Izbornik

Djeca i učenje stranog jezika - DA ili NE?

Kao roditelj malog djeteta, vjerujemo da ste se barem jednom susreli s ovim pitanjem. U posljednjih desetak godina roditeljima se nudi mogućnost upisa djeteta na tečaj učenja stranog jezika već u predškolskoj dobi. Je li mudrije iskoristiti sposobnost djece da u prvim godinama svog života brže i lakše uče sve što se stavi pred njih (pa tako i strani jezik) ili im to vrijeme osloboditi za igru, opuštanje i druženje s prijateljima jer „i tako će brzo u školu“? Naravno, odluka je na roditeljima, a mi vam u ovom blogu donosimo informacije koje bi vam mogle pomoći pri odgovoru na prethodno navedeno pitanje.

Jedan od prvih strahova koje roditelji dožive kada razmišljaju o ovoj temi jest strah „kako će učiti strani jezik kada ni materinji još ne zna kako treba?“ Da bi dijete učilo strani jezik, nije preduvjet u potpunosti poznavati materinji jezik. Sigurni smo da ste se barem jednom našli u sobi s nekoliko ljudi i malim djetetom gdje su roditelji ponosno ustvrdili kako njihovo dijete upija kao spužva – kao da je njihovo dijete posebno nadareno jer, eto, druga djeca samo sjede u pješčaniku, jedu prstima ljepilo i pritom ništa ne upijaju.

Naravno da upijanje poput spužve ne čini dijete posebno nadarenim, već samo onim što ono zaista i jest – djetetom. Svako dijete u svom razvoju ima tu fazu unutar koje u kratkom vremenu stječe sposobnost usvajanja pojava oko sebe i davanja do znanja da na neki način razumije o čemu priča ili barem gestikulira. Kada ovu pojavu sagledamo iz perspektive učenja jezika, prvih je šest godina djetetovog života ključno. Ispitivanja su pokazala kako već početkom sedme godine sposobnost učenja jezika prirodnim putem opada, dok se za donju dobnu granicu najčešće postavljaju treća ili četvrta godina života.

Govoreći o dječjoj sposobnosti učenja stranog jezika, valja pojasniti kako dječji mozak funkcionira potpuno drugačije od odraslog u tom procesu. Jedna znanstvena teorija kaže kako se mozak između treće godine i puberteta priprema i specijalizira za učenje jezika. Posebnim procesima koji su svojstveni samo djetetu, jezik se uči prirodnim putem, samim time i puno lakše. Mnogi roditelji zbog toga vide priliku svoje dijete izložiti još jednom jeziku uz materinji jer mu nikada kasnije neće biti lakše naučiti drugi jezik. Još jedna prednost za djecu jest ta da u predškolskoj dobi učenje stranog jezika vide kao igru. U toj dobi djeca ne uče poput odraslih – racionalno, svjesno, svojevoljno. Sve što im se predstavi kao igra, djeca će prihvatiti. Zbog toga su tečajevi stranih jezika za djecu osmišljeni na način koji im je prirodan – kroz igru, crtane filmove, vesele zadatke, ples, zagonetke i sl.

Postoje brojne prednosti izlaganja djeteta stranom jeziku u predškolskoj dobi. Učeći strani jezik, djeca usput upoznavaju i svijet, stječu pojam o drugim zemljama, narodima, kulturama. Postaju svjesni da svijet nije samo ono što se događa neposredno oko njih, upoznavaju svjetske gradove, povezuju ih s državama i kontinentima. Takva znanja utječu na razinu djetetova općeg znanja i otvaraju put prema toleranciji. Osim gore navedenih kulturoloških prednosti, učenje stranih jezika djecu priprema i na psihološkoj i jezičnoj razini. Nenametljivim učenjem stranog jezika djeca stječu pozitivan stav prema učenju jezika općenito i vrlo je vjerojatno da će u svojoj budućnosti takva djeca biti motivirana učiti i druge strane jezike, čak i iz zabave. Prednost na jezičnoj razini ogleda se u tome da će djeca brže i kvalitetnije naučiti komunicirati. Nadalje, tri ili četiri godine učenja u predškolskoj dobi povećat će ukupni broj godina provedenih učeći strani jezik, što je izvrsna priprema za vaše dijete jednom kada krene u svijet zapošljavanja. Osim toga, učenje stranog jezika se, uz svladavanje gramatike i vokabulara, sastoji i od pravilnog izgovora i naglaska. Što ranije dijete počne učiti strani jezik, lakše će svladati izvorni naglasak i do zrelosti već biti gotovo pa izvorni govornik.

Moramo priznati da ne postoji puno objektivnih nedostataka izlaganju djece stranom jeziku u predškolskoj dobi. Kao najveći nedostatak pojavljuje se strah od nepotrebnog izlaganja djeteta dodatnom naporu. Ipak, kada gledamo današnju djecu, koja si već s dvije ili tri godine sama puštaju najdraži crtić na YouTubeu, taj je argument teško održiv. Nadalje, roditelji ne žele dodatno popunjavati raspored djece, koju ionako najčešće vide tek kada se vrate s posla. Ako vaše dijete pohađa vrtić u kojem je organizirano učenje stranog jezika, to je vrijeme koje ionako provodi ondje i samim time ne pravi dodatnu gužvu u rasporedu. Na kraju, postoji i argument s početka teksta koji jednostavno govori da djecu treba pustiti da budu djeca. U prijevodu, ne treba dijete s 10 navršenih godina biti doktor znanosti i to malo slobodnog vremena u životnom vijeku što će ga imati do mirovine mu treba ostaviti za najdraže aktivnosti po vlastitom izboru.

"Još samo 4 godine slobode, onda buđenje u školu pa buđenje na posao... Odmorit ću se tek kada se umirovim!"

Možemo zaključiti da u vezi ove teme objektivno ne postoji definitivno ispravan ili neispravan odabir. Na temelju navedenog, na roditeljima je da procijene aspiracije, sposobnosti i volju svoje djece za učenjem stranih jezika u predškolskoj dobi. Jedno je sigurno – znanje stranog jezika u bilo kojem periodu u životu sigurno neće odmoći. Ako nigdje drugdje, jednom kada vaše dijete poliglot zaviri u svijet odraslih, čeka ga zvjezdana karijera u Sinonimu. 😊

Sie könntest interessiert sein

envelope-oclosemap-markerfacebook-squarelinkedin-squarephonecaret-downenvelopeangle-downinstagram