Nakon što smo sa Sinišom razgovarali o tome kako dobiti posao prevoditelja i kako je to raditi u prevoditeljskoj agenciji, došao je red na Marija, direktora prevoditeljskih poslova. Naš je nesuđeni nogometaš u prevoditeljstvu već više od 10 godina, a prolazak kroz sve faze posla omogućio mu je dobar uvid u funkcioniranje industrije. S Marijom smo razgovarali o tome koje karakteristike ima kvalitetan prevoditelj, s kojim se izazovima svakodnevno susreće prevoditeljska industrija, kakvo je stanje u Hrvatskoj te kako se odlučio na otvaranje vlastite tvrtke.
Što znači biti dobar prevoditelj?
Iako svi prevoditelji zaposleni u našoj agenciji imaju visoku stručnu spremu, Mario kaže kako visoka naobrazba nije jamstvo da će osoba biti dobar prevoditelj, ali je dobra polazna točka: „Za očekivati je da će osoba bez radnog iskustva koja je studirala jezik pet godina ipak imati veću razinu znanja od nekoga tko je neformalno učio jezik. Nedostaci našega obrazovnog sustava očituju se i u prevoditeljstvu. Prevoditelji ulaze u svijet rada gotovo bez praktičnih vještina i znanja koji su nužni da bi svoj posao obavljali dobro”.
A upravo praktične vještine i znanje čine razliku. Nije dovoljno samo znati jezik.
„Dobrog prevoditelja čini mnogo stvari. Nije dovoljno samo izvrsno ‘površinsko’ poznavanje jezika i CAT alata. Potrebne su kvalitete kao što je analitičnost, usmjerenost na detalje, sposobnost pronalaženja i primjene pravih informacija u pravom kontekstu, visoka koncentracija, brzina i odgovoran odnos prema radu.
Tko god se želi baviti prevođenjem mora steći praktično iskustvo. Iako može samoinicijativno prevoditi različite materijale i pronaći informacije o prevoditeljskoj industriji na internetu, najučinkovitija metoda učenja bila bi praksa ili volonterski rad za neku prevoditeljsku agenciju, jer se tek tada upoznaje sa svim procesima, alatima i zahtjevima i, ako se radi o dobroj prevoditeljskoj agenciji, dobiva povratne informacije o kvaliteti svog rada”, kaže Mario.
Izazovi u prevoditeljskoj industriji
Jedan od najvećih izazova s kojima se prevoditelji svakodnevno susreću jest strojno prevođenje i njegov utjecaj na samo zanimanje prevoditelja. Napredak tehnologije zasigurno pridonosi razvoju industrije, no činjenica je da programi za strojno prevođenje ne mogu razmišljati zbog čega će teško zamijeniti čovjeka. S tim se slaže i Mario: „Svakako se najviše govori o razvoju tehnologija strojnog prevođenja kao o ‘prijetnji’ koja će zamijeniti prevoditelje. Teško je reći koliko je to realno i blizu s obzirom na složenost ljudske komunikacije i dozu kreativnog razmišljanja koja je potrebna za kvalitetno prevođenje. Prije bih rekao da će takve tehnologije značajno pomoći prevoditeljima i ubrzati rad, ali da će još dugo biti potrebna ljudska ruka kako bi se osigurala smislenost prijevoda unutar danog konteksta”.
Pojednostavljenje i skraćivanje procesa prevođenja svakako su jedne od najvažnijih pozitivnih promjena koje donosi ovakva vrsta prevođenja. To izravno utječe i na produktivnost prevoditelja: „Primjetan je trend prelaska nekih agencija sa standardnog prevoditeljskog procesa na strojno prevođenje s naknadnim uređivanjem. To bi trebalo donijeti veću produktivnost. U ovom trenutku rekao bih da takav proces, primjerice kod prevođenja s engleskog na hrvatski jezik, još uvijek ne daje zadovoljavajuće rezultate. No, tehnologija se brzo razvija i to bi vrlo brzo mogao postati standard u prevoditeljskoj industriji. U Sinonimu zasad ne dobivamo puno takvih upita i ne koristimo strojno prevođenje, ali pratimo kretanja i prilagodit ćemo se svim pozitivnim promjenama”.
Osiguravanje dosljednosti i kvalitete prijevoda
A kako osigurati dosljednost i kvalitetu prijevoda?
„Prije svega potreban je kvalitetan proces kojim se osiguravaju dodatne provjere i ‘dotjerivanje’ prijevoda prije isporuke. To obuhvaća korake kao što su lektura, korektura i računalna provjera pravopisa. Naravno, što je proces složeniji, zahtijeva više vremena i novca. Kada se radi o hitnim prijevodima, osim kvalitete i brzine samih prevoditelja, dosljednost u terminologiji prijevoda postiže se i primjenom prijevodnih memorija i terminoloških baza, odnosno alata za računalno potpomognuto prevođenje i osiguranje kvalitete. S druge strane, što je rok kraći, veća je mogućnost pogrešaka, čega moraju biti svjesni i klijenti”, pojašnjava Mario.
Iako specijalizacija prevoditelja može pridonijeti kvaliteti prijevoda, ona nije obavezna. Biti prevoditelj znači i znati iskoristiti sve (pouzdane) izvore i obraditi informacije. Upravo je snalaženje u različitim područjima važno za prevoditelje koji rade na malom tržištu kao što je hrvatsko tržište.
„Specijalizacija je poželjna, ali nije nužna. Prije bismo se mogli zapitati koliko je specijalizacija moguća, pogotovo za manje jezike kao što je hrvatski. U Sinonimu odrađujemo projekte iz raznih područja, od dječje književnosti do farmaceutike – prevoditelj mora biti spreman na sve. Srećom, tu je bogatstvo informacija na internetu, stoga je izrazito važna sposobnost njihovog brzog pronalaženja i primjene u danom kontekstu”.
Gdje smo sada i kamo idemo?
U Hrvatskoj postoji više od 300 prevoditeljskih agencija. I dok veliki broj njih teži raditi prema međunarodno priznatim standardima kvalitete, tržište je ipak zasićeno neprofesionalnim prijevodima: „Rekao bih da je bolje nego prije jer je sve više tvrtki koje rade prema svjetskim standardima, no i dalje je njihov broj vrlo mali u odnosu na ukupan broj pojedinaca i poslovnih subjekata koji pružaju usluge prevođenja niske ili osrednje kvalitete”, pojašnjava nam Mario i dodaje kako se uopće odlučio ući u poduzetničke vode:
„Freelancing je, uz sve svoje prednosti, dosta varljiva, nesigurna stvar. Jedan tjedan možete imati posla od 7 ujutro do 9 navečer, praznikom i vikendom, a onda nekoliko dana ili čak tjedana ništa. Uvijek ste u nekoj neizvjesnosti. Morate sami aktivno tražiti poslove, nuditi se agencijama. Na malom tržištu kakvo je hrvatsko vrlo je teško dobiti stalan posao kao prevoditelj. To se posebno odnosi na engleski jezik (svi ga znaju, je l'), pogotovo u vrijeme krize kakvo je bilo prije nekoliko godina.
Došao sam i do faze u profesionalnom razvoju u kojoj sam bio spreman za pokretanje vlastitog posla. Uz to se poklopilo i više okolnosti koje su me na to usmjerile. Otvorila mi se mogućnost da osnujem tvrtku s partnerima koji imaju vještine kompatibilne mojima, s obzirom na to da sam manje zainteresiran za financijsku, marketinšku, kadrovsku stranu priče. To su ljudi u koje imam povjerenja i koji imaju povjerenja u mene. Htio sam vidjeti koliko daleko možemo stići otvaranjem prevoditeljske agencije u Osijeku. Kako sada stvari stoje, već smo mnogo toga napravili, a možemo i mnogo više”.
