Kao roditelj malog djeteta, vjerujemo da ste se barem jednom susreli s ovim pitanjem. U posljednjih desetak godina roditeljima se nudi mogućnost upisa djeteta na tečaj učenja stranog jezika već u predškolskoj dobi. Je li mudrije iskoristiti sposobnost djece da u prvim godinama svog života brže i lakše uče sve što se stavi pred njih (pa tako i strani jezik) ili im to vrijeme osloboditi za igru, opuštanje i druženje s prijateljima jer „i tako će brzo u školu“? Naravno, odluka je na roditeljima, a mi vam u ovom blogu donosimo informacije koje bi vam mogle pomoći pri odgovoru na prethodno navedeno pitanje.

Jedan od prvih strahova koje roditelji dožive kada razmišljaju o ovoj temi jest strah „kako će učiti strani jezik kada ni materinji još ne zna kako treba?“ Da bi dijete učilo strani jezik, nije preduvjet u potpunosti poznavati materinji jezik. Sigurni smo da ste se barem jednom našli u sobi s nekoliko ljudi i malim djetetom gdje su roditelji ponosno ustvrdili kako njihovo dijete upija kao spužva – kao da je njihovo dijete posebno nadareno jer, eto, druga djeca samo sjede u pješčaniku, jedu prstima ljepilo i pritom ništa ne upijaju.

Naravno da upijanje poput spužve ne čini dijete posebno nadarenim, već samo onim što ono zaista i jest – djetetom. Svako dijete u svom razvoju ima tu fazu unutar koje u kratkom vremenu stječe sposobnost usvajanja pojava oko sebe i davanja do znanja da na neki način razumije o čemu priča ili barem gestikulira. Kada ovu pojavu sagledamo iz perspektive učenja jezika, prvih je šest godina djetetovog života ključno. Ispitivanja su pokazala kako već početkom sedme godine sposobnost učenja jezika prirodnim putem opada, dok se za donju dobnu granicu najčešće postavljaju treća ili četvrta godina života.

Govoreći o dječjoj sposobnosti učenja stranog jezika, valja pojasniti kako dječji mozak funkcionira potpuno drugačije od odraslog u tom procesu. Jedna znanstvena teorija kaže kako se mozak između treće godine i puberteta priprema i specijalizira za učenje jezika. Posebnim procesima koji su svojstveni samo djetetu, jezik se uči prirodnim putem, samim time i puno lakše. Mnogi roditelji zbog toga vide priliku svoje dijete izložiti još jednom jeziku uz materinji jer mu nikada kasnije neće biti lakše naučiti drugi jezik. Još jedna prednost za djecu jest ta da u predškolskoj dobi učenje stranog jezika vide kao igru. U toj dobi djeca ne uče poput odraslih – racionalno, svjesno, svojevoljno. Sve što im se predstavi kao igra, djeca će prihvatiti. Zbog toga su tečajevi stranih jezika za djecu osmišljeni na način koji im je prirodan – kroz igru, crtane filmove, vesele zadatke, ples, zagonetke i sl.

Postoje brojne prednosti izlaganja djeteta stranom jeziku u predškolskoj dobi. Učeći strani jezik, djeca usput upoznavaju i svijet, stječu pojam o drugim zemljama, narodima, kulturama. Postaju svjesni da svijet nije samo ono što se događa neposredno oko njih, upoznavaju svjetske gradove, povezuju ih s državama i kontinentima. Takva znanja utječu na razinu djetetova općeg znanja i otvaraju put prema toleranciji. Osim gore navedenih kulturoloških prednosti, učenje stranih jezika djecu priprema i na psihološkoj i jezičnoj razini. Nenametljivim učenjem stranog jezika djeca stječu pozitivan stav prema učenju jezika općenito i vrlo je vjerojatno da će u svojoj budućnosti takva djeca biti motivirana učiti i druge strane jezike, čak i iz zabave. Prednost na jezičnoj razini ogleda se u tome da će djeca brže i kvalitetnije naučiti komunicirati. Nadalje, tri ili četiri godine učenja u predškolskoj dobi povećat će ukupni broj godina provedenih učeći strani jezik, što je izvrsna priprema za vaše dijete jednom kada krene u svijet zapošljavanja. Osim toga, učenje stranog jezika se, uz svladavanje gramatike i vokabulara, sastoji i od pravilnog izgovora i naglaska. Što ranije dijete počne učiti strani jezik, lakše će svladati izvorni naglasak i do zrelosti već biti gotovo pa izvorni govornik.

Moramo priznati da ne postoji puno objektivnih nedostataka izlaganju djece stranom jeziku u predškolskoj dobi. Kao najveći nedostatak pojavljuje se strah od nepotrebnog izlaganja djeteta dodatnom naporu. Ipak, kada gledamo današnju djecu, koja si već s dvije ili tri godine sama puštaju najdraži crtić na YouTubeu, taj je argument teško održiv. Nadalje, roditelji ne žele dodatno popunjavati raspored djece, koju ionako najčešće vide tek kada se vrate s posla. Ako vaše dijete pohađa vrtić u kojem je organizirano učenje stranog jezika, to je vrijeme koje ionako provodi ondje i samim time ne pravi dodatnu gužvu u rasporedu. Na kraju, postoji i argument s početka teksta koji jednostavno govori da djecu treba pustiti da budu djeca. U prijevodu, ne treba dijete s 10 navršenih godina biti doktor znanosti i to malo slobodnog vremena u životnom vijeku što će ga imati do mirovine mu treba ostaviti za najdraže aktivnosti po vlastitom izboru.

"Još samo 4 godine slobode, onda buđenje u školu pa buđenje na posao... Odmorit ću se tek kada se umirovim!"

Možemo zaključiti da u vezi ove teme objektivno ne postoji definitivno ispravan ili neispravan odabir. Na temelju navedenog, na roditeljima je da procijene aspiracije, sposobnosti i volju svoje djece za učenjem stranih jezika u predškolskoj dobi. Jedno je sigurno – znanje stranog jezika u bilo kojem periodu u životu sigurno neće odmoći. Ako nigdje drugdje, jednom kada vaše dijete poliglot zaviri u svijet odraslih, čeka ga zvjezdana karijera u Sinonimu. 😊

Prijevodi turističkih tekstova aktualni su u svim jezičnim kombinacijama, ali većina bi se složila da su turistički tekstovi posebno zastupljeni u prijevodima za jezične kombinacije koje uključuju hrvatski jezik.

Naime, u 2018. godini prihodi ostvareni u turizmu Republike Hrvatske procijenjeni su na 12 milijardi eura, od čega je otprilike 10 milijardi prihoda od stranih gostiju, a ako je vjerovati objavama Ministarstva turizma Republike, taj će se iznos povećavati u nadolazećim godinama. Važnu ulogu u svemu tome igraju tekstovi usmjereni turistima kao što su opisi događaja, destinacija, planovi putovanja, turističke brošure, pa čak i tekstovi poput cjenika ili jelovnika.

U nastavku ćemo pokriti neka od obilježja turističkih tekstova na hrvatskom jeziku čije će poznavanje biti korisno za poboljšanje prijevoda, a samim time i za povećanje BDP-a Lijepe naše.

U svome radu Prevođenje u području turizma, Helena Dobrosavljević navodi da su turistički tekstovi, odnosno brošure i planovi putovanja tekstovi s imperativnom funkcijom, tj. usmjereni su na primatelja poruke, cilj im je privući čitateljevu pozornost i potaknuti ga na djelovanje. Nakon što se tekstom privuče pozornost čitatelja, pružaju se informacije, stoga takvi tekstovi imaju i informativnu funkciju, odnosno pridaje se važnost i sadržaju teksta. Autorica je primijetila da hrvatski tekstovi često sadržavaju brojne glagolske imenice, nominalne fraze, krnje rečenice i vrlo malo zavisnih rečenica:

Autorica navodi da rečenice s glagolskim imenicama sadržavaju veliku količinu informacija, a tekst čine apstraktnim, bezličnim i administrativnim, stoga bi u nekim slučajevima bilo dobro to preoblikovati:

Općenito, upotreba više dinamičnih glagola pridonijet će tome da se prijevod turističkih tekstova ne doima toliko statičnim i teškim za čitanje.

S obzirom na to da je jedna od važnih funkcija turističkih tekstova privući pozornost čitatelja i potaknuti reakciju, Dobrosavljević je analizirala veći broj tekstova iz područja turizma te izradila popis riječi i izraza koji tome pridonose:

avanturistički, čaroban, autohton, raskošan, bogat, nagrađivan, domaći, živahan, očuvan, nezaboravan, magičan, neponovljiv, odmor, poticaj, idealno odredište, neizbrisiv trag, tradicionalan način života, bogata flora, poseban doživljaj, prekrasne prirodne ljepote, privlačno ljetovalište.

Prijevod turističkih tekstova može imati svoje poteškoće. Neke od njih odnose se na prijevod kulturno specifičnih elemenata te zemljopisnih imena, kratica i pokrata. Dobrosavljević u svom radu navodi da su kulturno specifični elementi fraze, nazivi i pojave u kulturi izvornika za koje ne postoji ekvivalent u ciljnoj kulturi pa ih prevoditelj mora prevesti tako da ih i čitatelj ciljne kulture razumije. Neki od kulturno specifičnih elemenata mogu se odnositi na hranu (npr. čvarci, poderane gaće, sarma, pašticada), aktivnosti (fjaka, ćeifiti), valute, zemljopisna imena, nazive ustanova i organizacija i sl.

Što se tiče hrane ili aktivnosti, dobro bi bilo proučiti sam pojam i potražiti postoji li nešto slično u kulturi jezika na koji se prevodi i iskoristiti taj pojam, a u slučaju da toga nema, potrebno je koristiti parafrazu ili objašnjenje.

Kada je riječ o valutama, nikada nije pogrešno upotrijebiti međunarodne oznake za valute (npr. EUR, HRK, CHF itd.), ali ako smatrate da bi se u tekst bolje uklopio duži i donekle neformalniji izraz, može se i to iskoristiti. Za zemljopisna imena te nazive ustanova i organizacija potrebno je prvo istražiti postoji li prihvaćen prijevod u ciljnom jeziku te iskoristiti njega ako postoji. Ako to nije slučaj, preporuča se koristiti dodatak, odnosno deskriptor, a isto vrijedi i za kratice te pokrate. Upotrebom deskriptora rješavamo dvije muhe jednim udarcem, odnosno čitatelju dajemo do znanja o čemu se točno tu radi, a ujedno i pojednostavljujemo deklinaciju na hrvatskom, npr.:

            Organized transportation to Sant'Elena departs at 10 a.m. in front of the hotel.

            Organizirani prijevoz do otoka Sant'Elena polazi u 10 h ispred hotela.

Dakle, tu čitatelju dajemo do znanja da je Sant'Elena otok, a deklinacijom deskriptora izbjegavamo potrebu za dekliniranjem samog naziva otoka.

Zaključno, možemo reći da tekstovi iz područja turizma mogu biti pomalo apstraktni, bezlični i teški za čitanje, ali to možemo izbjeći upotrebom dinamičnih glagola te izraza koji privlače pozornost čitatelja i potiču ga na reakciju. Poteškoće koje se javljaju u vezi kulturno specifičnih elemenata moguće je riješiti proučavanjem kulture ciljnog jezika, ali i upotrebom dodataka, parafraza i deskriptora. To su neki od savjeta koji vam mogu pomoći pri izradi kvalitetnih prijevoda turističkih tekstova, a ako pak sami ne prevodite tekstove i želite uložiti u kvalitetan prijevod, kliknite ovdje i slobodno nam se javite. Vaši će gosti i klijenti cijeniti dobar prijevod.

Ako vam je netko rekao da je prevođenje jednostavan posao, lagao vam je. U moru složenih rečenica i zapetljanih riječi prevoditelji upošljavaju svoje brze prstiće, upiru pogled u ekran i stvaraju priču.

Griješiti je ljudski, a prevoditelji su ljudi.

Pogledajmo zato najčešće pogreške u prevođenju s engleskog na hrvatski jezik i naučimo nešto novo.

 

Pasiv

 

Engleski je jezik prepun pasivnih oblika u rečenicama u kojima je vršitelj radnje nepoznat ili nevažan.

                A complaint was made by the employees.

U hrvatskom se jeziku pasiv ne upotrebljava toliko često, ali u nepažljivom prevođenju mogu nastati nepoželjni oblici pasiva – od, od strane.

                Podnesena je žalba od strane zaposlenika.

Umjesto toga pravilno je oblikovati aktivnu rečenicu.

                Zaposlenici su podnijeli žalbu.

 

Davanje predmetu obilježje živog

 

U engleskom je jeziku uobičajeno da imenica koja označava nešto neživo izvršava radnju.

The agreement says that you owe me money.

Međutim, na hrvatskom jeziku nežive stvari ne poprimaju obilježja živoga te nije pravilno reći:

                Sporazum kaže da mi duguješ novac.

Pravilno je:

U sporazumu piše da mi duguješ novac.

 

Include

 

Postoje neke riječi engleskoga jezika koje imamo potrebu automatski uvijek prevesti na određeni način. Kao primjer iskoristit ćemo riječ include, koju odmah prevodimo s uključiti, no to nije uvijek točno.

Često je tu riječ primjerenije prevesti s obuhvaćati, ali ni to nije univerzalno rješenje.

Promotrimo sljedeće primjere:

The methods include the following. – Metode obuhvaćaju sljedeće.

The questionnaire includes many questions.Upitnik sadrži mnoga pitanja.

The features of the product include: – Značajke ovog proizvoda:

 

Veliko i malo slovo

 

Postoje neke razlike u hrvatskom i engleskom jeziku u vezi velikih i malih početnih slova. Najčešće pogreške vezane su za pridjeve koji završavaju na -ski, -ški i -čki. Na hrvatskom se jeziku te riječi pišu malim početnim slovom, unatoč tome što su sastavljene od vlastitih imenica (osim ako se radi o početku rečenice ili početnom slovu vlastitoga imena):

The book is written in English. – Knjiga je napisana na engleskom jeziku.

…in the Middle East countries. – …u bliskoistočnim zemljama.

Osim toga, česta je pogreška pisanje velikog početnog slova nakon dvotočke što se javlja na engleskom jeziku. Ipak, pravilno je sljedeće:

Introduction: Cleaning and maintenance.

Uvod: čišćenje i održavanje

 

Dekliniranje stranih imena

 

Kao što neki imaju problema s dekliniranjem hrvatskih imena, tako postoje i problemi s dekliniranjem stranih imena.

Ukratko, pravilo je slično kao i s hrvatskim imenima. Ako se radi o muškim imenima, deklinira se i ime i prezime:

Book about Harry Potter. – Knjiga o Harryju Potteru.

I am watching a movie with Jack Nicholson. – Gledam film s Jackom Nicholsonom.

S druge strane, u ženskim se imenima deklinira samo onaj dio koji završava na -a:

Ashton Kutcher played in a movie with Jennifer Aniston. – Ashton Kutcher glumio je u filmu s Jennifer Aniston.

Brad Pitt is married to Angelina Jolie. – Brad Pitt je muž Angeline Jolie.

I worked with Annabella Sciorra. – Radio sam s Annabellom Sciorrom.

 

Grupiranje više glagola ili prijedloga ispred jedne imenice i zamjenice

 

Budući da engleski jezik nema padeže kao hrvatski, to također može dovesti do pogrešaka u prijevodu. Sročnost u hrvatskom jeziku važna je za razumijevanje teksta. Sve imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi moraju se slagati po rodu, broju i padežu. Problem može nastati kada se ispred imenice ili zamjenice nalazi nekoliko glagola i prijedloga.

Tako može pisati:

Ispred i iza kuće,

ali nije ispravno napisati:

sa ili bez senfa (jer nije točno reći sa senfa)

nego:

sa senfom ili bez njega/senfa.

U engleskom jeziku bez problema može pisati:

server maintenance and management ili maintenance and management of the server,

ali nije pravilno to prevesti kao:

održavanje i upravljanje poslužiteljem

jer ne možemo reći održavanje poslužiteljem.

Slično se događa i kada je riječ o natuknicama. Svaka natuknica mora se nastavljati na uvodni dio rečenice.

The package includes:

 

Paket se sastoji od:

 

To su samo neki od najčešćih primjera pogrešaka koje se mogu dogoditi čak i najiskusnijim prevoditeljima ako su umorni ili im nedostaje koncentracije. No ako znate pravila, smanjuje vjerojatnost za pogreške, a osigurava kvaliteta prijevoda.

 

Nakon što smo sa Sinišom razgovarali o tome kako dobiti posao prevoditelja i kako je to raditi u prevoditeljskoj agenciji, došao je red na Marija, direktora prevoditeljskih poslova. Naš je nesuđeni nogometaš u prevoditeljstvu već više od 10 godina, a prolazak kroz sve faze posla omogućio mu je dobar uvid u funkcioniranje industrije. S Marijom smo razgovarali o tome koje karakteristike ima kvalitetan prevoditelj, s kojim se izazovima svakodnevno susreće prevoditeljska industrija, kakvo je stanje u Hrvatskoj te kako se odlučio na otvaranje vlastite tvrtke.

Što znači biti dobar prevoditelj? 

Iako svi prevoditelji zaposleni u našoj agenciji imaju visoku stručnu spremu, Mario kaže kako visoka naobrazba nije jamstvo da će osoba biti dobar prevoditelj, ali je dobra polazna točka: „Za očekivati je da će osoba bez radnog iskustva koja je studirala jezik pet godina ipak imati veću razinu znanja od nekoga tko je neformalno učio jezik. Nedostaci našega obrazovnog sustava očituju se i u prevoditeljstvu. Prevoditelji ulaze u svijet rada gotovo bez praktičnih vještina i znanja koji su nužni da bi svoj posao obavljali dobro”.

A upravo  praktične vještine i znanje čine razliku. Nije dovoljno samo znati jezik.

„Dobrog prevoditelja čini mnogo stvari. Nije dovoljno samo izvrsno ‘površinsko’ poznavanje jezika i CAT alata. Potrebne su kvalitete kao što je analitičnost, usmjerenost na detalje, sposobnost pronalaženja i primjene pravih informacija u pravom kontekstu, visoka koncentracija, brzina i odgovoran odnos prema radu.

Tko god se želi baviti prevođenjem mora steći praktično iskustvo. Iako može samoinicijativno prevoditi različite materijale i pronaći informacije o prevoditeljskoj industriji na internetu, najučinkovitija metoda učenja bila bi praksa ili volonterski rad za neku prevoditeljsku agenciju, jer se tek tada upoznaje sa svim procesima, alatima i zahtjevima i, ako se radi o dobroj prevoditeljskoj agenciji, dobiva povratne informacije o kvaliteti svog rada”, kaže Mario.

Izazovi u prevoditeljskoj industriji

Jedan od najvećih izazova s kojima se prevoditelji svakodnevno susreću jest strojno prevođenje i njegov utjecaj na samo zanimanje prevoditelja. Napredak tehnologije zasigurno pridonosi razvoju industrije, no činjenica je da programi za strojno prevođenje ne mogu razmišljati zbog čega će teško zamijeniti čovjeka. S tim se slaže i Mario: „Svakako se najviše govori o razvoju tehnologija strojnog prevođenja kao o ‘prijetnji’ koja će zamijeniti prevoditelje. Teško je reći koliko je to realno i blizu s obzirom na složenost ljudske komunikacije i dozu kreativnog razmišljanja koja je potrebna za kvalitetno prevođenje. Prije bih rekao da će takve tehnologije značajno pomoći prevoditeljima i ubrzati rad, ali da će još dugo biti potrebna ljudska ruka kako bi se osigurala smislenost prijevoda unutar danog konteksta”.

Pojednostavljenje i skraćivanje procesa prevođenja svakako su jedne od najvažnijih pozitivnih promjena koje donosi ovakva vrsta prevođenja. To izravno utječe i na produktivnost prevoditelja: „Primjetan je trend prelaska nekih agencija sa standardnog prevoditeljskog procesa na strojno prevođenje s naknadnim uređivanjem. To bi trebalo donijeti veću produktivnost. U ovom trenutku rekao bih da takav proces, primjerice kod prevođenja s engleskog na hrvatski jezik, još uvijek ne daje zadovoljavajuće rezultate. No, tehnologija se brzo razvija i to bi vrlo brzo mogao postati standard u prevoditeljskoj industriji. U Sinonimu zasad ne dobivamo puno takvih upita i ne koristimo strojno prevođenje, ali pratimo kretanja i prilagodit ćemo se svim pozitivnim promjenama”.

Osiguravanje dosljednosti i kvalitete prijevoda

A kako osigurati dosljednost i kvalitetu prijevoda?

„Prije svega potreban je kvalitetan proces kojim se osiguravaju dodatne provjere i ‘dotjerivanje’ prijevoda prije isporuke. To obuhvaća korake kao što su lektura, korektura i računalna provjera pravopisa. Naravno, što je proces složeniji, zahtijeva više vremena i novca. Kada se radi o hitnim prijevodima, osim kvalitete i brzine samih prevoditelja, dosljednost u terminologiji prijevoda postiže se i primjenom prijevodnih memorija i terminoloških baza, odnosno alata za računalno potpomognuto prevođenje i osiguranje kvalitete. S druge strane, što je rok kraći, veća je mogućnost pogrešaka, čega moraju biti svjesni i klijenti”, pojašnjava Mario.

Iako specijalizacija prevoditelja može pridonijeti kvaliteti prijevoda, ona nije obavezna. Biti prevoditelj znači i znati iskoristiti sve (pouzdane) izvore i obraditi informacije. Upravo je snalaženje u različitim područjima važno za prevoditelje koji rade na malom tržištu kao što je hrvatsko tržište.

„Specijalizacija je poželjna, ali nije nužna. Prije bismo se mogli zapitati koliko je specijalizacija moguća, pogotovo za manje jezike kao što je hrvatski. U Sinonimu odrađujemo projekte iz raznih područja, od dječje književnosti do farmaceutike – prevoditelj mora biti spreman na sve. Srećom, tu je bogatstvo informacija na internetu, stoga je izrazito važna sposobnost njihovog brzog pronalaženja i primjene u danom kontekstu”.

Gdje smo sada i kamo idemo?

U Hrvatskoj postoji više od 300 prevoditeljskih agencija. I dok veliki broj njih teži raditi prema međunarodno priznatim standardima kvalitete, tržište je ipak zasićeno neprofesionalnim prijevodima: „Rekao bih da je bolje nego prije jer je sve više tvrtki koje rade prema svjetskim standardima, no i dalje je njihov broj vrlo mali u odnosu na ukupan broj pojedinaca i poslovnih subjekata koji pružaju usluge prevođenja niske ili osrednje kvalitete”, pojašnjava nam Mario i dodaje kako se uopće odlučio ući u poduzetničke vode:

„Freelancing je, uz sve svoje prednosti, dosta varljiva, nesigurna stvar. Jedan tjedan možete imati posla od 7 ujutro do 9 navečer, praznikom i vikendom, a onda nekoliko dana ili čak tjedana ništa. Uvijek ste u nekoj neizvjesnosti. Morate sami aktivno tražiti poslove, nuditi se agencijama. Na malom tržištu kakvo je hrvatsko vrlo je teško dobiti stalan posao kao prevoditelj. To se posebno odnosi na engleski jezik (svi ga znaju, je l'), pogotovo u vrijeme krize kakvo je bilo prije nekoliko godina.

Došao sam i do faze u profesionalnom razvoju u kojoj sam bio spreman za pokretanje vlastitog posla. Uz to se poklopilo i više okolnosti koje su me na to usmjerile. Otvorila mi se mogućnost da osnujem tvrtku s partnerima koji imaju vještine kompatibilne mojima, s obzirom na to da sam manje zainteresiran za financijsku, marketinšku, kadrovsku stranu priče. To su ljudi u koje imam povjerenja i koji imaju povjerenja u mene. Htio sam vidjeti koliko daleko možemo stići otvaranjem prevoditeljske agencije u Osijeku. Kako sada stvari stoje, već smo mnogo toga napravili, a možemo i mnogo više”.

"I hate when people don't know the difference between your and you're. Their so stupid", bila je jedna od nedavnih objava na našoj facebook stranici, a mnogi od vas složili su se da engleski može biti vrlo kompliciran bez obzira na to koliko (mislimo da) ga znamo. Zato su danas na redu jezični savjeti iz engleskog jezika! Podsjetit ćemo se kada upotrebljavamo who, a kada whom, koja je razlika među this, that, these i those te još nekih jezičnih zavrzlama s kojima se svakodnevno susrećemo u prijevodima tekstova i lekturi.

Who ili whom?

Da ne kompliciramo na samom početku, pogledajte tablicu koja slijedi:

Zašto bi vam ova tablica trebala pomoći da odmah uočite razliku? Zato što, ako možete zamijeniti WHO s bilo kojom osobnom zamjenicom (subject pronoun) koja se nalazi ispod nje, dobit ćete ispravnu rečenicu. Riječ  WHOM također možete zamijeniti bilo kojom osobnom zamjenicom (object pronoun) koja se nalazi ispod nje, samo što u ovom slučaju ta zamjenica ne smije biti u nominativu.

Vjerojatno se pitate zašto je u prvom slučaju osobna zamjenica prevedena kao subject pronoun, a već dva retka ispod kao object pronoun. To je zato što engleski jezik nema padeže te razvrstava osobne zamjenice na one koje su u rečenici subjekt i na one koje su u rečenici objekt. U hrvatskom se jeziku za to koriste padeži, odnosno, subjekt rečenice u hrvatskom jeziku uvijek je u nominativu, dok objekt može biti u bilo kojem drugom padežu osim vokativa. Ovdje je nekoliko primjera:

jezični-savjeti-iz-engleskog-jezika-whom-primjeri

U hrvatskom jeziku imamo potpuno isti slučaj. Pogledajmo:

Zapravo i nije toliko teško kada se jednom prevede na hrvatski.

This ili these?

Slika iznad pomoći će vam da ovladate izrazima this i that, these i those. Čim si zamislite da se THIS i THESE koriste za sve predmete koji se nalaze u vašoj blizini te da se THAT i THOSE koriste za sve predmete koji su izvan vašeg dometa, sve će postati kristalno jasno.

Na primjer: Ako želite reći da vam se sviđa nečija košulja, a ta osoba stoji pored vas, reći ćete:

Ako ta osoba stoji na drugom kraju prostorije, reći ćete:

U hrvatskom jeziku imamo isti slučaj sa zamjenicama „ovaj, taj, onaj”. Zamjenicu „ovaj” trebamo koristiti kada je nešto u našoj blizini, „taj” kada je nešto u blizini sugovornika, a „onaj” ako je nešto udaljeno ili izvan našeg vidnog polja. Oni se na hrvatskom jeziku zovu proksimal, medijal i distal. Prikladno, zar ne?

Then ili than?

Razlika između THAN i THEN velika je i čini značajnu razliku u rečenici. THAN se koristi za uspoređivanje, dok se THEN koristi za označavanje vremenskog odnosa. To je nešto što je većinom poznato, pa ćemo navesti samo dva primjera.

Postoje i rečenice u kojima trebamo biti vrlo oprezni. U prethodno navedenim primjerima jasno je što je osoba htjela reći, čak i riječ nije ispravno napisana. To nije slučaj s frazom RATHER THAN / RATHER THEN. Pogledajmo:

Prva rečenica znači da više volite pizzu nego hamburger i da biste radije pojeli ovo prvo. Međutim, druga rečenica znači da imate dobar apetit i da biste prvo pojeli pizzu, a zatim i hamburger. Evo mali podsjetnik:

That ili which?

Pokušajmo ovo objasniti na najlakši mogući način. THAT daje ključne informacije i koristi se bez zarezaWHICH  ne ograničava značenje rečenice. Ako uklonimo dio rečenice koji sadrži WHICH, izgubit ćemo detalje, ali ne i značenje rečenice. Razdvaja se zarezima. Pogledajmo primjer u nastavku:

To znači da je pročitao novine, samo ne one koje su stigle danas. Ako uklonimo dio „that came today”, dobit ćemo rečenicu potpuno drugačijeg značenja. Bilo bi rečeno samo da on nije pročitao novine.

Evo još jedan primjer:

To znači da on nije pročitao novine i da su te novine koje on nije pročitao stigle danas. Ako uklonimo dio „which came today”, značenje rečenice neće se promijeniti. U oba slučaja on nije pročitao novine. WHICH samo dodatno objašnjava kakve te novine koje nije pročitao (današnje / nove novine).

U hrvatskom jeziku nailazimo na istu stvar, samo ju ne izražavamo različitim riječima, nego samo korištenjem, odnosno nekorištenjem zareza. Pogledajmo sljedeće primjere:

Prva rečenica znači da on je pročitao novine, samo ne one koje su stigle danas. Možda je pročitao novine od jučer ili od prije dva dana. Druga rečenica znači da on nije pročitao novine i objašnjava kakve su te novine koje nije pročitao. Što znači da ćemo, ako uklonimo dio rečenice koji slijedi iza zareza, izgubiti neke detalje, ali ne i značenje rečenice.

Hajdemo sažeti navedeno, može?

Da zaključimo, engleski i hrvatski jezik nisu toliko različiti koliko bi se reklo na prvi pogled. Najvažnije je razumjeti ova pravila i propitivati njihovu upotrebu u rečenicama ako niste sigurni što upotrijebiti. Nadamo se da su vam naši jezični savjeti iz engleskog jezika pomogli, a ako vi imate još koji, slobodno svoje znanje podijelite s nama!

Jeste li se ikada zapitali kako se određuje cijena prijevoda? Zašto su prevoditeljske usluge toliko skupe? Koliko komplicirano može biti prevesti nekoliko stranica na drugi jezik? Nije nuklearna fizika. A i postoji Google Translate.

Prvo i osnovno, Google Translate NE koristimo za prevođenje tekstova ni u jednom jezičnom paru. Profesionalni prijevodi rade se uz pomoć tzv. CAT alata (Computer-assisted Translation). CAT alati, uz prijevodne memorije, skraćuju i pojednostavljuju proces prevođenja. Uz to omogućavaju i dosljednost u terminologiji prijevoda. Iako programi za strojno prevođenje sve više napreduju, složenost određenih tekstova, različitost izraza i ključne jezične nijanse ostaju u domeni ljudi. Upravo je to ono što čini kvalitetan prijevod.

Što je kvaliteta?

Prema standardu ISO 9000, kvaliteta je „stupanj u kojemu skup svojstvenih značajki zadovoljava zahtjeve“. Svojstvene značajke predstavljaju osobine proizvoda koje su kupcima važne, a zahtjevi su iskazane, neiskazane ili podrazumijevane potrebe i očekivanje kupca u odnosu na proizvod.

Za razliku od razdoblja marketinga koje je razvilo „rat cijenama“ i kojem je glavna zadaća bila stvoriti novo tržište za nove proizvode, razdoblje kvalitete u kojem se trenutačno nalazimo karakterizira velika raznovrsnost proizvoda, zasićenost tržišta i cijena na rubu isplativosti, dok kvaliteta postaje najvažniji čimbenik u izboru kupaca. U Hrvatskoj danas posluje oko 400 prevoditeljskih agencija. Klijenti imaju širok izbor, a s obzirom na to da se gotovo sve može riješiti elektroničkom poštom, ni lokacija ne igra veliku ulogu. Naposlijetku, i sami radimo na globalnom tržištu s klijentima iz različitih dijelova svijeta.

Razlike u cijeni

Iako biste očekivali da je cijena prijevoda tu negdje u svim agencijama, ponekad razlika u cijeni može biti i 100 %. Na to uvelike utječe i činjenica da cijena prijevoda kod prevoditeljskih agencija koje ne ulaze u sustav PDV-a u startu može biti i 25 % niža. Osim toga, postoje agencije koje rade isključivo online pa imaju i znatno niže troškove od tradicionalnih agencija. Šećer na kraju jesu agencije koje nude tzv. kikiriki prijevode po iznimno niskim cijenama. Takvi su prijevodi u industriji poznati kao prijevodi iznimno loše kvalitete jer ih rade ljudi koji za svoj rad nisu dovoljno plaćeni, kvalificirani i/ili nemaju dovoljno prevoditeljskoga iskustva pa ne vode računa o kvaliteti, preciznosti pa čak ni točnosti odrađenih prijevoda.

Uzmimo jednostavan primjer (iako, da se prevoditelje pita, to bi bio jedan od najkompliciranijih) – prijevod jelovnika. Zamislite da ste napokon uspjeli naći nekoliko slobodnih dana i otići na godišnji. Sjednete u prekrasan mali talijanski restoran s pogledom na more i čitate jelovnik. Jede vam se nešto malo jačeg okusa uz što će odlično sjesti vino lokalne vinarije. I nađete – gnocchi in angry sauce. Hmm… Kikiriki prijevod.

Taj je jelovnik netko preveo s talijanskog na engleski jezik. Nevažno je li taj posao odradio freelancer ili agencija. Malo doslovnog prevođenja, malo neiskustva/nemara i umak za čas može postati angry umjesto spicy. Praksa je pokazala kako je bolje pitati klijenta za opis/recept/fotografiju jela nego doslovno prevesti određeno jelo. Kuhinja je dio kulture određenoga naroda i često za gastronomske užitke ne postoje ekvivalenti u drugom jeziku. No posao je prevoditelja uložiti vrijeme, istražiti o kojem se jelu radi i pronaći najbolje rješenje ili opisno predstaviti jelo. A netko tko je uložio vrijeme i trud u istraživanje najboljeg mogućeg rješenja svoj će rad i naplatiti.

Cijena ili vrijednost

„Cijena je ono što platiš. Vrijednost je ono što dobiješ“, rekao je jednom prilikom investitor Warren Buffett. U konačnici, loše vas prevoditeljske usluge mogu stajati mnogo više od samoga novca. Bilo da se radi o prijevodu stručnoga rada, brošure, jelovnika, mrežne stranice ili oglasa – vaša komunikacija s potrošačima govori o tome koliko vam je stalo do njihovoga zadovoljstva te koliko se mogu pouzdati u vas i vaš proizvod, odnosno uslugu.

Cijena prijevoda ne mora uvijek biti mjerilo kvalitete, ali razina pružene usluge mora opravdati cijenu koju je klijent za nju platio. Svi moramo ostati konkurentni na tržištu kako bismo uopće poslovali. No isto tako i prevoditelji moraju odrediti svoju „vrijednost“. Ne biste željeli da netko podcjenjuje vaš rad, utrošeno vrijeme i trud, zar ne? Tako i prevoditelji. Nije svaki prijevod jednako zahtjevan, no svakako da je za svaki prijevod uložena određena količina istraživanja, znanja i iskustva kako bi klijent na kraju dobio najbolji mogući rezultat. Zapravo, ovdje možemo govoriti samo u svoje ime.

O čemu točno ovisi cijena prijevoda?

Konkretno, cijena prijevoda najviše ovisi o količini teksta i jezičnom paru. Tako će prijevod teksta s, primjerice, hrvatskog na engleski jezik biti jeftiniji nego prijevod s hrvatskog na nizozemski jezik. Zašto? Postoji vrlo mali broj prevoditelja koji rade u jezičnom paru hrvatski – nizozemski. Još je manje dobrih prevoditelja u čiji se rad možete pouzdati. Ako prijevod povjerite agenciji, onda ta prevoditeljska agencija mora jamčiti kvalitetu i točnost prijevoda, kao i rok isporuke. Kada svoj prijevod povjerite agenciji, trebali biste biti sigurni da će vaš prijevod biti odrađen stručno i kvalitetno. Zato cijena prijevoda u prevoditeljskim agencijama može biti nešto veća nego što je to slučaj s freelancerima. To vam istovremeno daje određenu dozu sigurnosti. Isto tako, radeći s agencijom, vaši će prijevodi biti dosljedni u terminologiji jer se koriste posebni glosari specijalizirani za vaše područje i tvrtku.

Osim toga, ako niste baš na „ti“ s funkcioniranjem prevoditeljske industrije, ne znate hoćete li dobiti samo prijevod ili prijevod i copyediting. Možda prijevod, lekturu i stručnu redakturu? Kako bismo svojim klijentima osigurali kvalitetu prijevoda, svaki prevedeni dokument koji „izađe“ iz Sinonima prolazi lekturu i provjeru kvalitete prijevoda, bez obzira na to o kojem je jeziku riječ. Svakome se može potkrasti pogreška. Zato treba poduzeti sve raspoložive mjere kako bi se one svele na najmanju moguću razinu.

Kako izabrati dobrog prevoditelja?

Pri izboru prevoditelja ili agencije vodite računa o tome što sve ulazi u uslugu, vremenu koje je potrebno da se tekst prevede, pouzdanosti prevoditelja i njegovoj stručnosti. Posao prevoditelja zahtijeva svakodnevno učenje i usavršavanje. To je osoba/agencija kojoj povjeravate svoj posao, dokumente, financijska izvješća… Nađite nekoga s kim ćete razviti partnerski odnos i tko će vam pomoći u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Na kraju krajeva, to i je naš posao i veseli nas svaka nova uspješna priča kojoj smo pridonijeli.

Za sva dodatna pitanja i informacije, slobodno nam se javite na info@sinonim.hr.

map-markerphoneenvelope