Ako vam je netko rekao da je prevođenje jednostavan posao, lagao vam je. U moru složenih rečenica i zapetljanih riječi prevoditelji upošljavaju svoje brze prstiće, upiru pogled u ekran i stvaraju priču.

Griješiti je ljudski, a prevoditelji su ljudi.

Pogledajmo zato najčešće pogreške u prevođenju s engleskog na hrvatski jezik i naučimo nešto novo.

 

Pasiv

 

Engleski je jezik prepun pasivnih oblika u rečenicama u kojima je vršitelj radnje nepoznat ili nevažan.

                A complaint was made by the employees.

U hrvatskom se jeziku pasiv ne upotrebljava toliko često, ali u nepažljivom prevođenju mogu nastati nepoželjni oblici pasiva – od, od strane.

                Podnesena je žalba od strane zaposlenika.

Umjesto toga pravilno je oblikovati aktivnu rečenicu.

                Zaposlenici su podnijeli žalbu.

 

Davanje predmetu obilježje živog

 

U engleskom je jeziku uobičajeno da imenica koja označava nešto neživo izvršava radnju.

The agreement says that you owe me money.

Međutim, na hrvatskom jeziku nežive stvari ne poprimaju obilježja živoga te nije pravilno reći:

                Sporazum kaže da mi duguješ novac.

Pravilno je:

U sporazumu piše da mi duguješ novac.

 

Include

 

Postoje neke riječi engleskoga jezika koje imamo potrebu automatski uvijek prevesti na određeni način. Kao primjer iskoristit ćemo riječ include, koju odmah prevodimo s uključiti, no to nije uvijek točno.

Često je tu riječ primjerenije prevesti s obuhvaćati, ali ni to nije univerzalno rješenje.

Promotrimo sljedeće primjere:

The methods include the following. – Metode obuhvaćaju sljedeće.

The questionnaire includes many questions.Upitnik sadrži mnoga pitanja.

The features of the product include: – Značajke ovog proizvoda:

 

Veliko i malo slovo

 

Postoje neke razlike u hrvatskom i engleskom jeziku u vezi velikih i malih početnih slova. Najčešće pogreške vezane su za pridjeve koji završavaju na -ski, -ški i -čki. Na hrvatskom se jeziku te riječi pišu malim početnim slovom, unatoč tome što su sastavljene od vlastitih imenica (osim ako se radi o početku rečenice ili početnom slovu vlastitoga imena):

The book is written in English. – Knjiga je napisana na engleskom jeziku.

…in the Middle East countries. – …u bliskoistočnim zemljama.

Osim toga, česta je pogreška pisanje velikog početnog slova nakon dvotočke što se javlja na engleskom jeziku. Ipak, pravilno je sljedeće:

Introduction: Cleaning and maintenance.

Uvod: čišćenje i održavanje

 

Dekliniranje stranih imena

 

Kao što neki imaju problema s dekliniranjem hrvatskih imena, tako postoje i problemi s dekliniranjem stranih imena.

Ukratko, pravilo je slično kao i s hrvatskim imenima. Ako se radi o muškim imenima, deklinira se i ime i prezime:

Book about Harry Potter. – Knjiga o Harryju Potteru.

I am watching a movie with Jack Nicholson. – Gledam film s Jackom Nicholsonom.

S druge strane, u ženskim se imenima deklinira samo onaj dio koji završava na -a:

Ashton Kutcher played in a movie with Jennifer Aniston. – Ashton Kutcher glumio je u filmu s Jennifer Aniston.

Brad Pitt is married to Angelina Jolie. – Brad Pitt je muž Angeline Jolie.

I worked with Annabella Sciorra. – Radio sam s Annabellom Sciorrom.

 

Grupiranje više glagola ili prijedloga ispred jedne imenice i zamjenice

 

Budući da engleski jezik nema padeže kao hrvatski, to također može dovesti do pogrešaka u prijevodu. Sročnost u hrvatskom jeziku važna je za razumijevanje teksta. Sve imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi moraju se slagati po rodu, broju i padežu. Problem može nastati kada se ispred imenice ili zamjenice nalazi nekoliko glagola i prijedloga.

Tako može pisati:

Ispred i iza kuće,

ali nije ispravno napisati:

sa ili bez senfa (jer nije točno reći sa senfa)

nego:

sa senfom ili bez njega/senfa.

U engleskom jeziku bez problema može pisati:

server maintenance and management ili maintenance and management of the server,

ali nije pravilno to prevesti kao:

održavanje i upravljanje poslužiteljem

jer ne možemo reći održavanje poslužiteljem.

Slično se događa i kada je riječ o natuknicama. Svaka natuknica mora se nastavljati na uvodni dio rečenice.

The package includes:

 

Paket se sastoji od:

 

To su samo neki od najčešćih primjera pogrešaka koje se mogu dogoditi čak i najiskusnijim prevoditeljima ako su umorni ili im nedostaje koncentracije. No ako znate pravila, smanjuje vjerojatnost za pogreške, a osigurava kvaliteta prijevoda.

 

Kako bismo govorili o tome što je lektura i koji je zapravo posao lektora, prvo ih je potrebno definirati. Prema Hrvatskom jezičnom portalu lektura je „pravopisno i jezično ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa te davanje savjeta autoru”, dok je lektor „osoba koja čita i jezično-stilski ispravlja i dotjeruje rukopise”.

Dakle, kada pošaljete svoj rad / e-mail / pismo / dopis / objavu za Facebook / objavu za medije / nešto sasvim deseto na lekturu, a to ste prije slanja ubacili s engleskog (ili bilo kojeg drugog) jezika u Google Translate i očekujete da vam lektor to samo „malo sredi”, moramo vam nešto reći.

Posao lektora nije i nikada neće biti ispravljanje lošeg prijevoda.  Loš će prijevod nakon lekture i dalje biti loš, samo ljepši.

Zašto?

  1. Najveći postotak lektora zapravo su profesori jezika. To ne znači da profesori određenog jezika ne znaju jedan ili više stranih jezika, to samo znači da to nije posao za koji ih plaćate. Lektor ne može znati što piše u izvornom tekstu, ako vi taj tekst niste dostavili. Što nas dovodi do sljedećega.
  2. Ako dostavite izvorni dokument i prijevod na hrvatski te očekujete lekturu hrvatskog teksta i očekujete da si lektor „samo malo pomogne” izvornim dokumentom, to više nije lektura nego provjera kvalitete prijevoda. Tada to uključuje provjeru terminologije i točnosti prijevoda što sama lektura teksta ne obuhvaća. To tada više nije posao lektora, nego prevoditelja.

     

     

  3. Na lekturu često dolaze  doslovni prijevodi, što ne mora nužno biti problem, ali što učiniti kada na lekturu dođe rečenica koja glasi „većina vode je pod stresom tijekom turističke sezone” ili „Mjere razvijena da kažnjeni ekscesi u potrošnju vode”? Možete li, čak i kao tečni govornici engleskog jezika, otkriti o čemu se radi u ovim rečenicama? I sad zamislite da vam na lekturu dođe 20-ak stranica ovakvog teksta.

 

4. Isto je i s lekturom tekstova na engleskom jeziku. Google Translate prijevodi ovdje su najčešći pa tako dobivamo rečenice na engleskom koje glase: „the documentation is furnished neatly“ ili „historical character which a cross with a rock is proving”. Želi li netko pogađati što je autor htio reći? Naši bi profesori jezika uvijek rekli: „Ne ono što je autor htio reći, nego ono što je rekao”. Ali ovdje je zaista riječ o pogađanju toga što je autor htio reći, a ne onoga što je rekao.

 

5. Najdraže su nam pak ovakve rečenice: „I'll let you do that… I don't dought you.” Zar nije odlična? 🙂

S obzirom na navedene primjere rečenica, očito je da lektura teksta koji sadrži ovakve rečenice nije moguća kako na hrvatskom tako i na engleskom jeziku. Posao lektora jest stilski, gramatički i pravopisno ispraviti tekst kako bi on odgovarao standardu jezika na kojem je napisan, a ne pogađati što je autor htio reći određenom rečenicom i s kojeg je jezika tekst zapravo preveden. Jedno je pogađati smisao lošega prijevoda ako ste prevoditelj s engleskog na hrvatski pa lektorirate hrvatski tekst i poznajete pravopisnu i gramatičku strukturu izvornog teksta. Ali što ako je tekst preveden s jezika koji uopće ne razumijete?

U Sinonimu svaki Übersetzung prolazi lekturu i provjeru kvalitete prijevoda kako bismo osigurali visoku kvalitetu i točnost isporučenih prijevoda. Zato, ako niste sigurni u svoje ili prevoditeljske sposobnosti Google Translatea, a dokument koji prevodite vam je važan, nađite nekoga tko će stručno prevesti tekst, a po mogućnosti ga i lektorirati. Na kraju ćete imati manje muke, bolji završni proizvod i niže troškove nego da ste „samo” dali na lekturu loš prijevod.

Za više informacija uvijek nam se možete javiti na adresu elektroničke pošte info@sinonim.hr.

Budući da smo nedavno govorili o sklonidbi muških vlastitih imena, danas su na red došla ženska vlastita imena.

Kao i u prošlom blogu o sklanjanju vlastitih (muških) imena, pravila će biti jasna i pregledna tako da se u bilo kojem trenutku možete jednostavno podsjetiti što napraviti kada vam ova pravila zatrebaju.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju kratkouzlazni (à), kratkosilazni (ȁ) ili dugosilazni (ȃ) naglasak (odnosno, bilo koji osim dugouzlaznog (á) naglaska):

N Bàrbara Mària Tèa Ìvana Jèlica Ȁna Vȉšnja Pȅtra Dȕnja Mȁrica

Mȃrta

G

Barbare Marije Tee Ivane Jelice Ane Višnje Petre Dunje Marice

Marte

D Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

A Barbaru Mariju Teu Ivanu Jelicu Anu Višnju Petru Dunju Maricu

Martu

V Barbara Maria Tea Ivana Jelice Ana Višnja Petra Dunja Marice

Marta

L

Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

I Barbarom Marijom Teom Ivanom Jelicom Anom Višnjom Petrom Dunjom Maricom

Martom

Kao što je bio slučaj i s ubacivanjem slova j u muškim imenima, i isto pravilo imamo i za ženska imena, ovaj put za ona koja završavaju na -ia . To se j ubacuje u svim padežima osim u vokativu. To se događa u imenima Maria, Daria, Antonia itd., ali ne vrijedi za imena koja završavaju na -ea kao što su, na primjer, Matea i Tea.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju dugouzlazni (á) naglasak:

N Mája Sára Náda Néra Íva Ána Lána Jéla Klára

Ljúba

G Maje Sare Nade Nere Ive Ane Lane Jele Klare

Ljube

D

Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

A Maju Saru Nadu Neru Ivu Anu Lanu Jelu Klaru

Ljubu

V

Majo Saro Nado Nero Ivo Ano Lano Jelo Klaro

Ljubo

L Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

I

Majom Sarom Nadom Nerom Ivom Anom Lanom Jelom Klarom

Ljubom

Ako se vratite na naš prethodno objavljeni blog o sklonidbi muških vlastitih imena, možete primijetiti da je sklonidba ista kao za muška dvosložna imena s dugouzlaznim (á) naglaskom (na primjer, Dino – Dine, Jozo – Joze, Ivo – Ive itd.). Dakle, isti naglasak = ista sklonidba.

S obzirom na to da sklanjanje imena u hrvatskom jeziku ovisi o naglasku, njih jednostavno možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, na isti način na koji je to navedeno i u blogu vezanom za sklonidbu muških vlastitih imena.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -ca ili -ka:

Pravopis hrvatskog jezika navodi da imena koja završavaju na -co ili -ca zadržavaju c, odnosno, ono se ne mijenja u k. Važno je napomenuti da se ovo pravilo odnosi samo na strana imena! Imena kao što su Jelica ili Marica sklanjaju se prema pravilu za sklanjanje ženskih imena koja završavaju na -a. Također, nema promjene ni u imenima koja završavaju na -ka jer se sibilarizacija ne provodi u vlastitim imenima. Isto je i s muškim imenom Luka, zar ne?

N Monica Jessica Jelica Marica Monika Nevenka Draženka

Branka

G Monice Jessice Jelice Marice Monike Nevenke Draženke

Branke

D Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

A

Monicu Jessicu Jelicu Maricu Moniku Nevenku Draženku

Branku

V Monica Jessica Jelice Marice Monika Nevenka Draženka

Branka

L Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

I

Monicom Jessicom Jelicom Maricom Monikom Nevenkom Draženkom

Brankom

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja ne završavaju na -a:

N

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

G

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

D Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

A Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

V Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

L Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

I Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

Za razliku od muških, ne sklanjaju se sva ženska imena. Sklanjaju se samo ona koja završavaju na -a, što znači da se imena koja ne završavaju na -a, bez obzira da porijeklo, dužinu i naglasak, ne sklanjaju.

 

Nadamo se da smo riješili sve nedoumice koje ste imali prilikom pisanja i sklanjanja ženskih vlastitih imena te se po pitanju prezimena čitamo u nekom sljedećem blogu!

Budući da smo već govorili o poslovnoj komunikaciji elektroničkom poštom i o tome na što paziti prilikom pisanja službenog e-maila, danas ćemo se dotaknuti toga kako taj (ili bilo koji drugi) e-mail uopće započeti. Često dobivamo upite o tome kako glasi određeno ime u genitivu ili u vokativu zbog čega ćemo danas pisati o sklonidbi muških vlastitih imena u hrvatskom jeziku. Budući da je naglasak na obraćanju prilikom pisanja e-maila, tamnije su istaknuti oblici u vokativu koji su nam za to važni, a svjetlije su istaknuti oblici u genitivu koji nam pomažu odrediti kojem pravilu određeno ime pripada.

Prvo što je važno napomenuti jest da se prilikom obraćanja u e-mailu (ili bilo gdje drugdje) osobi obraćamo u vokativu. Kako bismo vam ovu, inače vrlo opsežnu temu, približili na najjednostavniji mogući način, pravila će biti jako malo, a primjera jako puno. Ti su primjeri, naravno, razvrstani prema pravilu kojem pripadaju kako bi vam svladavanje sklonidbe muških vlastitih imena bilo u potpunosti pojednostavljeno i navedeno na jednom mjestu te kako biste se kasnije mogli podsjetiti na osnovna pravila bez gubljenja previše vremena.

Pravilo sklanjanja muških imena zapravo je vrlo jednostavno. Sva se muška imena sklanjaju te se razlikuju samo u nastavcima za genitiv i vokativ (i instrumental, ako vlastito ime završava na palatal). Ipak, i te su sitne razlike dovoljne da uzrokuju brojne nedoumice. Zato ih danas rješavamo sve!

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na suglasnik

N

Ivan Alen Filip Danijel David Denis Dražen Sanjin Jakov Alfred

G

Ivana Alena Filipa Danijela Davida Denisa Dražena Sanjina Jakova

Alfreda

D

Ivanu Alenu Filipu Danijelu Davidu Denisu Draženu Sanjinu Jakovu

Alfredu

A

Ivana Alena Filipa Danijela Davida Denisa Dražena Sanjina Jakova

Alfreda

V

Ivane Alene Filipe Danijele Davide Denise Dražene Sanjine Jakove

Alfrede

L

Ivanu Alenu Filipu Danijelu Davidu Denisu Draženu Sanjinu Jakovu

Alfredu

I Ivanom Alenom Filipom Danijelom Davidom Denisom Draženom Sanjinom Jakovom

Alfredom

U ovom je slučaju pravilo vrlo jednostavno. Muška imena koja završavaju na suglasnik u genitivu dobivaju nastavak -a te u vokativu nastavak -e. Zamislimo to kao da sklanjamo imenicu dječak: N dječak, G dječaka, D dječaku, A dječaka, V dječače, L dječaku, I dječakom.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na samoglasnik

N Darko Marko Tvrtko Mario Mateo Željko Karlo Hrvoje Dante

Pavle

G Darka Marka Tvrtka Marija Matea Željka Karla Hrvoja Dantea

Pavla

D

Darku Marku Tvrtku Mariju Mateu Željku Karlu Hrvoju Danteu

Pavlu

A

Darka Marka Tvrtka Marija Matea Željka Karla Hrvoja Dantea

Pavla

V

Darko Marko Tvrtko Mario Mateo Željko Karlo Hrvoje Dante

Pavle

L

Darku Marku Tvrtku Mariju Mateu Željku Karlu Hrvoju Danteu

Pavlu

I

Darkom Markom Tvrtkom Mariom/

Marijom

Mateom Željkom Karlom Hrvojem Danteom

Pavlom

U ovom je slučaju pravilo sljedeće: ako muško ime završava na samoglasnik, nastavak u genitivu je -a, a vokativ je isti kao nominativ.

Ovdje je važno napomenuti da se u imena koja završavaju na -io dodaje slovo j između tih dvaju slova u svim padežima osim u vokativu, dok se u instrumentalu može, ali i ne mora umetnuti. To se događa u imenima Mario, Dario, Antonio itd. To pravilo ne vrijedi za imena koja završavaju na -eo kao što su, na primjer, Mateo i Leo.

 

Sklonidba dvosložnih muških imena koja završavaju na -e ili -o, a koja ispred tog samoglasnika imaju samo jedan suglasnik, ali imaju:

a) DUGOUZLAZNI (á) NAGLASAK u genitivu imaju nastavak -e (muška imena koja u genitivu imaju nastavak -e sklanjaju se kao imenice ženskoga roda (N žena, G žene, D ženi, A ženu,…)

N

Díno Líno Brúno Níno Máto/

Máte

Fránjo Júre Míle Šíme Dúje Józo

Ívo

G

Dine Line Brune Nine Mate Franje Jure Mile Šime Duje Joze

Ive

D

Dini Lini Bruni Nini Mati Franji Juri Mili Šimi Duji Jozi

Ivi

A

Dinu Linu Brunu Ninu Matu Franju Juru Milu Šimu Duju Jozu

Ivu

V

Dino Lino Bruno Nino Mato Franjo Jure Mile Šime Duje Jozo

Ivo

L

Dini Lini Bruni Nini Mati Franji Juri Mili Šimi Duji Jozi

Ivi

I

Dinom Linom Brunom Ninom Matom Franjom Jurom Milom Šimom Dujom Jozom

Ivom

b) DUGOSILAZNI (â) I KRATKOSILAZNI (ȍ) NAGLASAK u genitivu imaju nastavak -a

N

Dîno Lîno Brûno Nîno Ȍto Rȍko

Lȅo

G

Dina Lina Bruna Nina Ota Roka

Lea

D

Dinu Linu Brunu Ninu Otu Roku

Leu

A

Dina Lina Bruna Nina Ota Roka

Lea

V

Dino Lino Bruno Nino Oto Roko

Leo

L

Dinu Linu Brunu Ninu Otu Roku

Leu

I

Dinom Linom Brunom Ninom Otom Rokom

Leom

Ovdje su navedeni i naglasci i, ovisno o naglasku, različiti nastavci za pojedina imena. Svi se naglasci mogu pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, samo je nekad potrebno kliknuti na pridjev od kojeg je određeno ime nastalo pa tim načinom dođi do ispravnog naglaska pojedinog imena (na primjer, kako bismo došli do naglaska za ime Mile, potrebno je kliknuti na pridjev mȉo te pogledati odjeljak Onomastika). Ako vas zanima nešto više o ovoj tematici, dodatne primjere i objašnjenja možete pronaći u radu pod nazivom Sklonidba muških dvosložnih imena i naglasna dvojnost.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na -a ili -ica

N

Luka Andrija Toma Ilija Nikola Noa Mata Joza Jurica

Ivica

G Luke Andrije Tome Ilije Nikole Noe Mate Joze Jurice

Ivice

D Luki Andriji Tomi Iliji Nikoli Noi Mati Jozi Jurici

Ivici

A Luku Andriju Tomu Iliju Nikolu Nou Matu Jozu Juricu

Ivicu

V Luka Andrija Toma Ilija Nikola Noa Mata Joza Jurica

Ivica

L

Luki Andriji Tomi Iliji Nikoli Noi Mati Jozi Jurici

Ivici

I Lukom Andrijom Tomom Ilijom Nikolom Noom Matom Jozom Juricom

Ivicom

Ova imena (kao i dvosložna imena s dugouzlaznim naglaskom) u genitivu imaju nastavak -e te se sklanjaju kao imenice ženskoga roda.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na palatal (č, ć, dž, đ, š, ž, j, lj, nj)

Muškim vlastitim imenima koja završavaju na palatal u vokativu se dodaje nastavak -u, a u instrumentalu nastavak -em[1], kao što bismo napravili i u slučaju imenice učitelj: N učitelj, G učitelja, D učitelju, A učitelja, V učitelju, L učitelju, I učiteljem.

N

Matej Andrej Juraj Blaž

Đorđ

G

Mateja Andreja Jurja Blaža

Đorđa

D

Mateju Andreju Jurju Blažu

Đorđu

A Mateja Andreja Jurja Blaža

Đorđa

V

Mateju Andreju Jurju Blažu

Đorđu

L Mateju Andreju Jurju Blažu

Đorđu

I Matejem Andrejem Jurjem Blažem

Đorđem

Kako bismo ubili dvije muhe jednim udarcem, ovu smo temu povezali s oslovljavanjem prilikom pisanja e-maila te je stoga potrebno spomenuti i osobitost pisanja zareza prilikom obraćanja drugoj osobi. Znamo da se zarez inače koristi samo nakon imena, kao što je u primjerima koji se nalaze u lijevom stupcu. Ali možemo se naći i u situaciji kada e-mail želimo započeti pozdravom te ćemo u tom slučaju postupiti kako je navedeno u primjerima koji se nalaze u desnom stupcu.

 

BEZ ZAREZA PRIJE IMENA

SA ZAREZOM PRIJE IMENA

Poštovani Luka,

molim Vas da….

Pozdrav, Alfrede,

što mogu učiniti za Vas?

Cijenjeni Alene,

hvala Vam na interesu za…

Bok, Jurju,

u prilogu se nalazi…

 

Nadamo se da smo uspjeli razjasniti sve vaše nedoumice te da sljedeći puta neće imati problem nekoga osloviti imenom i da ćete to učiniti potpuno sigurni da niste ni u čemu pogriješili.

[1] http://gramatika.hr/pravilo/imenice/17/

Svi znamo koliko je tehnologija napredovala tijekom zadnjeg desetljeća. Možemo vidjeti bilo koji kutak svijeta, razgovarati bilo s kim u bilo kojem dijelu svijeta i na bilo koji način. Ali je li toliko jednostavno naučiti i drugi strani jezik bez plaćanja skupih poduka ili odlaženja u škole stranih jezika i to sve u udobnosti svoga doma? U današnjoj vam objavi donosimo pregled pet najbolje ocijenjenih aplikacija za učenje stranih jezika. Mi smo se okušali u obnavljanju znanja talijanskog jezika, a vi nam slobodno javite u čemu ste se vi okušali i jeste li u tome bili uspješni.

Najbolje besplatne aplikacije za učenje stranog jezika: Duolingo

Kad god se govori o učenju stranog jezika, Duolingo je vjerojatno prva aplikacija koju će vam svi spomenuti, a uz to je i vrlo dobro ocijenjena u Trgovini Google Play. Ona prije početka učenja nudi mogućnost početnog testiranja te vas na temelju toga svrstava na određenu razinu. Broj prethodno „položenih” lekcija ovisit će o tome na koju ste razinu smješteni.

Prije početka učenja možete izabrati koliko vremena dnevno želite odvojiti na učenje (5, 10, 15 ili 20 minuta). Aplikacija sadrži i oglase i ponude za kupnju (oboje je dovoljno kratko da ne ometa učenje, a napomenuto je da je svrha oglasa ta da bi aplikacija mogla ostati besplatna).

Poznavanje engleskog jezika ključno je za korištenje ove aplikacije, s obzirom na to da je poznavanje pravopisa i gramatike od velike važnosti prilikom učenja, ali i prilikom prevođenja s jezika koji učite na engleski jezik.

Ne postoji dnevno ograničenje lekcija koje možete „položiti”. Sva ona pitanja na koja ste netočno odgovorili tijekom lekcije postavljaju se ponovno na njezinu kraju. Lekcije se otključavaju postupno, vjerojatno kako bi se osiguralo da ne preskočite previše lekcija dok niste dovoljno savladali one prethodne.

Svaka lekcija ima i svoje stupnjeve poredane po težini. Na primjer, uzmimo lekciju FOOD. Prvi su stupanj osnove, drugi je stupanj već teži te uključuje prepoznavanje, spajanje, svrstavanje rodova itd., dok je treći stupanj samostalan prijevod rečenica s talijanskog na engleski te samostalno upisivanje riječi i odabir ispravnog člana (u talijanskom su to l/l'/le/i/gli…). Također, što su stupnjevi teži, zadataka je više.

Prilikom učenja možete pogledati značenja podcrtanih riječi u rečenici. Pojavljuju se i članovi prije riječi, što je u talijanskom jako važno. Neće se dogoditi da vam umjesto riječi „la ragazza” aplikacija napiše samo „ragazza”. Aplikacija nudi i mogućnost izgovaranja riječi na mikrofon. Mikrofon se može i isključiti ako se nalazite u okruženju u kojem trenutačno ne možete govoriti.

Postoje i bonus razine koje otključavate pomoću dragulja (gemova), koje dobivate nakon odrađenih lekcija.

DUOLINGO PLUS opcija je koja se aktivira na jedan tjedan ako pozovete jednog svog prijatelja da također uči putem aplikacije Duolingo (taj prijatelj, naravno, ima mogućnost izabrati koji god jezik želi učiti, to ne mora biti onaj koji vi učite). Ako pozovete dva prijatelja, opcija je aktivirana dva tjedna. Mogućnost pozivanja prijatelja radi, ali samo ako osoba nema instaliranu aplikaciju na mobitelu, nego je instalira tek nakon što je vi pozovete. Ova opcija nudi i mogućnost preuzimanja lekcija za offline učenje jezika te automatsko preuzimanje tih lekcija kada ste spojeni na Wi-Fi. Dok je aktiviran DUOLINGO PLUS, dobivate dodatne nagrade bez gledanja reklama te imate mogućnost otvaranja dviju škrinja kako biste dobili dragulje (gemove).

Duolingo nudi i mogućnost rasprave (Discussion) tijekom učenja u slučaju da neki zadatak ili odgovor nije dovoljno jasan. U raspravu se ulazi pritiskom na ikonicu koja izgleda poput kvadratnog oblačića i nalazi se pored ikonice zastavice. U toj raspravi korisnici komentiraju određenu lekciju tako da možete dobiti dodatno objašnjenje, što je vrlo korisno u jezicima koji su nam vrlo nepoznati, kao što je japanski. U nastavku možete vidjeti kako to izgleda u aplikaciji.

Najbolje besplatne aplikacije za učenje stranog jezika: Tinycards

Aplikacija Tinycards dodatak je aplikaciji Duolingo te je u Trgovini Google Play ocijenjena ocjenom 4,1. Za korištenje ove aplikacije, također je nužno znanje engleskog jezika. Ova je aplikacija dizajnirana u obliku memorijskih kartica, koje s jedne strane sadrže izraz na engleskom jeziku (nekad i sliku), a s druge strane taj isti izraz na jeziku koji učite. Na strani na kojoj je izraz na stranom jeziku imate mogućnost čuti izgovor te riječi. Primjer se nalazi u nastavku.

Nakon pojavljivanja određenog broja sličica, pojavljuje se jedna koju morate povezati s odgovarajućim izrazom, dok je pri kraju lekcije potrebno samostalno prevoditi izraze s engleskog na jezik koji se uči i obrnuto. Dakle, aplikacija ne sadrži isključivo memorijske kartice, već odmah ispituje što ste naučili.

Lekcije se, isto kao i u aplikaciji Duolingo, otključavaju postupno. One se također mogu spremiti u kolekcije ili proslijediti putem društvenih mreža.

Najbolje besplatne aplikacije za učenje stranog jezika: Mondly

Mondly je aplikacija ocijenjena ocjenom 4,7 u Trgovini Google Play. Ne sadrži oglase kao prethodne, ali potiče na kupnju. Ovo je jedina aplikacija za koju nije važno poznavanje engleskog jezika.

Prilikom učenja nove su riječi podcrtane te se može vidjeti njihov prijevod. Također nudi mogućnost da sami sastavite određenu riječ pomoću ponuđenih slova, što je vrlo korisno jer pospješuje učenje pisanja riječi. Ako je nepoznata riječ na koju kliknete glagol, prikazat će se cijela njegova konjugacija i to i u prošlosti, i u sadašnjosti, i u budućnosti.

Ne prikazuju se članovi ispred riječi koji su u talijanskom jeziku važni gotovo kao i članovi u njemačkom jeziku.

Prilikom prevođenja rečenica potrebno je povezati već ponuđene riječi u smislenu rečenicu. S obzirom na to da je prva riječ u rečenici uvijek napisana velikim početnim slovom, a iza zadnje riječi uvijek se nalazi točka, postavlja se pitanje je li takvo prevođenje uopće dovoljno zahtjevno i koliko možete naučiti takvim načinom.

Mondly je jedina od aplikacija koje smo probali, a u kojoj mora proći minimalno 15 minuta između lekcija. Ako dopustite obavijesti aplikacije, ona će vas dnevno podsjećati da trebate odraditi lekciju za taj dan. U ovoj je aplikaciji ponuđena mogućnost Tjednog izazova i Mjesečnog izazova. Tjednom izazovu ne možete pristupiti dok ne završite svih sedam dnevnih lekcija, a Mjesečnom izazovu ne možete pristupiti dok ne prođete sve tjedne izazove.

Osim oblačića Bok, Dnevna lekcija i Chatbox, sve su nadolazeće lekcije zaključane Premium članstvom. Chatbox zahtijeva korištenje mikrofona, što svakako treba istaknuti kao dobru značajku.

Premium članstvo nudi se po mjesečnoj cijeni od 31,25 kn, odnosno 375 kn za 12 mjeseci, što je navedeno kao popust od 90 %. Inače je cijena 3750 kn za 12 mjeseci.

Najbolje besplatne aplikacije za učenje stranog jezika: Busuu

Busuu je aplikacija ocijenjena ocjenom 4,5 u Trgovini Google Play. Ona također potiče na kupnju te je za njezino korištenje ključno poznavanje engleskog jezika.

Prije početka učenja obavezno je početno testiranje. Nakon ispunjavanja početnog testiranja, bili smo smješteni na razinu A2 te su sve prethodne lekcije bile otključane.

Kao i u ostalim aplikacijama, sva pitanja na koja ste netočno odgovorili tijekom lekcije ponovno se postavljaju na njezinu kraju.

Jezični par za učenje je engleski-talijanski, odnosno engleski u kombinaciji s jezikom koji želite učiti, što znači da morate dobro poznavati engleski jezik da biste mogli svladati drugi jezik.

Aplikacija ne nudi mogućnost pričanja u mikrofon, nudi samo mogućnost slušanja.

Organizirana je pomoću memorijskih kartica, što znači da prvo idu dvije ili tri slike s popratnim zvučnim zapisom te tekstom na talijanskom i engleskom jeziku. Nakon toga slijede dva od tih triju izraza na talijanskom te vi morate odlučiti je li ponuđeni prijevod točan ili nije. Taj se ciklus ponavlja četiri puta. Sljedeće na redu je kratko ponavljanje u kojem je potrebno izabrati točnu frazu, ubaciti riječ koja nedostaje ili ona koja se čuje na zvučnom zapisu.

Već u sljedećoj lekciji postoji dijalog, koji sadrži mnogo nepoznatih riječi za koje nije ponuđen prijevod, koji je potrebno poslušati. Nakon toga pojavljuje se isti taj dijalog, ovoga puta s prazninama koje treba popuniti ponuđenim izrazima. Fraze su te koje se uče, dok je ostatak teksta možda malo pretežak za početnike.

U cijeloj četvrtoj lekciji iz A2 stupnja bilo je otključano samo pet vježbi, dok je drugih šest vježbi bilo zaključano Premium članstvom. Dakle, moguće je položiti samo 45 % te lekcije.

Također, lekcija koja je u potpunosti zaključana jest ona gramatička te se tiče nepravilnih imenica. Nisu dostupne čak ni one lekcije koje su automatski „položene” jer je razina A1 bila preskočena. Kviz nakon lekcije također nije dostupan bez Premium članstva.

Premium članstvo uvijek je na -50 % popusta te se sati za istek ponude neprestano odbrojavaju, iako nikada ne isteknu. Mjesečna cijena Premium članstva iznosi 20 kn, što je najniža cijena u usporedbi s ostalim navedenim aplikacijama (240 kn godišnje).

DODATAK:

Memrise

Memrise je aplikacija ocijenjena ocjenom 4,7 u Trgovini Google Play. Također sadrži i oglase i ponude za kupnju. I za njezino je korištenje nužno znanje engleskog jezika.

Za početak, aplikacija ne nudi mogućnost početnog testiranja znanja jezika koji želite učiti te se, kao i u aplikaciji Duolingo, pitanja na koja ste netočno odgovorili postavljaju ponovno na kraju lekcije. Ono što je drugačije jesu gramatička pravila nakon vježbanja vokabulara. Također, nakon gramatičke lekcije pojavi se sažetak onoga što se upravo prošlo.

Prilikom rješavanja zadataka u donjem lijevom kutu stoji mala lampica, koja će vam prikazati pravilo potrebno za rješavanje trenutačnog zadatka.

Ova je aplikacija, kao i sve prethodno navedene, uvrštena na popis 10 najboljih besplatnih aplikacija za učenje jezika. Budući da nakon odrađene druge lekcije ne možete nastaviti dalje bez nadoplate, nije u potpunosti jasno zašto bi se ova aplikacija svrstala u one koje su besplatne. Cijena članstva iznosi 385 kn godišnje.

Jeste li već probali neke od ovih aplikacija ili neke druge aplikacije za učenje stranog jezika? Jesu li bile korisne i zanimljive? Kakve su funkcije imale? Postoji li neka koja je imala baš sve što vam je potrebno da svladate drugi strani jezik?

Nakon godina čekanja, hrvatski je jezik napokon dobio ujednačeni pravopis! Više neće biti nedoumica piše li se podaci ili podatci, strelica ili strijelica, bambi ili Bambi. Na jednom su mjestu sadržana sva jezična pravila koja će se od ove godine početi primjenjivati bez iznimaka. Na snazi će od idućega mjeseca biti isključivo novi pravopis, za razliku od sada, kada je na snazi više pravopisnih knjiga. Jezikoslovci kažu kako je novi pravopis pojednostavnio većinu jezičnih pravila i prilagodio se svakodnevnom jeziku.

Ili ne. Žao nam je što smo vam pobudili nadu, ali ipak je danas - 1. april! Ništa od ujednačenoga pravopisa.

 

Pravopis kao glavni jezikoslovni problem u Hrvatskoj

Problem pravopisa jedna je od najpoznatijih i najčešćih jezikoslovnih tema o kojoj se u Hrvatskoj raspravlja. U posljednjih 70-ak godina pojavilo se oko 40 pravopisnih knjiga. Kao rezultat prevelikoga broja pravopisa nastao je Institutov pravopis koji se našao na udaru mnogih kritika od trenutka kada je objavljena radna inačica.

„Stalne promjene i nova izdanja pravopisa negativno utječu na izdavanje školskih udžbenika i popratnih materijala u obrazovnim ustanovama zbog potrebe za usklađivanjem s novim pravopisom i lekturom svih tekstova, izdavanje cjelokupne pisane literature, „pismenosti“ pučanstva općenito, s naglaskom na radno sposobne osobe poodmakle životne dobi koje više nisu u mogućnosti pratiti česte izmjene pravopisnih pravila, lektore i prevoditelje na hrvatski jezik koji prečesto moraju pratiti, proučavati i pamtiti nove promjene u pravopisu i tako dalje", kaže naša lektorica Ana.

 

Koliko smo spremni za novi pravopis

Budući da se struje hrvatskih jezičara oštro suprotstavljaju jedne drugima u pravopisnim pitanjima (neću ili ne ću, zadatci ili zadaci, strjelica ili strelica itd.) već više od desetljeća i još uvijek nisu došli do kompromisa, novi bi pravopis vjerojatno samo unio dodatne nejasnoće. Dodatan problem stvara i novi Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. On unosi pravopisna rješenja koja su vrlo upitna te sadrži veći broj neprihvatljivosti. U stvaranju tog pravopisa sudjelovali su predmetni stručnjaci i bila je otvorena javna rasprava pa nije u potpunosti jasno kako je i zašto došlo do ovakvih pravopisnih rješenja.

Ako i vas pate jezična pravila, iznimke i neslaganje jezikoslovaca, na našoj facebook stranici, kao i na blogu, možete pronaći jezične savjete uz koje ćete lakše riješiti nedoumice vezane uz hrvatski jezik. .

Zanima li vas kako su hrvatski gradovi i mjesta dobili imena? Odakle potječe ime Vukovar? Znači li Paklenica paklenu vrućinu ili pak nešto drugo? Danas s vama dijelimo kako su nastajala imena mjesta, iz kojih jezika potječu te zanimljive teorije o njihovu nastanku.

Osim preko lokalnih i narodnih legendi, o podrijetlu imena mjesta možemo mnogo toga saznati iz samog imena mjesta. Ovisno o različitim geografsko-povijesnim vezama, u jeziku se različitih dijelova Hrvatske mogu uočiti čvrste veze sa susjednim zemljama. Tako Istra i Dalmacija u svom jeziku njeguju veze s Italijom, a istok Hrvatske u uskoj je vezi s Mađarskom.

 

Imena mjesta s mađarskom pozadinom

S obzirom na to da je Hrvatska nekoć bila sastavni dio Austro-Ugarske, imena velikog broja hrvatskih gradova imaju mađarsku pozadinu.

Tako primjerice Čakovec dobiva ime po grofu Dimitriusu Chakyju (mađ. Csák) koji je ujedno bio i dvorski sudac kralja Bele IV. i koji je na mjestu današnjeg Čakovca u 13. stoljeću dao sagraditi utvrdu. Aljmaš također svoje korijene vuče iz Mađarske. U povijesnim se spisima još spominje i kao Almas što bi u doslovnom prijevodu značilo „voćnjak s jabukama“ (mađ. alma = jabuka).

 

Erdut se prvo spominjao pod imenima Erdöd ili Erdwd. Etimologija navodi da Erdut na mađarskom znači „šumski put“ (mađ. erdő = šuma, út = put).  S druge strane, pojedini izvori navode i podatak da je naselje dobilo ime prema imenu velikaške oblitelj Erdődy koja je na tom području dala sagraditi dvorac.  Slavonsko naselje Sarvaš svoje je ime slikovito dobilo po životinji koja česti gost baranjskih šuma – prema jelenu. Naime, szarvas je na mađarskom jelen.

Iako se na prvi pogled ne čini tako, Bjelovar  isto ima veze s mađarskim jezikom. Tako se pridjevu bijel dodaje mađarska riječ vár što znači „grad“. Sličnu pozadinu imaju i ostali hrvatski gradovi na -var. Primjerice, mađarski izvori navode da je naziv Vukovar  vjerojatno nastao spajanjem staroslavenske riječi „vlk“ što znači „vuk“ i mađarske riječi „vár”.

Daruvar  dolazi od kombinacije mađarskih riječi daru  što znači „ždral“ i vár što znači „grad“. Grad je ime dobio po baroknom dvorcu koji je dao sagraditi grof Antun Janković. Sam grof Janković nazvao ga je Ždralov dvorac (Ždralov grad). Naime, na obiteljskom se grbu obitelji Janković nekoć nalazio srebrni ždral koji jednom nogom drži kamenu kulu.

Valpovo  je ime dobilo prema mađarskoj imenici valpol što znači „predstojnik gospoštije“.

Izvori kažu da je Osijek  dobio ime po tome što je bio mjesto podignuto malo iznad okolnih voda, na kojem je „oseka“ i koje je stoga pogodno za gradnju nastambi.

 

Imena gradova iz antičkih vremena

Brojni naši gradovi, posebice na obali, u svom imenu čuvaju vezu s antičkim vremenima.

Tako Cavtat  svoje ime duguje latinskoj riječi civitas koja jednostavno znači – grad. Trogir  je navodno dobio ime po kozama. Tragos  je grčka riječ kojom se označava koza, a legenda kaže da su ga tako imenovali Grci kada su došli na današnje područje Trogira i tamo ugledali mnoštvo koza.

Komiža  tako svoj naziv dobiva od izraza „Com Issa“ što znači „neograđeno selo kod Visa“. Kostajnica  je ime dobila prema nazivu za kesten – kostanj.

Zanimljiv naziv ima i NP Paklenica na planini Velebit. Iako bismo svi odmah pretpostavili da je Paklenica ime dobila po paklenim vrućinama koje su karakteristične za Dalmaciju, Paklenica svoje ime duguje smoli crnog bora koji raste na tom području. Naime, ta je crna borova smola zvala paklina, a nekoć je služila za premazivanje drvenih brodova.

Jeste li znali za ove zanimljivosti? Znate li kako je vaše mjesto dobilo ime?

Ako se ponekad nađete u jezičnim nedoumicama hrvatskoga jezika radi (ili možda zbog?) njegove kompleksnosti i niti (ili možda ni?) sami više niste sigurni kako izabrati među (ili možda između?) dvije mogućnosti, donosimo nekoliko jezičnih savjeta kako bismo vam pomogli riješiti takve probleme.

JEZIČNI SAVJET: Pošto ili budući da?

Važno je znati razlikovati ova dva veznika. Oba povezuju zavisnosložene rečenice te se nazivaju subjunktorima. Veznikom budući da označava se uzročno-posljedična veza te je on zamjenjiv konstrukcijom s obzirom na to da. Treba napomenuti da budući da može stajati isključivo na početku rečenice te ako ga želite staviti u sredinu, trebate upotrijebiti zato što ili jer.

Budući da nisi učio, pao si ispit.

Pao si ispit jer nisi učio.

Pao si ispit pošto nisi učio.

Pao si ispit budući da nisi učio.

Pošto je vremenski prilog (ujedno i veznik) te je zamjenjiv s nakon što.

Spavat ću pošto završim sav posao.

Pošto smo se vratili iz škole, napisali smo zadaću.

Pošto se može koristiti i u razgovornom jeziku u značenju koliko, odnosno po kojoj cijeni. Važno je imati na umu značenje riječi pošto prilikom oblikovanja rečenice kako se ona ne bi upotrijebila uz drugu riječ istog značenja te da ne bi došlo do pleonazma. Na primjer:

Pošto je kilogram mandarina?

Pošto košta kilogram mandarina?

JEZIČNI SAVJET: Jer ili je l'?

Nerijetko ćemo u današnje vrijeme čuti sljedeće rečenice:

Jer ti lijepa ova haljina?

Jer ideš na predavanje?

Idem u trgovinu jel moram.

Jer si dobro?

Veznikom jer ne možemo započeti pitanje, već to moramo učiniti upitnom formom je li, odnosno je l' . Ispravne su rečenice u kojima se jer koristi samo i isključivo kao veznik:

Nije došla na večeru jer je bila bolesna.

Jedem jer sam gladan.

Čestica li osnovno je gramatičko sredstvo ustrojavanja upitnih rečenica. Ona je zanaglasnica i uvijek dolazi iza naglašene riječi, najčešće glagolskog oblika, koji može biti potvrdan ili niječan. Na primjer:

Jesi li dobro?

Možete li sami ili Vam treba pomoć?

Nije li ti dosta klizanja za jedan dan?

JEZIČNI SAVJET: Radi ili zbog?

Prijedlozi radi i zbog često se brkaju. Njihova različita značenja najviše dolaze do izražaja u sljedećim dvama primjerima:

Došao sam u bolnicu radi bolesti.

Došao sam u bolnicu zbog bolesti.

Ove dvije rečenice imaju dva potpuno različita značenja. U prvoj rečenici prijedlogom radi označava se NAMJERA dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam da pokupim bolest / se razbolim”. U drugoj pak rečenici, prijedlogom zbog označava se UZROK dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam jer sam bolestan”.

Vozio je sporo zbog magle. (Magla je izravno uzrokovala njegovu sporu vožnju.)

Vježbam radi zdravlja. (Vježbam s ciljem da budem zdravija.)

Vježbam zbog zdravlja.

Kasnim radi toga što mi je kasnio tramvaj.

JEZIČNI SAVJET: Ni ili niti?

Veznici ni i niti najčešće se koriste sa svojim parnjacima (ni… ni, niti… niti), ali mogu stajati i sami. Bez obzira na to javljaju li se u rečenici samostalno ili u paru, potrebno je slijediti ista pravila. Veznik ni može stajati uz negaciju, dok veznik niti ne može. Također treba spomenuti da se ni… niti, odnosno niti… ni ne koristi kao rečenični par. Na primjer:

On nema ni brige ni pameti.

On nema niti brige niti pameti.

Nije ni pogledao knjigu.

Nije niti pogledao knjigu.

Niti spavam niti jedem od muke.

Osijek nije ni bučan niti tih grad.

On niti uči ni radi.

Pomoći će i ako znamo da veznici ni… ni dolaze uz:

JEZIČNI SAVJET: Među ili između?

Prijedlozi između i među koriste se ovisno o tome s koliko predmeta su u odnosu. Prijedlog između koristimo kada pokušavamo spojiti dva pojma ili osobe/predmeta, dok prijedlog među koristimo za međusoban odnos triju ili više osoba. Na primjer:

Ovaj je dogovor samo između tebe i mene.

Udaljenost između Osijeka i Zagreba je oko 250 kilometara.

Nalazim se među drvećem.

Izgubim se između svih tih pravila hrvatskog jezika.

Nije jednostavno biti lektor. Uz veliki broj pravopisnih i gramatičkih pravila, lektorirani tekst mora se prilagoditi publici za koju je napisan. Lektor mora znati što traži i očekuje potencijalni čitatelj te kako tekst učiniti razumljivim „od prve”.  Još jezičnih savjeta potražite na našoj Facebook stranici.

Kada je o jezičnom posuđivanju riječ, ono je svoje mjesto našlo i u kuhinjama i govorima naših baka. Bogatu su hrvatsku povijest pratile i stalne promjene na jezičnom planu, no jezik kuhinje i obiteljskog stola prepun turcizama, hungarizama i germanizama ostao je gotovo okamenjen dio našeg jezika, svima topao, mirisan i drag.

S obzirom na to da su njemački i mađarski jezik nekoć potiskivali hrvatski iz uporabe, ne čudi to što su primjerice Osijek i Zagreb razvili zasebne govore koji su svojevrsne mješavine hrvatskog i njemačkog. Tako je za zagrebačko područje karakterističan agramerski, a za osječko esekerski. Uzmemo li u ruke neku bakinu bilježnicu s receptima sigurno ćemo naići na pojam posuđen iz nekog od navedenih jezika.

Germanizmi u svakodnevnoj upotrebi

Njemački je u današnjem govoru ostao sačuvan u nazivima sastojaka kao što su cukar (šećer), karfiol (cvjetača), keks, špek, paradajz te u nazivima jela kao što su šnicla, supa (juha), viršli/viršle (hrenovke), jegervuršt (lovačka kobasica), kifla, granatirmarš/granatir. Nazire se i u nazivima pojedinih kolača i slastica kao što su krafna, kuglof, kremšnita, krancle, šnenokle, buhtla, šrudla.

Postoje i mnoga pića koja su preuzela njemačko ruho te tako možemo čuti da se danas pije šnaps (rakija), špricer, gemišt ili ajerkonjak.

Osim naziva jela, njemački je duboko ukorijenjen i u nazive pojedinih tehnika spremanja hrane pa tako možemo čuti pojmove kao što su dinstati (pirjati), ajpreg (zaprška), restati, apšmalcati (zamastiti maslacem i posuti krušnim mrvicama). No njegov je utjecaj vidljiv i u brojnim drugim pojmovima vezanima za kuhinju i domaćinstvo kao što su primjerice špeceraj (prehrambene namirnice), rerna (pećnica), beštek (pribor za jelo), escajg (kompletan pribor za jelo), grincajg (povrće za juhu), soc (talog crne kave), krigla, flaša, špajz (ostava, smočnica).

Šećer, rakija, burek i jogurt

Osim svepristunih germanizama, hrvatski obiluje turcizmima od kojih su neki zauzeli ravnopravno mjesto u našem jeziku i nemaju više status egzotizama. Takve su riječi primjerice šećer, badem, rakija, sarma, baklava, tava, ćevap, jogurt, burek, sezam, čaj, kesten, patlidžan, kalup, kajgana. S druge strane, mnoštvo je drugih turcizama koji se često mogu čuti u svakodnevnom govoru i koji čine nezamjenjiv dio naše kulture. Tako se susrećemo s pojmovima kao što su džezva, fildžan, tulumba, rahat lokum, jufka, ćufte, tepsija, kašika, džigerica koji još uvijek nisu posve udomaćeni.

Kuhinjski specijaliteti došli su i iz Mađarske

Blizina mađarske granice i dugogodišnje kulturno-političke veze ostavile su traga i u gastronomiji pa smo tako preuzimajući brojna mađarska jela preuzeli i nazive za njih.

Danas su nam neki nazivi jela kao što su gulaš (gulyás), palačinka (palacsinta), perkelt (pörkölt), paprikaš (paprikás), lepinja (lepény), langošica (lángos), sataraš, perec i doboš torta postali djelom svakodnevnog govora. No ima i onih koji nisu toliko česti, ali su ipak prisutni u govorima i na stolovima brojnih kućanstava. Neki su od tih naziva primjerice serelmešlevil (szerelmes levél – ljubavno pismo, vrsta kiflica), turoš čusa (túrós csusza – tjestenina sa svježim kravljim sirom), Rigo Janči (Rigó Jancsi – mađarski kolač koji nosi ime poznatog mađarskog violinista), kurtoš kolač (kürtőskalács – „dimnjak kolač“) itd.

Osim naziva jela, iz mađarskog jezika potječu i brojni nazivi povrća, začina i slatkovodne ribe koja je jedna od središnjih namirnica mađarske kuhinje. Tako primjerice pojmove kao što su đumbir, artičoka, grgeč (görgicse), kečiga (kecsege), deverika (dévérkeszeg), čičoka (csicsoka), paprika, vrganj (varaganya) također dugujemo susjedima Mađarima.

Kuhinja je uvijek bilo mjesto susreta i pomirbe različitih kultura koje su sa sobom donosile i svoje jezične osobitosti. Pojmovi vezani za gastronomiju ne daju se lako ukalupiti u standardni jezik, no u tome najčešće i jest njihova čar – podsjećaju na bakinu kuhinju i neke davne, bezbrižnije dane.

Pripremate li vi salatu od rajčice ili paradajza i hoće li se neka od ovih jela naći i na vašem blagdanskom stolu?

Što učiniti kada određeni naziv zanimanja nema svoju inačicu za suprotan spol?  Hoćete li reći da je žena vojnik vojničica ili vojnikinja, žena pilot pilotica ili pilotkinja? Je li ženski turistički vodič vodičica, vodilica ili pak voditeljica? Saznajte u našem blogu!

 

Što je to mocijski parnjak?

Kada od imenice kojom se označava jedan spol nastaje imenica za označavanje suprotnog spola, ta se imenica naziva mocijskim parnjakom. Većina se takvih riječi tvori dodavanjem nastavaka kojim se izriče spol, a to su najčešće -ica, -ka, -inja i -kinja. Na taj način nastaju sljedeći, tzv. pravi tvorbeni mocijski parnjaci:

učitelj – učiteljica, armirač – armiračica, ribar – ribarka, novinar – novinarka,  filozof – filozofkinja

PAZI!   spavač - spavaćica

spavač – spavačica        (spavačica – žena koja spava, spavaćica  - odjevni predmet za spavanje)

Osim njih pojavljuju se i tzv. nepravi mocijski parnjaci kod kojih parnjak nastaje neovisno o imenici suprotnog spola. Takvi su primjerice ovi parnjaci:

starac – starica, Slavonac – Slavonka, tkalac – tkalja

Osim parnjaka koji nastaju mocijskom tvorbom, postoje se i takozvani leksički mocijski parnjaci kao što su primjerice:

otac – majka, djed – baka, pijetao – kokoš, konj – kobila

 

Problemi kod profesijskih imenica

Problemi su se pojavili usporedno sa situacijama u kojima se imenice koje su se dugo koristile isključivo za označavanje jednoga spola počinju upotrebljavati za označavanje suprotnoga spola. To se najčešće događa s imenicama kojima se označavaju zanimanja. Naime, postoji velik broj zanimanja koja su nekad bila rezervirana isključivo za muškarce odnosno za žene. Danas se sve više žena bavi nekad tipično muškim zanimanjima, no možemo vidjeti i sve veći broj muškaraca u profesijama koje su se povezivale isključivo sa ženama.

Iako je društvo pregazilo takve tabue, tradicija ostaje čvrsto ukorijenjena u tvorbenim obrascima jezika i to je razlog tomu što se često susrećemo s problemima kada je riječ o tzv. profesijskim imenicama. Kod profesijskih je imenica većinom riječ o tvorbi ženskih mocijskih parnjaka. Važno je naglasiti da takve imenice, osim što osiguravaju ravnopravniji položaja žena u društvu, pojednostavljuju komunikaciju. Tako je sutkinja ekonomičnije od žena sudac, novinarka od žena novinar i sl.

S druge strane, kod mocijske tvorbe postoje brojna ograničenja koja onemogućavaju tvorbu imenica suprotna spola iz različitih razloga (društveni, biološki itd.).

Tvorba imenica suprotnog spola kod nekih imenica nije moguća zbog bioloških ograničenja. Zato se imenice kao što su dojilja, rodilja, trudnica pojavljuju samo u ženskom rodu.

 

Koja su zanimanja "rezervirana" samo za muškarce odnosno samo za žene?

Kod pojedinih imenica postoje povijesne odnosno sociološke zapreke koje sprječavaju tvorbu mocijskog parnjaka. Tako primjerice imenice muškog roda kao što su gladijator, šerif, vitez, beg, dužd, mušketir nemaju svoje parne imenice u ženskom rodu jer su u prošlosti te funkcije obavljali isključivo muškarci, a s obzirom na to da te funkcije danas više ne postoje, nemamo potrebe tvoriti ženske parnjake.

S religijskim je zanimanjima i danas tako. Pojedina su zanimanja rezervirana samo za muškarce odnosno za žene. Tako se nećemo susresti sa ženskom inačicom imenica đakon, biskup, ordinarij, paroh, kardinal, dalaj lama, ali ni s muškim parnjakom imenice časna sestra.

Kako bismo riješili nedoumice s kojima se zasigurno susrećete, u nastavku ćemo navesti nekolicinu mocijskih parnjaka koji mogu izazvati probleme:

pilot – pilotkinja

ličilac – ličiteljica

grobar – grobarka

rudar – rudarica

seljak ugostitelj – seljakinja ugostiteljica

vodič – vodičica

kirurg – kirurginja

strojovođa – strojovotkinja

antikvar – antikvarica

mesar – mesarica

kriminalist – kriminalistica

vlakovođa – vlakovotkinja

domar – domarka

konzul – konzulica

 

Nakon svega možemo zaključiti da je odgovor na pitanje iz naslova – ne, nema pilotice u avionu, ali ima pilotkinje, kao i kirurginje u operacijskoj dvorani, mesarice u mesnici i antikvarice u antikvarijatu.

Ako vam jezična pravila još uvijek zadaju probleme, slobodno nam se javite. Naši stručnjaci pomoći će riješiti sve vaše jezične nedoumice!

Nađete li se često u pravopisnim i gramatičkim nedoumicama hrvatskoga jezika?  Ako je odgovor da, donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji će vam pomoći ispravno upotrijebiti glagole i pridjeve koje u svakodnevnom životu ponekad ne razlikujemo.

Zahvaliti/zahvaliti se

U svakodnevnom govoru ljudi glagole zahvaliti  i zahvaliti se često upotrebljavaju u istim kontekstima. No problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari.

Glagolom zahvaliti izražava se zahvalnost na nečemu te stoga glagol ima pozitivno značenje, s druge strane povratni glagol zahvaliti se ima negativno značenje i njime se označava odbijanje. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo ne bi li nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje. Kako biste naučili razlikovati ova dva glagola, promotrite primjere:

Zahvaljujemo na vašoj ponudi. = prihvaćamo ponudu

Zahvaljujemo se na vašoj ponudi. = odbijamo ponudu

Zahvaljujem na pozivu na skup. = prihvaćamo poziv

Zahvaljujemo se na pozivu na skup. = odbijamo poziv

Kožni/kožnat

Oko pridjeva kožni i kožnat često se javljaju nedoumice. Najčešće govorimo da imamo kožnu torbu, kožni novčanik, ali i da nas je pogodila kožna bolest.

Normativna literatura još uvijek nije u potpunosti usuglašena oko ovih dvaju pridjeva i često možemo naići i na potpuno suprotstavljena mišljenja. (Prije desetak godina s pridjevom kožni povezivalo se značenje „koji je od kože“, a s pridjevom kožnat „koji je poput kože“).  Prema prijedlozima koji su aktualni u posljednjih nekoliko godina pridjev kožni  jest odnosan, a kožnat gradivni. Pridjevom kožni označava se „koji se odnosi na kožu“, a pridjevom kožnat „koji je od kože“.

Ovu podjelu govornici ne provode sustavno i slabo je prihvaćaju. Primjeri iz prakse potvrđuju da govornici većinom u svim kontekstima koriste pridjev kožni jer ima uopćenije i šire značenje. Tako ćemo češće čuti da netko ima kožnu torbu ili kožni novčanik, a ne kožnatu torbu ili kožnati novčanik.  

 

Papirni/papirnati

Uz pridjeve papirni i papirnati vežu se slične nedoumice kao i uz prethodni primjer. U ovom je slučaju također riječ o razlici  u značenju koja proizlazi iz toga što je u prvom slučaju riječ o odnosnom, a u drugom slučaju o gradivnom pridjevu. Tako pridjev papirnat označava nešto načinjeno od papira, a pridjev papirni nešto što se odnosi na papir. Sljedeći će primjeri pomoći razjasniti nedoumicu:

Molim te, dodaj mi papirnati rupčić.

Jučer smo Matej i ja u parku puštali papirnatog zmaja.

Moj stric već deset godina radi u papirnoj industriji.

Bilježnice od prošle školske godine našle su se u papirnom otpadu.

Seliti/seliti se

Seliti i seliti se naizgled su isti glagoli i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima. No između ovih dvaju glagola postoji itekako bitna razlika.

Glagol seliti prijelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, tj. kada upotrebljavamo glagol seliti uz njega obavezno moramo naglasiti što točno selimo.

S druge strane, glagol seliti se povratni je glagol što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.

Po istom se modelu ponašaju i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.

Razlika je vidljiva kada se promotre sljedeći primjeri:

U ponedjeljak selim stol iz dnevne sobe u spavaću.

Selim ured u susjednu ulicu.

Moram pomoći preseliti prijatelja.

Sljedeće se godine selim u kuću.

Preselit ću se u Osijek.

Ličiti/sličiti

Nerazlikovanje glagola ličiti i sličiti  jedna je od čestih pogrešaka. Glagol ličiti u hrvatskom se jeziku ne koristi za iskazivanje sličnosti. Označava radnju premazivanja površine bojom i zahtijeva dopunu u akuzativu.

Sutra ću ličiti majci stan.

Sličnost se izražava glagolom sličiti, no treba imati na umu da se on nikada ne upotrebljava s prijedlogom na, već uz sebe ima dopunu u dativu.

Marko sliči na oca. – Marko sliči ocu.

Posljednji/zadnji

Često možemo čuti da se ova dva pridjeva upotrebljavaju u istom značenju, no oni se ipak razlikuju. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, a pridjev zadnji prostorno.

Razlika je vidljiva iz sljedećih primjera:

Osijek je zabio gol u zadnjem trenutku. Osijek je zabio gol u posljednjem trenutku. (vrijeme)

Moj brat Peter sjedi u posljednjem redu. Moj brat Petar sjedi u zadnjem redu. (mjesto)

Marta je u kazalište došla posljednja i sjela je u zadnji red. (vrijeme + mjesto)

No ako ipak niste sigurni imate li sve „u malom prstu“, a trebate profesionalnu i kvalitetnu lekturu, naši jezični stručnjaci drage će volje preuzeti taj zadatak. Tu smo za vas!

map-markerphoneenvelope