Na turističkoj karti svijeta Hrvatska se propela na iznenađujuće visoko mjesto, ne samo zbog svoje prirodne ljepote već i zbog svoje kulturne baštine te bogatog gastronomskog sadržaja. Dapače, i sam je Anthony Bourdain, poznati američki kuhar i televizijska zvijezda, u svojoj emisiji No Reservations s nezamislivim tekom isprobavao kulinarske delicije našeg područja, nastojeći izgovoriti nazive jela poput pašticada, pršut ili fuži. Gastronomija se pokazala kao neizostavan element potpunog turističkog doživljaja, a toga su svjesni i domaći ugostitelji, odnosno vlasnici kafića i restorana.
Kako bi nadmašili konkurenciju i bili što atraktivniji stranim gostima, ugostiteljima je postalo neophodno prevesti jelovnike i ponude na što više svjetskih jezika. Ovdje na scenu stupaju prevoditelji. U današnje vrijeme sasvim je uobičajeno čuti šaputanja o besmislenosti prevoditeljskog posla zbog vrhunskih prevoditeljskih alata. I zaista, točnost strojnih prijevoda ponekad iznenadi, no ovaj će tekst pokazati da gotovo svaki prijevod treba ljudsku intervenciju, a naročito kada se govori o gastronomsko-turističkoj ponudi.
Ako smatrate da je Google Translate sasvim prikladna zamjena za živuću osobu s jezičnim kompetencijama, pokušajte odgonetnuti kulinarske zagonetke sakrivene iza ovih (strojno)prevoditeljskih delicija koje bi gladnim ostavile čak i najiskusnijeg turista.
Zagonetka 1: Burek with desire
U trbuhu vam kruli, a jedino što je u pekarnici ostalo je burek with desire. Zbog problematičnosti prijevoda zasigurno gubite apetit. Burek nema svoj ekvivalent u engleskom jeziku pa ne iznenađuje da je riječ ostala nepromijenjena, ali za desire ste čuli i nekako niste sigurni da biste pojeli burek s takvim sugestivnim punjenjem. Ova zagonetka ipak nije tako teška. Googleov i slični servisi za prevođenje znaju biti zaista nespretni, toliko da katkad ni ne raspoznaju slova z i ž u hrvatskim riječima. Očito je kako je zelje ovdje prepoznato kao želja, jer riječ desire upravo znači želja. Zaključujete da se ovdje radi o bureku sa zeljem.
Zagonetka 2: Contributions i adverbs
U restoranu ste i niste sigurni što ćete naručiti, a s obzirom na to da su u gladi velike oči, zapazili ste da jelovnik ima kategoriju pod imenom contributions. Odlazite u drugi restoran, no tamo ne postoji kategorija contributions već adverbs. Sada niste sigurni morate li donirati novac ili pak paziti koju ćete riječ proložiti glagolu, a jedini glagol koji vam sada pada na pamet je jesti. Prevoditeljska usluga zasigurno nije bila odviše gladna kada nije shvatila da se ovdje radi o hrani koja dolazi uz glavno jelo. Pogodili ste, radi se o prilozima. Side dishes su u lošem prijevodu odjednom postali nešto što vaše gladno nepce ne bi moglo prožvakati.
Zagonetka 3: Eggs on the eye
Vrijeme je doručka, a konobar vam preporučuje eggs on the eye. Niste sigurni radi li se o nekom neobičnom hrvatskom beauty tretmanu ili vam temperamentni Hrvat pristojno i suptilno prijeti. Malo mućnete glavom i shvatite da se radi o poznatom europskom jutarnjem jelu – jaje na oko. Engleski jezik nudi dvije varijante, od kojih je jedna dostupnije prirode, dok je druga metaforičke. Naime, prvo je rješenje vrlo jednostavno – fried eggs. Činjenica da se jaja na oko prže na tavi za njih je dovoljna (eng. fried – pržen). Ako se baš želi naglasiti vizualnost ovog jela, preporučuje se izraz sunny-side-up eggs. Očito je kako Englezi nisu uvidjeli sličnost ovog jela s očima kao što smo to uvidjeli mi, već su je uvidjeli sa suncem. Sintagmom sunny-side-up metaforički se izražava sunčana strana okrenuta prema gore, što je slučaj sa žumanjkom jajeta na oko.
Zagonetka 4: Hungarian girl
Hrvatska se diči svojim slastičarskim kreacijama te ste odlučili probati barem jednu kako biste mogli vidjeti postoji li utemeljeni razlog za takav ponos ali ostajete malo zatečeni kada vidite da se na popisu poslastica nalazi i Hungarian girl. Odmah pomišljate da ste u jednom on onih restorana koji služe kao paravan za trgovinu ljudima, ali prije no što pobjegnete glavom bez obzira shvatite da se radi o kolaču. I zaista se nije teško zaljubiti u mađaricu, taj kremasti čokoladni kolač od sedam kora pa mu možda takav dvosmisleni naziv i odgovara. No, bili zaljubljeni u njega ili ne, odgonetnuli ste i posljednju današnju prevoditeljsko-kulinarsku zagonetku.
Postoji još tisuću primjera doslovnih ili strojnih prijevoda koji umanjuju ozbiljnost turističkog dojma Hrvatske, a dojam je najvažniji čimbenik koji utječe na povratak turista u naše krajeve. Neupitno je da je Lijepa Naša prepuna autohtone gastronomske ponude, nematerijalne i materijalne kulturne baštine te predivnih ljudi, no to sve postaje nebitno ako se turistima ne uspije prenijeti cjelokupna priča. Upravo zato ugostitelji ne bi smjeli oklijevati pri angažiranju prevoditelja koji će njihovu ponudu približiti svijetu putem točnih i primjerenih prijevoda. Na kraju krajeva, Google Translate možda i jest besplatan, ali pravi prevoditelj uvijek se više isplati.
P.S. Ako se spremate za nadolazeću turističku sezonu, obratite se Sinonimu i spriječite mogućnost da se i vaši prijevodi nađu u jednom ovakvom članku.
