Budući da smo već govorili o poslovnoj komunikaciji elektroničkom poštom i o tome na što paziti prilikom pisanja službenog e-maila, danas ćemo se dotaknuti toga kako taj (ili bilo koji drugi) e-mail uopće započeti. Često dobivamo upite o tome kako glasi određeno ime u genitivu ili u vokativu zbog čega ćemo danas pisati o sklonidbi muških vlastitih imena u hrvatskom jeziku. Budući da je naglasak na obraćanju prilikom pisanja e-maila, tamnije su istaknuti oblici u vokativu koji su nam za to važni, a svjetlije su istaknuti oblici u genitivu koji nam pomažu odrediti kojem pravilu određeno ime pripada.

Prvo što je važno napomenuti jest da se prilikom obraćanja u e-mailu (ili bilo gdje drugdje) osobi obraćamo u vokativu. Kako bismo vam ovu, inače vrlo opsežnu temu, približili na najjednostavniji mogući način, pravila će biti jako malo, a primjera jako puno. Ti su primjeri, naravno, razvrstani prema pravilu kojem pripadaju kako bi vam svladavanje sklonidbe muških vlastitih imena bilo u potpunosti pojednostavljeno i navedeno na jednom mjestu te kako biste se kasnije mogli podsjetiti na osnovna pravila bez gubljenja previše vremena.

Pravilo sklanjanja muških imena zapravo je vrlo jednostavno. Sva se muška imena sklanjaju te se razlikuju samo u nastavcima za genitiv i vokativ (i instrumental, ako vlastito ime završava na palatal). Ipak, i te su sitne razlike dovoljne da uzrokuju brojne nedoumice. Zato ih danas rješavamo sve!

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na suglasnik

N

IvanAlenFilipDanijelDavidDenisDraženSanjinJakovAlfred

G

IvanaAlenaFilipaDanijelaDavidaDenisaDraženaSanjinaJakova

Alfreda

D

IvanuAlenuFilipuDanijeluDaviduDenisuDraženuSanjinuJakovu

Alfredu

A

IvanaAlenaFilipaDanijelaDavidaDenisaDraženaSanjinaJakova

Alfreda

V

IvaneAleneFilipeDanijeleDavideDeniseDraženeSanjineJakove

Alfrede

L

IvanuAlenuFilipuDanijeluDaviduDenisuDraženuSanjinuJakovu

Alfredu

IIvanomAlenomFilipomDanijelomDavidomDenisomDraženomSanjinomJakovom

Alfredom

U ovom je slučaju pravilo vrlo jednostavno. Muška imena koja završavaju na suglasnik u genitivu dobivaju nastavak -a te u vokativu nastavak -e. Zamislimo to kao da sklanjamo imenicu dječak: N dječak, G dječaka, D dječaku, A dječaka, V dječače, L dječaku, I dječakom.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na samoglasnik

NDarkoMarkoTvrtkoMarioMateoŽeljkoKarloHrvojeDante

Pavle

GDarkaMarkaTvrtkaMarijaMateaŽeljkaKarlaHrvojaDantea

Pavla

D

DarkuMarkuTvrtkuMarijuMateuŽeljkuKarluHrvojuDanteu

Pavlu

A

DarkaMarkaTvrtkaMarijaMateaŽeljkaKarlaHrvojaDantea

Pavla

V

DarkoMarkoTvrtkoMarioMateoŽeljkoKarloHrvojeDante

Pavle

L

DarkuMarkuTvrtkuMarijuMateuŽeljkuKarluHrvojuDanteu

Pavlu

I

DarkomMarkomTvrtkomMariom/

Marijom

MateomŽeljkomKarlomHrvojemDanteom

Pavlom

U ovom je slučaju pravilo sljedeće: ako muško ime završava na samoglasnik, nastavak u genitivu je -a, a vokativ je isti kao nominativ.

Ovdje je važno napomenuti da se u imena koja završavaju na -io dodaje slovo j između tih dvaju slova u svim padežima osim u vokativu, dok se u instrumentalu može, ali i ne mora umetnuti. To se događa u imenima Mario, Dario, Antonio itd. To pravilo ne vrijedi za imena koja završavaju na -eo kao što su, na primjer, Mateo i Leo.

 

Sklonidba dvosložnih muških imena koja završavaju na -e ili -o, a koja ispred tog samoglasnika imaju samo jedan suglasnik, ali imaju:

a) DUGOUZLAZNI (á) NAGLASAK u genitivu imaju nastavak -e (muška imena koja u genitivu imaju nastavak -e sklanjaju se kao imenice ženskoga roda (N žena, G žene, D ženi, A ženu,…)

N

DínoLínoBrúnoNínoMáto/

Máte

FránjoJúreMíleŠímeDújeJózo

Ívo

G

DineLineBruneNineMateFranjeJureMileŠimeDujeJoze

Ive

D

DiniLiniBruniNiniMatiFranjiJuriMiliŠimiDujiJozi

Ivi

A

DinuLinuBrunuNinuMatuFranjuJuruMiluŠimuDujuJozu

Ivu

V

DinoLinoBrunoNinoMatoFranjoJureMileŠimeDujeJozo

Ivo

L

DiniLiniBruniNiniMatiFranjiJuriMiliŠimiDujiJozi

Ivi

I

DinomLinomBrunomNinomMatomFranjomJuromMilomŠimomDujomJozom

Ivom

b) DUGOSILAZNI (â) I KRATKOSILAZNI (ȍ) NAGLASAK u genitivu imaju nastavak -a

N

DînoLînoBrûnoNînoȌtoRȍko

Lȅo

G

DinaLinaBrunaNinaOtaRoka

Lea

D

DinuLinuBrunuNinuOtuRoku

Leu

A

DinaLinaBrunaNinaOtaRoka

Lea

V

DinoLinoBrunoNinoOtoRoko

Leo

L

DinuLinuBrunuNinuOtuRoku

Leu

I

DinomLinomBrunomNinomOtomRokom

Leom

Ovdje su navedeni i naglasci i, ovisno o naglasku, različiti nastavci za pojedina imena. Svi se naglasci mogu pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, samo je nekad potrebno kliknuti na pridjev od kojeg je određeno ime nastalo pa tim načinom dođi do ispravnog naglaska pojedinog imena (na primjer, kako bismo došli do naglaska za ime Mile, potrebno je kliknuti na pridjev mȉo te pogledati odjeljak Onomastika). Ako vas zanima nešto više o ovoj tematici, dodatne primjere i objašnjenja možete pronaći u radu pod nazivom Sklonidba muških dvosložnih imena i naglasna dvojnost.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na -a ili -ica

N

LukaAndrijaTomaIlijaNikolaNoaMataJozaJurica

Ivica

GLukeAndrijeTomeIlijeNikoleNoeMateJozeJurice

Ivice

DLukiAndrijiTomiIlijiNikoliNoiMatiJoziJurici

Ivici

ALukuAndrijuTomuIlijuNikoluNouMatuJozuJuricu

Ivicu

VLukaAndrijaTomaIlijaNikolaNoaMataJozaJurica

Ivica

L

LukiAndrijiTomiIlijiNikoliNoiMatiJoziJurici

Ivici

ILukomAndrijomTomomIlijomNikolomNoomMatomJozomJuricom

Ivicom

Ova imena (kao i dvosložna imena s dugouzlaznim naglaskom) u genitivu imaju nastavak -e te se sklanjaju kao imenice ženskoga roda.

 

Sklonidba muških vlastitih imena koja završavaju na palatal (č, ć, dž, đ, š, ž, j, lj, nj)

Muškim vlastitim imenima koja završavaju na palatal u vokativu se dodaje nastavak -u, a u instrumentalu nastavak -em[1], kao što bismo napravili i u slučaju imenice učitelj: N učitelj, G učitelja, D učitelju, A učitelja, V učitelju, L učitelju, I učiteljem.

N

MatejAndrejJurajBlaž

Đorđ

G

MatejaAndrejaJurjaBlaža

Đorđa

D

MatejuAndrejuJurjuBlažu

Đorđu

AMatejaAndrejaJurjaBlaža

Đorđa

V

MatejuAndrejuJurjuBlažu

Đorđu

LMatejuAndrejuJurjuBlažu

Đorđu

IMatejemAndrejemJurjemBlažem

Đorđem

Kako bismo ubili dvije muhe jednim udarcem, ovu smo temu povezali s oslovljavanjem prilikom pisanja e-maila te je stoga potrebno spomenuti i osobitost pisanja zareza prilikom obraćanja drugoj osobi. Znamo da se zarez inače koristi samo nakon imena, kao što je u primjerima koji se nalaze u lijevom stupcu. Ali možemo se naći i u situaciji kada e-mail želimo započeti pozdravom te ćemo u tom slučaju postupiti kako je navedeno u primjerima koji se nalaze u desnom stupcu.

 

BEZ ZAREZA PRIJE IMENA

SA ZAREZOM PRIJE IMENA

Poštovani Luka,

molim Vas da….

Pozdrav, Alfrede,

što mogu učiniti za Vas?

Cijenjeni Alene,

hvala Vam na interesu za…

Bok, Jurju,

u prilogu se nalazi…

 

Nadamo se da smo uspjeli razjasniti sve vaše nedoumice te da sljedeći puta neće imati problem nekoga osloviti imenom i da ćete to učiniti potpuno sigurni da niste ni u čemu pogriješili.

[1] http://gramatika.hr/pravilo/imenice/17/

Pojam poslovna komunikacija obuhvaća prenošenje informacija u pisanom i govornom obliku u svrhu provedbe različitih poslovnih aktivnosti.

Pismeno izražavanje vrlo je važno u poslovnoj komunikaciji i jedan je od najčešćih oblika komunikacije s poslovnim partnerima i kolegama unutar poduzeća. Za razliku od usmene, pisana poslovna komunikacija ostavlja trag, može se čuvati, dopunjavati i može poslužiti kao dokaz u ostvarivanju prava.

Najveći su nedostaci pisane poslovne komunikacije izostanak značajki verbalne komunikacije i relativna sporost u odnosu na izravnu verbalnu komunikaciju, što otežava davanje naknadnih objašnjenja, postavljanje pitanja te dovodi do opasnosti od nesporazuma. Kako bi se izbjegli navedeni nedostaci, vrlo je važno planirati poslovnu komunikaciju te uređivati tekstove uz nekoliko naknadnih čitanja prije dospijeća primatelju.

Prednosti pisane poslovne komunikacije u usporedbi s usmenim izražavanjem su:

efikasan i povoljan način komuniciranja
dovoljno vremena za pripremu i osmišljavanje poruke (pisma) pošiljatelja
mogućnost čuvanja i podsjećanja na sadržaj poruke.

Budući da korištenje elektroničke pošte ne zahtijeva napredna znanja informatičkih tehnologija, jedan je od najčešćih komunikacijskih alata u današnjem poslovnom svijetu. Zbog svakodnevne i učestale komunikacije, brojni poduzetnici ovaj oblik komunikacije ne shvaćaju dovoljno ozbiljno, bez obzira na to što ga koriste svakodnevno. Prosječan poslovni korisnik dnevno primi i pošalje i po nekoliko desetaka e-mail poruka i vrlo često nema vremena prilikom pisanja pripaziti na gramatičke pogreške, tipfelere i strukturu pisanih rečenica.

Kako bi pogreške prilikom sastavljanja e-mail poruka bile svedene na najmanju mjeru, vrlo je važno voditi računa o nekoliko osnovnih pravila koja su navedena u nastavku.

Naslov poruke – vrlo bitan element i uvijek ga morate napisati. Razlog je jednostavan: sugovornik već u samom naslovu može odgonetnuti sadržaj poruke i procijeniti koliko mu je poruka bitna u datom trenutku. Također, naslov poruke uvelike olakšava pretragu e-mail poruka u budućnosti.

Sadržaj poruke – mora biti jasan, kratak i nedvosmislen. Bez puno okolišanja napišite sve što je bitno za primatelja, a ako su potrebna posebna pojašnjenja, pitanja i pregovori, najbolje bi bilo organizirati poslovni sastanak. Kada se nekome obraćate po prvi puta, ukratko predstavite sebe i svoju tvrtku, a zatim opišite sam predmet poruke (ono zbog čega se obraćate primatelju) ili postavite upit. Kada odgovarate na poruke, uvijek izbjegavajte šablonske odgovore te se drugoj strani obraćajte osobnim, pristupačnim, ali poslovnim tonom.

Pravopis i oblikovanje teksta – ako želite ostaviti dojam pismenosti, uljudnosti i profesionalnosti, radi se o nekoliko vrlo bitnih stavki. Posebnu pažnju obratite na pogreške koje nikako ne biste smjeli napraviti. Korištenje tiskanih slova znači vikanje ili obraćanje povišenim tonom i zasigurno nije poželjno u vašoj poslovnoj komunikaciji. Početno slovo u riječi „Vaš/Vaša“ može biti veliko isključivo ako se nekome obraćate u jednini. Kako bi vaša poruka izgledala pregledno, koristite odlomke te izbjegavajte pisanje cijele poruke u jednom odlomku zbog otežanog čitanja na mobitelu ili tabletu (sve češći uređaji za primanje takvih poruka).

Pozdrav i potpis – uvijek ih napišite, na kraju svake e-mail poruke. U poslovnoj komunikaciji izbjegavajte neformalne pozdrave poput „Lp“ i „Pozz“. Skraćeni pozdravi ne ostavljaju dojam profesionalnosti te se čini kao da niste imali dovoljno vremena ili volje napisati puni pozdrav. Potpišite se ispod svake poruke koju šaljete, a ukoliko ste sa sugovornikom već izmijenili nekoliko poruka, dovoljno je napisati svoje ime na kraju.

Provjera prije slanja svake e-mail poruke neophodna je. Provjerite nekoliko puta poruku koju ste napisali, uključite provjeru pravopisnih pogrešaka u internet pregledniku – drugim riječima, napravite sve kako bi pravopisne pogreške bile svedene na minimum.

Elektroničke poruke koristimo u svakodnevnoj komunikaciji s poslovnim partnerima. Vrlo je važno da su pravilno napisane, pogotovo ako je prvi kontakt s potencijalnim poslovnim partnerom ostvaren putem elektroničke pošte, jer upravo ta prva poruka predstavlja vašu tvrtku, proizvode i/ili usluge koje mu predstavljate.

map-markerphoneenvelope