Nađete li se često u pravopisnim i gramatičkim nedoumicama hrvatskoga jezika? Ako je odgovor da, donosimo nekoliko jezičnih savjeta koji će vam pomoći ispravno upotrijebiti glagole i pridjeve koje u svakodnevnom životu ponekad ne razlikujemo.
Zahvaliti/zahvaliti se
U svakodnevnom govoru ljudi glagole zahvaliti i zahvaliti se često upotrebljavaju u istim kontekstima. No problem je što navedena dva glagola imaju vrlo različita značenja i znače gotovo oprečne stvari.
Glagolom zahvaliti izražava se zahvalnost na nečemu te stoga glagol ima pozitivno značenje, s druge strane povratni glagol zahvaliti se ima negativno značenje i njime se označava odbijanje. Stoga moramo paziti koji glagol upotrebljavamo ne bi li nehotice odbili nešto i izazvali neugodnost i sebi i osobi koja nam nešto nudi ili daje. Kako biste naučili razlikovati ova dva glagola, promotrite primjere:
Zahvaljujemo na vašoj ponudi. = prihvaćamo ponudu
Zahvaljujemo se na vašoj ponudi. = odbijamo ponudu
Zahvaljujem na pozivu na skup. = prihvaćamo poziv
Zahvaljujemo se na pozivu na skup. = odbijamo poziv
Kožni/kožnat
Oko pridjeva kožni i kožnat često se javljaju nedoumice. Najčešće govorimo da imamo kožnu torbu, kožni novčanik, ali i da nas je pogodila kožna bolest.
Normativna literatura još uvijek nije u potpunosti usuglašena oko ovih dvaju pridjeva i često možemo naići i na potpuno suprotstavljena mišljenja. (Prije desetak godina s pridjevom kožni povezivalo se značenje „koji je od kože“, a s pridjevom kožnat „koji je poput kože“). Prema prijedlozima koji su aktualni u posljednjih nekoliko godina pridjev kožni jest odnosan, a kožnat gradivni. Pridjevom kožni označava se „koji se odnosi na kožu“, a pridjevom kožnat „koji je od kože“.
Ovu podjelu govornici ne provode sustavno i slabo je prihvaćaju. Primjeri iz prakse potvrđuju da govornici većinom u svim kontekstima koriste pridjev kožni jer ima uopćenije i šire značenje. Tako ćemo češće čuti da netko ima kožnu torbu ili kožni novčanik, a ne kožnatu torbu ili kožnati novčanik.
Papirni/papirnati
Uz pridjeve papirni i papirnati vežu se slične nedoumice kao i uz prethodni primjer. U ovom je slučaju također riječ o razlici u značenju koja proizlazi iz toga što je u prvom slučaju riječ o odnosnom, a u drugom slučaju o gradivnom pridjevu. Tako pridjev papirnat označava nešto načinjeno od papira, a pridjev papirni nešto što se odnosi na papir. Sljedeći će primjeri pomoći razjasniti nedoumicu:
Molim te, dodaj mi papirnati rupčić.
Jučer smo Matej i ja u parku puštali papirnatog zmaja.
Moj stric već deset godina radi u papirnoj industriji.
Bilježnice od prošle školske godine našle su se u papirnom otpadu.
Seliti/seliti se
Seliti i seliti se naizgled su isti glagoli i često možemo čuti da se upotrebljavaju u istim kontekstima. No između ovih dvaju glagola postoji itekako bitna razlika.
Glagol seliti prijelazni je glagol te stoga zahtijeva dopunu u akuzativu, tj. kada upotrebljavamo glagol seliti uz njega obavezno moramo naglasiti što točno selimo.
S druge strane, glagol seliti se povratni je glagol što znači da subjekt sam na sebi vrši radnju – u ovom slučaju seli samoga sebe.
Po istom se modelu ponašaju i glagoli izvedeni iz prethodnih glagola.
Razlika je vidljiva kada se promotre sljedeći primjeri:
U ponedjeljak selim stol iz dnevne sobe u spavaću.
Selim ured u susjednu ulicu.
Moram pomoći preseliti prijatelja.
Sljedeće se godine selim u kuću.
Preselit ću se u Osijek.
Ličiti/sličiti
Nerazlikovanje glagola ličiti i sličiti jedna je od čestih pogrešaka. Glagol ličiti u hrvatskom se jeziku ne koristi za iskazivanje sličnosti. Označava radnju premazivanja površine bojom i zahtijeva dopunu u akuzativu.
Sutra ću ličiti majci stan.
Sličnost se izražava glagolom sličiti, no treba imati na umu da se on nikada ne upotrebljava s prijedlogom na, već uz sebe ima dopunu u dativu.
Marko sliči na oca. – Marko sliči ocu.
Posljednji/zadnji
Često možemo čuti da se ova dva pridjeva upotrebljavaju u istom značenju, no oni se ipak razlikuju. Pridjev posljednji ima vremensko značenje, a pridjev zadnji prostorno.
Razlika je vidljiva iz sljedećih primjera:
Osijek je zabio gol u zadnjem trenutku. – Osijek je zabio gol u posljednjem trenutku. (vrijeme)
Moj brat Peter sjedi u posljednjem redu. – Moj brat Petar sjedi u zadnjem redu. (mjesto)
Marta je u kazalište došla posljednja i sjela je u zadnji red. (vrijeme + mjesto)
No ako ipak niste sigurni imate li sve „u malom prstu“, a trebate profesionalnu i kvalitetnu lekturu, naši jezični stručnjaci drage će volje preuzeti taj zadatak. Tu smo za vas!
