{"id":6650,"date":"2019-01-18T13:53:53","date_gmt":"2019-01-18T13:53:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.sinonim.hr\/?p=6650"},"modified":"2020-05-14T16:28:20","modified_gmt":"2020-05-14T15:28:20","slug":"posto-kosta-kila-jabuka-jer-su-svjeze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.sinonim.hr\/de\/posto-kosta-kila-jabuka-jer-su-svjeze\/","title":{"rendered":"Po\u0161to ko\u0161ta kila jabuka? Jer su svje\u017ee?"},"content":{"rendered":"

Ako se ponekad na\u0111ete u jezi\u010dnim nedoumicama<\/a> hrvatskoga jezika radi (ili mo\u017eda zbog?) njegove kompleksnosti i niti (ili mo\u017eda ni?) sami vi\u0161e niste sigurni kako izabrati me\u0111u (ili mo\u017eda izme\u0111u?) dvije mogu\u0107nosti,<\/em> donosimo nekoliko jezi\u010dnih savjeta kako bismo vam pomogli rije\u0161iti takve probleme.<\/p>\n

JEZI\u010cNI SAVJET: Po\u0161to ili budu\u0107i da?<\/span><\/h2>\n

Va\u017eno je znati razlikovati ova dva veznika. Oba povezuju zavisnoslo\u017eene re\u010denice te se nazivaju subjunktorima. Veznikom budu\u0107i da<\/strong><\/span> ozna\u010dava se uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza te je on zamjenjiv konstrukcijom s obzirom na to da<\/em>. Treba napomenuti da budu\u0107i da<\/strong><\/span> mo\u017ee stajati isklju\u010divo na po\u010detku re\u010denice te ako ga \u017eelite staviti u sredinu, trebate upotrijebiti zato \u0161to\u00a0<\/strong><\/span>ili\u00a0jer<\/strong><\/span>.<\/p>\n

Budu\u0107i da<\/strong> nisi u\u010dio, pao si ispit.<\/span><\/p>\n

Pao si ispit jer<\/strong> nisi u\u010dio.<\/span><\/p>\n

Pao si ispit po\u0161to<\/strong> nisi u\u010dio.<\/span><\/p>\n

Pao si ispit budu\u0107i da<\/strong> nisi u\u010dio.<\/span><\/p>\n

Po\u0161to<\/strong><\/span> je vremenski prilog (ujedno i veznik) te je zamjenjiv s nakon \u0161to<\/em>.<\/p>\n

Spavat \u0107u po\u0161to<\/strong> zavr\u0161im sav posao.<\/span><\/p>\n

Po\u0161to<\/strong> smo se vratili iz \u0161kole, napisali smo zada\u0107u.<\/span><\/p>\n

Po\u0161to<\/strong><\/span> se mo\u017ee koristiti i u razgovornom jeziku u zna\u010denju koliko<\/em>, odnosno po kojoj cijeni<\/em>. Va\u017eno je imati na umu zna\u010denje rije\u010di po\u0161to<\/strong><\/span> prilikom oblikovanja re\u010denice kako se ona ne bi upotrijebila uz drugu rije\u010d istog zna\u010denja te da ne bi do\u0161lo do pleonazma. Na primjer:<\/p>\n

Po\u0161to<\/em><\/strong> je kilogram mandarina?<\/span><\/p>\n

Po\u0161to<\/strong> ko\u0161ta kilogram mandarina?<\/span><\/p>\n

JEZI\u010cNI SAVJET:\u00a0<\/span>Jer ili je l'?<\/span><\/h2>\n

Nerijetko \u0107emo u dana\u0161nje vrijeme \u010duti sljede\u0107e re\u010denice:<\/p>\n

Jer<\/strong> ti lijepa ova haljina?<\/span><\/p>\n

Jer<\/strong> ide\u0161 na predavanje?<\/span><\/p>\n

Idem u trgovinu jel<\/strong> moram. <\/span><\/p>\n

Jer<\/strong> si dobro?<\/span><\/p>\n

Veznikom jer<\/strong><\/span> ne mo\u017eemo zapo\u010deti pitanje, ve\u0107 to moramo u\u010diniti upitnom formom je li<\/strong><\/span>, odnosno je l'<\/strong><\/span> . Ispravne su re\u010denice u kojima se jer<\/em> koristi samo i isklju\u010divo kao veznik:<\/p>\n

Nije do\u0161la na ve\u010deru jer<\/strong> je bila bolesna.<\/span><\/p>\n

Jedem jer<\/strong> sam gladan.<\/span><\/p>\n

\u010cestica li<\/strong><\/span> osnovno je gramati\u010dko sredstvo ustrojavanja upitnih re\u010denica. Ona je zanaglasnica i uvijek dolazi iza nagla\u0161ene rije\u010di, naj\u010de\u0161\u0107e glagolskog oblika, koji mo\u017ee biti potvrdan ili nije\u010dan. Na primjer:<\/p>\n

Jesi li<\/strong> dobro?<\/span><\/p>\n

Mo\u017eete li<\/strong> sami ili Vam treba pomo\u0107?<\/span><\/p>\n

Nije li<\/strong> ti dosta klizanja za jedan dan?<\/span><\/p>\n

JEZI\u010cNI SAVJET:\u00a0<\/span>Radi ili zbog?<\/span><\/h2>\n

Prijedlozi radi<\/strong><\/span> und zbog<\/span><\/strong> \u010desto se brkaju. Njihova razli\u010dita zna\u010denja najvi\u0161e dolaze do izra\u017eaja u sljede\u0107im dvama primjerima:<\/p>\n

Do\u0161ao sam u bolnicu radi<\/strong><\/span> bolesti.<\/p>\n

Do\u0161ao sam u bolnicu zbog<\/strong><\/span> bolesti.<\/p>\n

Ove dvije re\u010denice imaju dva potpuno razli\u010dita zna\u010denja. U prvoj re\u010denici prijedlogom radi<\/strong><\/span> ozna\u010dava se NAMJERA dolaska u bolnicu, odnosno, \u201edo\u0161ao sam da pokupim bolest\u00a0\/\u00a0se razbolim<\/u>\u201d. U drugoj pak re\u010denici, prijedlogom zbog<\/strong><\/span> ozna\u010dava se UZROK dolaska u bolnicu, odnosno, \u201edo\u0161ao sam jer sam bolestan<\/u>\u201d.<\/p>\n

Vozio je sporo zbog<\/strong> magle. (Magla je izravno uzrokovala njegovu sporu vo\u017enju.)<\/span><\/p>\n

Vje\u017ebam radi<\/strong> zdravlja. (Vje\u017ebam s ciljem da budem zdravija.)<\/span><\/p>\n

Vje\u017ebam zbog<\/strong> zdravlja. <\/span><\/p>\n

Kasnim radi<\/strong> toga \u0161to mi je kasnio tramvaj.<\/span><\/p>\n

JEZI\u010cNI SAVJET:\u00a0<\/span>Ni ili niti?<\/span><\/h2>\n

Veznici\u00a0ni<\/strong><\/span> und niti<\/strong><\/span> naj\u010de\u0161\u0107e se koriste sa svojim parnjacima (ni\u2026 ni<\/strong>, niti\u2026 niti<\/strong>), ali mogu stajati i sami. Bez obzira na to javljaju li se u re\u010denici samostalno ili u paru, potrebno je slijediti ista pravila. Veznik ni<\/strong><\/span> mo\u017ee stajati uz negaciju, dok veznik niti<\/strong><\/span> ne mo\u017ee. Tako\u0111er treba spomenuti da se ni\u2026 niti<\/strong>, odnosno niti\u2026 ni<\/strong> ne koristi kao re\u010deni\u010dni par. Na primjer:<\/p>\n

On nema ni<\/strong> brige ni<\/strong> pameti.<\/span><\/p>\n

On nema niti<\/strong> brige niti<\/strong> pameti.<\/span><\/p>\n

Nije ni<\/strong> pogledao knjigu.<\/span><\/p>\n

Nije niti<\/strong> pogledao knjigu.<\/span><\/p>\n

Niti<\/strong> spavam niti<\/strong> jedem od muke.<\/span><\/p>\n

Osijek nije ni<\/strong> bu\u010dan niti<\/strong> tih grad.<\/span><\/p>\n

On niti<\/strong> u\u010di ni<\/strong> radi.<\/span><\/p>\n

Pomo\u0107i \u0107e i ako znamo da veznici ni\u2026 ni dolaze uz:<\/p>\n