizvode i/ili usluge koje mu predstavljate.

map-markerphoneenvelope