Posao lektora nije ispravljanje lošega prijevoda

Kako bismo govorili o tome što je lektura i koji je zapravo posao lektora, prvo ih je potrebno definirati. Prema Hrvatskom jezičnom portalu lektura je „pravopisno i jezično ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa te davanje savjeta autoru”, dok je lektor „osoba koja čita i jezično-stilski ispravlja i dotjeruje rukopise”.

Dakle, kada pošaljete svoj rad / e-mail / pismo / dopis / objavu za Facebook / objavu za medije / nešto sasvim deseto na lekturu, a to ste prije slanja ubacili s engleskog (ili bilo kojeg drugog) jezika u Google Translate i očekujete da vam lektor to samo „malo sredi”, moramo vam nešto reći.

Posao lektora nije i nikada neće biti ispravljanje lošeg prijevoda.  Loš će prijevod nakon lekture i dalje biti loš, samo ljepši.

Zašto?

  1. Najveći postotak lektora zapravo su profesori jezika. To ne znači da profesori određenog jezika ne znaju jedan ili više stranih jezika, to samo znači da to nije posao za koji ih plaćate. Lektor ne može znati što piše u izvornom tekstu, ako vi taj tekst niste dostavili. Što nas dovodi do sljedećega.

 

  1. Ako dostavite izvorni dokument i prijevod na hrvatski te očekujete lekturu hrvatskog teksta i očekujete da si lektor „samo malo pomogne” izvornim dokumentom, to više nije lektura nego provjera kvalitete prijevoda. Tada to uključuje provjeru terminologije i točnosti prijevoda što sama lektura teksta ne obuhvaća. To tada više nije posao lektora, nego prevoditelja.

 

  1. Na lekturu često dolaze  doslovni prijevodi, što ne mora nužno biti problem, ali što učiniti kada na lekturu dođe rečenica koja glasi „većina vode je pod stresom tijekom turističke sezone” ili „Mjere razvijena da kažnjeni ekscesi u potrošnju vode”? Možete li, čak i kao tečni govornici engleskog jezika, otkriti o čemu se radi u ovim rečenicama? I sad zamislite da vam na lekturu dođe 20-ak stranica ovakvog teksta.

posao lektora

  1. Isto je i s lekturom tekstova na engleskom jeziku. Google Translate prijevodi ovdje su najčešći pa tako dobivamo rečenice na engleskom koje glase: „the documentation is furnished neatly“ ili „historical character which a cross with a rock is proving”. Želi li netko pogađati što je autor htio reći? Naši bi profesori jezika uvijek rekli: „Ne ono što je autor htio reći, nego ono što je rekao”. Ali ovdje je zaista riječ o pogađanju toga što je autor htio reći, a ne onoga što je rekao.

 

  1. Najdraže su nam pak ovakve rečenice: „I’ll let you do that… I don’t dought you.” Zar nije odlična? 🙂

S obzirom na navedene primjere rečenica, očito je da lektura teksta koji sadrži ovakve rečenice nije moguća kako na hrvatskom tako i na engleskom jeziku. Posao lektora jest stilski, gramatički i pravopisno ispraviti tekst kako bi on odgovarao standardu jezika na kojem je napisan, a ne pogađati što je autor htio reći određenom rečenicom i s kojeg je jezika tekst zapravo preveden. Jedno je pogađati smisao lošega prijevoda ako ste prevoditelj s engleskog na hrvatski pa lektorirate hrvatski tekst i poznajete pravopisnu i gramatičku strukturu izvornog teksta. Ali što ako je tekst preveden s jezika koji uopće ne razumijete?

U Sinonimu svaki prijevod prolazi lekturu i provjeru kvalitete prijevoda kako bismo osigurali visoku kvalitetu i točnost isporučenih prijevoda. Zato, ako niste sigurni u svoje ili prevoditeljske sposobnosti Google Translatea, a dokument koji prevodite vam je važan, nađite nekoga tko će stručno prevesti tekst, a po mogućnosti ga i lektorirati. Na kraju ćete imati manje muke, bolji završni proizvod i niže troškove nego da ste „samo” dali na lekturu loš prijevod.

Za više informacija uvijek nam se možete javiti na adresu elektroničke pošte info@sinonim.hr.

Ana Mertz

Ana je magistra engleskog jezika i književnosti i edukacije hrvatskog jezika i književnosti. U Sinonimu je zadužena za prevođenje, lokalizaciju i lektoriranje tekstova. Mnogo čita, obožava putovati, slagati puzzle i pogledati cijelu sezonu serije u jednom danu.

Više postova

Komentiraj