Kada govorimo o prijevodima književnih tekstova, prijevod zasigurno otežava kompleksnost hrvatskog jezika i pojedinih riječi koje vrlo često s vremenom zastarijevaju i manje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji. Jedno od takvih djela jesu Priče iz davnine koje su prevedene na dvadeset svjetskih jezika. Kolika je uspješnost prijevoda na engleski jezik, pokušat ćemo prikazati u ovom tekstu.
Priče iz davnine → Croatian Tales of Long Ago
Ivana Brlić-Mažuranić jedna je od najuspješnijih hrvatskih književnica koja je uporabu pojedinih jezičnih izraza podigla na višu razinu i kroz svoje bajke postigla da se pojedine riječi stalnim čitanjem očuvaju u hrvatskom jeziku te ostanu manje poznate umjesto zastarjele. Prijevod je naslova zbirke doslovan, uz dodavanje pridjeva hrvatski kako bi se čitatelje uputilo na prostorni i kulturni kontekst djela.
Bajke objavljene u prvom izdanju na engleskom jeziku 1924. godine engleska publika nije prihvatila s onim oduševljenjem koje se očekivalo, ali upravo je to englesko izdanje omogućilo prijevode Priča iz davnine na druge jezike: švedski 1928. i danski 1929. Korak k poboljšanju prodaje, a ujedno i proširenje granica ponude engleskoga izdanja, bio je i nastanak američkoga izdanja gdje su Ivanine bajke uspješnije prihvaćene.
Gizdavi paunovi → haughty peacocks
Jedna je od takvih riječi koja se u današnjici često ne upotrebljava riječ gizdav u značenju nakićeno, raskošno, a u bajci Regoč Kosjenka (Curlylocks) je stvorila gizdave paunove odbacivši jedan čarobni biserak. Prijevod haughty ovdjeobjašnjava ponosne, arogantne paunove, što ne odgovara kontekstu ovog izraza.
Ivana je najmlađem bratu Želimiru prepustila brigu i posao oko prvog prijevoda Priča iz davnine na engleski jezik, koji je međunarodnu suradnju s Englezima pokrenuo odradivši velik posao, ali i podnijevši financijski teret izdanja. Nakon zahtjevnoga i dugotrajnoga nastajanja engleskoga izdanja, Ivana Brlić-Mažuranić na koncu je bila oduševljena proizvodom.
loboda (sirotinjska biljka, slična špinatu) → wild spinach
Godina 1915. smatra se godinom dovršetka rukopisa Ivaninih bajki koje su prvi put objavljene ujesen 1916. godine u izdanju Matice hrvatske. U prvom izdanju Ivana je odlučila objaviti šest bajki, a donosimo i njihove prijevode na engleski jezik: Kako je Potjeh tražio istinu (How Quest Sought the Truth), Ribar Palunko i njegova žena (Fisherman Plunk and his Wife), Regoč (Reygoch), Šuma Striborova (Stribor's Forest), Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica (Little Brother Primrose and Sister Lavender), Sunce djever i Neva Nevičica (Bridesman Sun and Bride Bridekins).
U bajci Ribar Palunko i njegova žena javlja se loboda: zeljasta biljka koja raste u planinskim područjima, a sjeme, listovi i cvjetni vršci ove biljke hranili su i bogate i siromašne. Loboda se i vrlo često naziva divljim špinatom, stoga ovaj doslovni prijevod najbolje opisuje ovu biljku.
Ubogo djevojče (jadno, siromašno dijete) → poor girl
Osam godina poslije hrvatskoga originala izišao je engleski prijevod u Londonu, a ubrzo nakon toga uslijedili su švedski, češki, ruski i njemački prijevodi. Priče iz davnine najobjavljivanija je i najprevođenija hrvatska prozna zbirka, ali zato prevoditeljima ne olakšava posao. Neki su prijevodi doslovni, neki su, vjerojatno zbog težine pronalaska odgovarajućeg prijevoda, izostali, a neki su u krivom značenju. Poor girl dobro je rješenje prijevoda na engleski jezik, kojim se prenosi pravo obilježje autoričina lika.
Gvozden (željezan) kljun → iron beak
U ovom tekstu služili smo se prvim izdanjima Priča iz davnine na hrvatskom i engleskom jeziku. Autorica je u svojim tekstovima upotrebljavala motive i nazive likova iz drevne slavenske mitologije, koje zasigurno u neslavenskim jezicima dodatno otežavaju prevođenje u svrhu očuvanja pravog izvornog značenja i dočaravanja prave slike napisanoga. Prijevod iron beak odgovara stvarnom značenju.
…tako strahovito velik bijaše orijaš Regoč → …so terribly big was Reygoch
Prema modelu prevođenja poruka izvornoga jezika transformira se u poruku ciljnoga jezika. Međutim, jezici se razlikuju, a taj se prijenos mora napraviti tako da ta poruka „prijeđe“ i u ciljni jezik. Upravo zbog jezične prepreke prijevodi su nekih riječi izostali, kao što je to slučaj u ovom primjeru.
Potjeh → Quest
Imena trojica braće u bajci Kako je Potjeh tražio istinu, Marun, Ljutiša i Potjeh, prevedeni su kao Bluster, Careful i Quest. Prijevodi za Jaglenca i Rutvicu su Lavender i Primrose, Bjesomar je Rampogusto, Malik Tintilinić Wee Tintilinkie, vile Zatočnice Votaress Fairies, Neva Nevičica Bride Bridekins, a Mokoš Mother Muggish. Prijevodi likova i mjesta iz slavenske mitologije prevoditeljima predstavljaju dodatnu prepreku zbog nepoznavanja slavenske mitologije u neslavenskim jezicima, a posebni tumači manje poznatih i nepoznatih riječi uvelike bi olakšali posao. Starija izdanja Ivaninih bajki nisu imala tumače, dok ih novija imaju.
Skut (rub haljine) → the hem of her garment
Prije objavljivanja bajki na hrvatskom jeziku bilo je izvjesnih jezičnih preinaka izdavača, priređivača ili pak same autorice gdje se trebalo pronaći zajedničko rješenje. Vjerujemo da je takvo polazište bilo i kod prijevoda na engleski jezik, posebice jer je Ivana sama sudjelovala u prijevodu. Prijevod the hem of her garment odgovara kontekstu, a skut se danas u hrvatskom jeziku vrlo rijetko upotrebljava.
Guja-djevojka → snake-woman
Šuma Striborova (Stribor's Forest) najpoznatija je Ivanina bajka, kako u hrvatskoj književnosti tako i izvan naših granica. S razlogom je prevedena na čitav niz jezika te predstavlja biser hrvatske književnosti među stranim knjigama. Jedna je od rijetkih knjiga u kojima svaki redak predstavlja zajedničko blago slavenske narodnosti, a jezik istinsko pripovjedačko umijeće. Snake-woman tako predstavlja jedan od najpoznatijih Ivaninih likova, a doslovni prijevod odgovara izvorniku.
…a žena nijema → …and his wife had gone dumb
Zbirka je pisana početkom 20. stoljeća i to uvelike utječe na tadašnje jezične norme, gledajući iz perspektive današnje jezične norme. Bez obzira na to, Ivanino jezično umijeće čini je još posebnijom i kvalitetnijom književnicom.
Prvi prijevod postao je reprezentacijskim primjerkom kojim se djelo predstavljalo potencijalnim stranim nakladnicima. Knjiga je tako dobila status modela za pojedina izdanja i prije nego što je otisnuta.
I u ovom primjeru jasno je da prijevod u potpunosti odgovara značenju izvornika. Mnoga hrvatska književna djela doživjela su prijevode na brojne strane jezike. Sinonim nudi kvalitetnu uslugu prijevoda svih vrsta tekstova: znanstvenih, stručnih, književnih, marketinških. Sinonim zna koliko je prevođenje težak i zahtjevan posao, što i često naglašava kroz svoje blogove, od kojih izdvajamo Pet razloga zašto je za pravne prijevode važno uzeti profesionalca, Razlike u prevođenju književnih i pravnih tekstova i Prevođenje tekstova za EU
