Danas društvene mreže tvrtkama pružaju jedan od najlakših i najbržih komunikacijskih kanala za predstavljanje njihovih usluga i proizvoda. Najpoznatija i najkorištenija društvena mreža za obraćanje poslovnog subjekta starim i novim klijentima zasigurno je Facebook jer ne zahtijeva strogu komunikaciju.
Prilikom objava dnevnih novosti i ponuda iznimno je važan način obraćanja i pravopisna točnost samog sadržaja. U Facebook objavama nerijetko se potkradu pravopisne i jezične pogreške. Zbog toga mnogi čitatelji objavu mogu shvatiti pomalo neozbiljnom, tim više jer se pogreška može spriječiti lekturom i korekturom.
U ovom tekstu dat ćemo nekoliko primjera pogrešaka u Facebook objavama na koje smo naišli u samo jedno poslijepodne.
1. „…ali se nisu mogli dogovoriti oko uvijeta transfera.“
Pogreške u pisanju ije/je spadaju u najčešće jezične pogreške i mnogima je teško pravilno upotrebljavati suvremene reflekse (ije/je) staroslavenskog glasa jat (ě), čime nastaju velike poteškoće u jezičnom izražavanju.
Osnovno načelo pisanja ije/je zapravo je vrlo jednostavno: u dugom slovu izgovaramo i pišemo -ije, a u kratkom -je. Ponekad je problem prepoznati je li riječ o dugom ili kratkom slogu, a postoje i iznimke u odnosu na osnovno pravilo.
U ovom slučaju riječ je o kratkom slogu i pravilno se piše -je: uvjet, uvjeta, uvjetu, uvjetom, uvjeti, uvjetima…
2. „Sutra se vračamo na posao“
U ovoj rečenici imamo dvije pogreške.
Kao i kod pisanja ije/je, dvojbe u pisanju između glasova č i ć vrlo su česte u hrvatskom jeziku.
Vračam ima značenje proricanja sudbine ili budućnosti, označava bavljenje vračanjem, gatanjem.
Vraćam pak ima značenje doći natrag i u ovom kontekstu pravilno se piše vraćamo.
Druga pogreška vezana je uz izostavljanje interpunkcijskih znakova na kraju rečenice, a zbog česte uporabe emotikona veoma je učestala pojava u objavama na društvenim mrežama.
3. „Zašto on nju ne bih ostavio?“
U ovom primjeru imamo pogrešku nepravilne uporabe kondicionala I.
Kondicional I. pogodbeni je način koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti (bih, bi, bi, bismo, biste, bi) i glagolskoga pridjeva radnog.
Bih se upotrebljava isključivo u prvom licu jednine, npr. Zašto ja nju ne bih ostavio?
Kako je ovdje riječ o trećem licu jednine, pravilno se piše bi, stoga i rečenica glasi: Zašto on nju ne bi ostavio?
4. „U blizini piramidalne građevine pronađene cijevi stare 150.000 tisuća godina!“
Brojevi su dijelom promjenjiva vrsta riječi kojima se izriče koliko čega ima i koje je što po redu.
Brojevi se pišu riječima ili brojkama, ali ne i jednim i drugim. U ovom slučaju pravilno se piše 150.000 ili sto pedeset tisuća.
5. „Od 6.9.-11.9. sve fen frizure 50 kn u jutarnjoj smjeni.“
U ovom primjeru nailazimo na nekoliko pogrešaka.
Između sastavnica nadnevka piše se bjelina (prazno mjesto u tekstu): 6. 9. i 11. 9.
Također, budući da je napisan prijedlog od, pravilno je pisati i prijedlog do: Od 6. 9. do 11. 9. Ako se umjesto prijedloga želimo koristiti crticom, koja se upotrebljava pri izražavanju odnosa, tada je prema pravopisnom pravilu trebamo odvojiti bjelinama: 6. 9. – 11. 9. Crtica je i nešto duža od spojnice koja je nepravilno upotrijebljena u primjeru gore.
6. „Drage naše naša Gabi masira u našem salonu. “
Kada se komu obraćamo ili koga dozivamo, upotrijebit ćemo vokativ (padež oslovljavanja, dozivanja). Na društvenim mrežama često nailazimo na pogreške u njegovoj uporabi, iako se kaže da je ovaj padežni oblik vrlo jednostavno naučiti.
Poteškoća vezana za vokativ odnosi se na njegovo bilježenje u pismu i uporabu zareza, kao što je slučaj u našem primjeru. Naime, vokativ se uvijek odjeljuje zarezom, bez obzira na položaj u rečenici: Drage naše, naša Gabi masira u našem salonu.
7. „U razgovoru s gđom. Sanjom…“
Imenicu gospođa možemo pisati i u skraćenom obliku, dakle kraticom. Kratice nastaju kraćenjem jedne ili više riječi, pišu se malim početnim slovom, ne sklanjaju se i u pravilu završavaju točkom.
Međutim, kratica gđa, kao i gđica za gospođicu, posebna je po tome što se piše bez točke i sklanja se, a naziva se leksikaliziranom kraticom.
Kada je riječ o tim dvjema kraticama, bitno je napomenuti da bismo u službenoj komunikaciji žene trebali oslovljavati s gospođo bez obzira na njihovu životnu dob, akademsku naobrazbu ili vrstu posla koji obavljaju, osim ako one same ne izraze želju da im se obraćamo drugačije.
Što se tiče imenice gospodin, u praksi susrećemo tri kratice za tu imenicu: gdin., g. i gosp. Međutim, gdin. nije pravilna kratica ove imenice. Kratice g. i gosp. pravilne su kratice i uvijek se pišu s točkom te se ne sklanjaju. Kratica g. ujedno je i kratica imenice godina.
8. „Otac navodno nije volio svoje troje djece, jer je bio opsjednut idejom kako on nije njihov biološki otac.“
Prema pravopisnom načelu zarez ne pišemo u zavisnosloženoj rečenici kada zavisnu surečenicu s uzročnim veznikom jer pišemo iza glavne, kako je slučaj u našem primjeru.
9. „Piše da je završio sedam razreda osnovne škole, te da radi na građevini.“
Često u objavama na društvenim mrežama možemo uočiti pisanje zareza prije veznika te. U pravilu, zarez se kod sastavnih veznika ne piše. Izuzev tog pravila, zarez ispred veznika te pišemo ako je riječ o naknadnom dodavanju ili isticanju.
Lektorat i korektura nisu nimalo jednostavni poslovi jer zahtijevaju široko znanje, stručnost i stalno istraživanje. Svakako preporučujemo za čitanje i tekstove o dobrom sadržajnom marketingu i o tome što sve posao lektora obuhvaća, o kojima je Sinonim već prije pisao, a što je izrazito važno u radu poslovnog subjekta.
