Prijevodi turističkih tekstova aktualni su u svim jezičnim kombinacijama, ali većina bi se složila da su turistički tekstovi posebno zastupljeni u prijevodima za jezične kombinacije koje uključuju hrvatski jezik.

Naime, u 2018. godini prihodi ostvareni u turizmu Republike Hrvatske procijenjeni su na 12 milijardi eura, od čega je otprilike 10 milijardi prihoda od stranih gostiju, a ako je vjerovati objavama Ministarstva turizma Republike, taj će se iznos povećavati u nadolazećim godinama. Važnu ulogu u svemu tome igraju tekstovi usmjereni turistima kao što su opisi događaja, destinacija, planovi putovanja, turističke brošure, pa čak i tekstovi poput cjenika ili jelovnika.

U nastavku ćemo pokriti neka od obilježja turističkih tekstova na hrvatskom jeziku čije će poznavanje biti korisno za poboljšanje prijevoda, a samim time i za povećanje BDP-a Lijepe naše.

U svome radu Prevođenje u području turizma, Helena Dobrosavljević navodi da su turistički tekstovi, odnosno brošure i planovi putovanja tekstovi s imperativnom funkcijom, tj. usmjereni su na primatelja poruke, cilj im je privući čitateljevu pozornost i potaknuti ga na djelovanje. Nakon što se tekstom privuče pozornost čitatelja, pružaju se informacije, stoga takvi tekstovi imaju i informativnu funkciju, odnosno pridaje se važnost i sadržaju teksta. Autorica je primijetila da hrvatski tekstovi često sadržavaju brojne glagolske imenice, nominalne fraze, krnje rečenice i vrlo malo zavisnih rečenica:

Autorica navodi da rečenice s glagolskim imenicama sadržavaju veliku količinu informacija, a tekst čine apstraktnim, bezličnim i administrativnim, stoga bi u nekim slučajevima bilo dobro to preoblikovati:

Općenito, upotreba više dinamičnih glagola pridonijet će tome da se prijevod turističkih tekstova ne doima toliko statičnim i teškim za čitanje.

S obzirom na to da je jedna od važnih funkcija turističkih tekstova privući pozornost čitatelja i potaknuti reakciju, Dobrosavljević je analizirala veći broj tekstova iz područja turizma te izradila popis riječi i izraza koji tome pridonose:

avanturistički, čaroban, autohton, raskošan, bogat, nagrađivan, domaći, živahan, očuvan, nezaboravan, magičan, neponovljiv, odmor, poticaj, idealno odredište, neizbrisiv trag, tradicionalan način života, bogata flora, poseban doživljaj, prekrasne prirodne ljepote, privlačno ljetovalište.

Prijevod turističkih tekstova može imati svoje poteškoće. Neke od njih odnose se na prijevod kulturno specifičnih elemenata te zemljopisnih imena, kratica i pokrata. Dobrosavljević u svom radu navodi da su kulturno specifični elementi fraze, nazivi i pojave u kulturi izvornika za koje ne postoji ekvivalent u ciljnoj kulturi pa ih prevoditelj mora prevesti tako da ih i čitatelj ciljne kulture razumije. Neki od kulturno specifičnih elemenata mogu se odnositi na hranu (npr. čvarci, poderane gaće, sarma, pašticada), aktivnosti (fjaka, ćeifiti), valute, zemljopisna imena, nazive ustanova i organizacija i sl.

Što se tiče hrane ili aktivnosti, dobro bi bilo proučiti sam pojam i potražiti postoji li nešto slično u kulturi jezika na koji se prevodi i iskoristiti taj pojam, a u slučaju da toga nema, potrebno je koristiti parafrazu ili objašnjenje.

Kada je riječ o valutama, nikada nije pogrešno upotrijebiti međunarodne oznake za valute (npr. EUR, HRK, CHF itd.), ali ako smatrate da bi se u tekst bolje uklopio duži i donekle neformalniji izraz, može se i to iskoristiti. Za zemljopisna imena te nazive ustanova i organizacija potrebno je prvo istražiti postoji li prihvaćen prijevod u ciljnom jeziku te iskoristiti njega ako postoji. Ako to nije slučaj, preporuča se koristiti dodatak, odnosno deskriptor, a isto vrijedi i za kratice te pokrate. Upotrebom deskriptora rješavamo dvije muhe jednim udarcem, odnosno čitatelju dajemo do znanja o čemu se točno tu radi, a ujedno i pojednostavljujemo deklinaciju na hrvatskom, npr.:

            Organized transportation to Sant'Elena departs at 10 a.m. in front of the hotel.

            Organizirani prijevoz do otoka Sant'Elena polazi u 10 h ispred hotela.

Dakle, tu čitatelju dajemo do znanja da je Sant'Elena otok, a deklinacijom deskriptora izbjegavamo potrebu za dekliniranjem samog naziva otoka.

Zaključno, možemo reći da tekstovi iz područja turizma mogu biti pomalo apstraktni, bezlični i teški za čitanje, ali to možemo izbjeći upotrebom dinamičnih glagola te izraza koji privlače pozornost čitatelja i potiču ga na reakciju. Poteškoće koje se javljaju u vezi kulturno specifičnih elemenata moguće je riješiti proučavanjem kulture ciljnog jezika, ali i upotrebom dodataka, parafraza i deskriptora. To su neki od savjeta koji vam mogu pomoći pri izradi kvalitetnih prijevoda turističkih tekstova, a ako pak sami ne prevodite tekstove i želite uložiti u kvalitetan prijevod, kliknite ovdje i slobodno nam se javite. Vaši će gosti i klijenti cijeniti dobar prijevod.

Vjerojatno smo svi barem jednom u životu pročitali nešto što jednostavno nije imalo smisla, a kasnije shvatili da je bila riječ o lošem prijevodu. Mnogo je razloga zbog kojih prijevod može biti loš. Jedan je od njih doslovno prevođenje.

Što je doslovno prevođenje?

Ono podrazumijeva prevođenje teksta od riječi do riječi uz praćenje strukture izvornog teksta te zanemarivanje konteksta. Doslovan prijevod može imati smisla prevoditelju u trenutku prevođenja, ali najčešće se njime gubi glavna poruka izvornog teksta. Treba imati na umu da se struktura rečenice razlikuje od jezika do jezika i da doslovno prevođenje gotovo uvijek za rezultat ima prijevod koji zvuči donekle neprirodno i umanjuje njegovu kvalitetu.

Do toga dolazi kada prevoditelj od drveća ne vidi šumu. Takvi prijevodi na lice čitatelja mogu staviti sumnjičav i zbunjen izraz lica, a prevoditeljima koji mogu pretpostaviti o čemu je riječ mogu poslužiti kao izvor smijeha (ili pak frustracija).

Evo nekoliko prijevoda s engleskog na hrvatski jezik u kojima je značenje izvornog teksta izgubljeno zbog doslovnog prevođenja, a uz njih su i primjeri prikladnijeg prijevoda.

Primjeri doslovnog prevođenja

Primjeri su iz prijevoda romana Da Vincijev kod Dana Browna, a temelje se na radu Usporedba dvaju prijevoda „Da Vincijevog koda“ Dana Browna autorice Ane Mertz.

doslovno prevođenje-primjeri1

U ovom je slučaju, uz doslovan prijevod, krivac i zanemarivanje konteksta. To dvoje često ide ruku pod ruku. Izraz immaculate u slobodnijem bi prijevodu mogao značiti časno, kao što bi i conception moglo značiti ideja ili koncepcija. Međutim, u skladu s kontekstom i općenitim tonom knjige, moglo se zaključiti da se to ovdje odnosi na Bezgrešno začeće Djevice Marije, odnosno Immaculate Conception of Mary.

doslovno prevođenje-primjeri2

Čak i jednostavne, kratke rečenice mogu se potpuno pogrešno prevesti i loše utjecati na kvalitetu prijevoda. Vidim bi bio odgovarajući prijevod za uzvik slijepca koji je netom ponovno dobio osjetilo vida ili za odgovor osobe nakon što bi joj netko ukazao na zanimljiv prizor. U ovom slučaju, to je bio odgovor na objašnjenje sugovornika, koje onda razumijemo, a ne vidimo.

doslovno prevođenje-primjeri3

Zbog posebnosti engleskog jezika, u ovom se slučaju moramo malo snalaziti. U izvornoj rečenici H znači hell, što onda čini frazu hell of a lot cooler, a to bi se moglo prevesti kao puno zanimljivije ili fascinantnije. Međutim, autor u ovom slučaju koristi zanimljivu konstrukciju u kojoj oduzima slovo H od izraza PHI kako bi dobio izraz PI, a pritom H koristi kako bi opisao da je PHI bolji ili zanimljiviji od PI. Tu je konstrukciju teško prevesti na drugi jezik tako da bude u potpunosti vjerna originalu, ali u nastavku možete vidjeti jedan prijedlog.

Kao što se iz gornjih primjera može vidjeti, književno prevođenje nije iznimka kad su u pitanju doslovni prijevodi. Zbog loše kvalitete prijevoda pati cijeli tekst romana, a to za sobom vuče i značajne, neočekivane financijske gubitke za izdavače.

Dižemo natjecanje u zrak

U nastavku donosimo nekoliko primjera autorica Lane Hudeček i Milice Mihaljević koje u Nacrtu za višerazinsku kontrastivnu englesko-hrvatsku analizu navode nekoliko primjera loših prijevoda iz tekstova prevedenih s engleskog jezika koje su lektorirale.

doslovno prevođenje-primjeri4

Iako svi imaju svoje seksualne prednosti, ovdje nije riječ o tome. Riječ je naravno o pokušaju udvaranja, odnosno upucavanja.

doslovno prevođenje-primjeri5

Iako donekle slično, prijevodi kratica ili skraćenica bili bi odgovarajući za riječ abbreviation. Tu se radi o nečemu što u većini slučajeva zapravo produljuje vrijeme putovanja jer se ljudi gotovo uvijek izgube.

doslovno prevođenje-primjeri6

Ovdje je riječ o idiomatskom izrazu koji je prvo potrebno prepoznati kako bi ga se moglo pravilno prevesti.

Kao i u prethodnom primjeru, riječ je idiomatskom izrazu koji podrazumijeva povlačenje izrečenog.

doslovno prevođenje-primjeri9

Ovdje je riječ o pogrešnom shvaćanju idiomatskog izraza. Blow up nosi značenje dignuti u zrak, dok blow away znači oduševiti ili pomesti/razbiti. Također, došlo je do pogrešnog tumačenja izraza competition, vjerojatno potaknuto pogrešnim tumačenjem izraza blow away, te bi u ovom kontekstu to označavalo konkurenciju, a ne natjecanje.

 doslovno prevođenje-primjeri10

To crash an event znači upasti/uletjeti na događaj nepozvan. Gledano van konteksta, crash može značiti razbiti ili upropastiti, što u ovom slučaju nije prikladno.

doslovno prevođenje-primjeri11

Ovaj prijevod nije potpuno pogrešan, ali je potpuno doslovan. Iako prenosi značenje izvornog teksta, zvuči neprirodno na hrvatskom jeziku pa je takve izraze najbolje preoblikovati.

Doslovno prevođenje utječe na kvalitetu prijevoda

Pogreške iz ovih primjera sada se mogu činiti kao očite te da je malo vjerojatno da bi ih itko ikada zbilja napravio. Osim zbog nesavjesnog rada, do takvih pogrešaka može doći kada prevoditelji žurno prevode tekstove zbog kratkih rokova i velike količine posla. Ponekad zbog takvih uvjeta nemaju vremena ponovno pregledati tekst kako bi uočili te greške. To može značajno utjecati na kvalitetu prijevoda, pa je u takvim situacijama najbolje pustiti nekoga drugoga da pregleda taj tekst i ispravi ih.

Ako u takvoj situaciji ne znate kome biste se obratili za pomoć, možete se uvijek pouzdati u naš stručni tim i zatražiti uslugu lekture ili provjere kvalitete prijevoda. Za sva pitanja i informacije, slobodno nam se javite na info@sinonim.hr.

In every line of work, there are periods of time when there is too much work to do and little time to do it in. Stress levels tend to soar at such times, and they become much higher than those of everyday work-related stress. Here are a few tips that will help you avoid such situations if possible and, in case such situations come up anyway, manage stress levels to keep yourself from burning out.

Preventing Work Overload

In many cases, work overload does not come up due to inability to get the work done, but due to inability to organize the work in a way that it can be done efficiently. This is why it is important to make a schedule. If you are a freelance translator, evaluate the approximate time you believe will be necessary to complete a project, enter this project into a time slot of your schedule and then accept it. It is important to plan your work, otherwise it will make plans for you.

If you do not determine deadlines for yourself, you will most likely unnecessarily stretch out the task at hand to the deadline determined by the client, even though you could have completed the task sooner. Maybe you’ll work slower, double check terminology you had already researched, proofread several times, etc. All of this is fine if you have time, but it usually yields very little results.

The first terminology check was sufficient, the first proofreading removed all the errors and you just lost an additional hour or two correcting your own style. Make your own deadline, complete the translation and move on.

work overload-deadline

Translators tend to accept all the work they can get, mostly due to fear of not finding work in the upcoming period. This can make translators work from dawn ‘till dusk, and from dusk ‘till dawn again. It may have financial benefits, but it can be detrimental to your health in the long run. A good method for handling this is determining a maximum daily word count that will be your daily limit. Most translators set a number of 2000 to 3000 words a day, but you can decide on whatever you’re most comfortable with.

Stress Management

Modern technology is a double-edged sword. Having a small device that allows you to always keep in touch with other people is both a curse and a blessing. It makes you available at all times, and this is usually not a good thing, especially if you’re a freelancer.

Getting emails on new tasks can cause stress even though it’s obvious there’s more than enough time to meet your deadline. That’s why it’s good to complete your work and unplug. Plan your deadlines and arrange other activities later on; that way you’ll work efficiently, finish your work within the deadline you’ve set for yourself and engage in other activities you enjoy later on.

I’ve briefly touched on this already, however it seems important to emphasize it. Rechecking and checking your translation again often yields very little or no benefits. It is also a very strenuous activity that requires high levels of concentration and can occasionally be time consuming. If you’ve got a decent amount of experience, check as you translate, proofread your text once and move on. That being said, you’re bound to make mistakes at some point; decide to be humble at such times, apologize and fix the issue.

Although the work of a translator is stressful at times, it’s also quite rewarding. It encourages you to read, learn and adapt, enriches your vocabulary and expands your general knowledge. It teaches you to read between the lines and get at the heart of any matter.

When it comes to managing your workload, we recommend that you make your own schedule, work efficiently and refuse job offers when you are overwhelmed. When it comes to managing stress it’s best to work effectively, stop constantly doubting yourself and unplug after you complete your work.

If you enjoyed this blog, click here and find more interesting content.

Prije nego što se upustimo u objašnjavanje načela spomenutih u naslovu, bilo bi dobro pojasniti što je točno konsekutivno prevođenje i zašto bi za to trebali pisati bilješke. Prvo je potrebno napomenuti da su konsekutivno i simultano prevođenje vrste usmenog prevođenja te da se te dvije vrste usmenog prevođenja razlikuju po stilu i dinamici.

Prilikom simultanog prevođenja, prevoditelj je jezična sjenka izvornog govornika, odnosno prevodi sve što izvorni govornik kaže, ali sa zakašnjenjem od nekoliko sekundi. Nešto poput loše sinkroniziranih dječjih crtića iz devedesetih godina prošlog stoljeća u kojima se tiho čuje original, a preko njega dolazi sinkronizirani prijevod.

Kod konsekutivnog prevođenja prevoditelj govori dok govornik šuti i obrnuto. Dakle, izvorni govornik nekoliko minuta govori, a nakon toga prevoditelj sve to reproducira na ciljnom jeziku. S obzirom na to da se puno toga može izreći u nekoliko minuta (obično do pet minuta), preporučuje se da prevoditelj piše bilješke kako bi mogao prevesti sve što je izvorni govornik govorio.

Tu dolazimo do važnosti bilješki. Prevoditelj mora imati razvijen sustav pisanja bilješki kako bi brzo i smisleno zapisao što je govornik rekao, ali isto tako to brzo i smisleno protumačio za vrijeme prevođenja.

U nastavku vam donosimo sedam načela za pisanje bilježaka iz djela Note-taking in Consecutive Interpreting čiji je autor Jean-Francois Rozan.

1. Bilježenje ideje, a ne riječi

Uvijek je važnije usredotočiti se na šire, općenito značenje, te se hvatati za njega, a ne za pojedinačne riječi koje prenose to značenje, npr.:

Postoji vrlo dobra šansa da

Ako se ovdje usredotočimo na riječ, ključna riječ koju bismo mogli zabilježiti je šansa.

To ostavlja puno prostora za pogrešno tumačenje s obzirom na to da prevoditelj u međuvremenu može zaboraviti kontekst u kojem je bilješka napravljena. Stoga bi bolja ključna riječ za gornji primjer bila vjerojatno. Tu je značenje jasno i manja je mogućnost da prevoditelj pogrešno protumači bilješku.

2. Pravila za skraćivanje

Nepisano pravilo ili preporuka jest da usmeni prevoditelj skrati sve riječi koje su duže od četiri ili pet slova. Nolan kao najjasniji način za skraćivanje riječi predlaže bilježenje prvih i zadnjih slova riječi, npr.:

Ako u bilješke zapišemo fiz., to kasnije možemo protumačiti kao fizički, fiziološki, fizika ili čak fizikalno, ali ako zapišemo fiški, postaje sasvim jasno o čemu je riječ.

Naravno, to je samo prijedlog. Nekada može biti jasnije ako izostavimo nekoliko samoglasnika te riječ prepoznamo po suglasnicima, npr. fzški. Prevoditelji trebaju koristiti ono što im dolazi intuitivno jer bi u suprotnom mogli sami sebe zbuniti forsiranjem preporučenog načina bilježenja koji im zapravo ne odgovara. U usmenom prevođenju to nikako nije poželjno. Nadalje, ako želimo brzo i jednostavno naznačiti spol i vrijeme, Nolan preporučuje da se odrede kratice koje se mogu koristiti uz simbol ili riječ, a koje će prevoditelju nedvosmisleno dati do znanja o čemu se radi. Ti simboli mogu biti proizvoljni, npr.:

Također, kada je to moguće, uvijek je dobro zabilježiti jednu kratku riječ koja može nositi značenje cijele fraze, npr.:

koji su pridonijeli      -        pomogli

prošli specijaliziranu obuku za        -      obučeni

3. Povezivanje

Ako već dobro zabilježite ključne riječi i simbole, treba ih smisleno i sažeto povezati, odnosno naznačiti njihov odnos. U govoru se često koriste dugačke fraze poput: iz tog razloga, s druge strane, može se zaključiti, unatoč spomenutoj činjenici i sl. To nikako nije zgodno kada je pisanje bilješki u pitanju. Zato se preporučuje korištenje kratkih riječi koje jasno povezuju ključne riječi, npr.: jer, iako, ali, ako, stoga i sl. Naravno, mogu se koristiti i izrazi na ciljnom jeziku, ako su kratki i jasno vam daju do znanja o čemu je riječ. Uz to, mogu se koristiti i brojni simboli, kao što su npr.:

= za označavanje jednakosti ili podudaranja

≠ za označavanje suprotnosti ili nepodudaranja

+ za označavanje dodatnih komentara

4. Negacija

Iznimno je važno nedvosmisleno zabilježiti negaciju s obzirom na to da izostavljanje negacije potpuno mijenja poruku. To možemo postići tako da precrtamo glavnu poruku ili da dodamo riječ ne/no ispred nje, npr.:

Stopa zaposlenosti nije se poboljšala.                       zpslst OK

Stopa zaposlenosti nije se poboljšala.                       zpslst no OK

5. Naglašavanje

Kako ne bismo gubili vrijeme pišući riječi poput vrlo, iznimno, jako i sl., preporučuje se podcrtati riječ koja se naglašava. Riječ možemo podcrtati i dva do tri puta, ovisno o tome koliko je naglašena određena riječ, npr.:

S druge strane, manjak naglaska možemo naznačiti tako da riječ podcrtamo točkama.

6. Vertikalnost

Načelo vertikalnosti, kao što i sam naziv govori, znači pisanje bilješki od gore prema dolje, a ne slijeva udesno. To nam omogućuje grupiranje ideja na način koji nam omogućuje da logički zaključimo koji je odnos između njih. Tako nema potrebe koristiti veznike i druge riječi ili simbole kako bismo objasnili njihov odnos, npr.:

Također, preporučuje se koristiti zagrade za sporedne informacije koje dodatno pojašnjavaju ili naglašavaju glavnu poruku izvornog govornika, npr.:

Kako bi se potaknula prirodna upotreba načela vertikalnosti, preporučuje se korištenje relativno velikog, ali uskog komada papira, npr. presavijenog lista papira formata A4.

7. Pomak

Načelo pomaka podrazumijeva pisanje bilješki na mjesto u donjem retku gdje bi se ponovio tekst iz gornjeg retka, kada bi se taj tekst prepisao. To vjerojatno zvuči apstraktno pa ćemo ilustrirati primjerom:

Cijene su porasle tijekom 1954., doduše ne koliko i dohodak, pa se tako neto dohodak stanovništva povećao.

Dakle, tu prevoditelj koristi načelo vertikalnosti u svoju korist i oblikuje bilješke tako da ne gubi vrijeme na ponovno pisanje spomenute riječi, a pritom povećava jasnoću izvorne poruke.

Naravno, ovih sedam načela treba shvatiti kao smjernice kojima se možete voditi da biste si olakšali pravljenje bilješki tijekom prevođenja. To nisu pravila kojih se treba držati, kako u narodu kažu, kao pijan plota. Pokušajte ih vježbati i primjenjivati, ali ako vidite da vam u konačnici to ne odgovara, prilagodite ta pravila sebi jer, u konačnici, ova su načela samo sredstvo koje vam pomaže da ostvarite svoj cilj, izradu boljih bilješki, a samim time i bolje konsekutivno prevodite.

There are many CAT tools available today and it’s always worthwhile to write about a promising one. Smartcat is a browser-based, computer-assisted translation tool worth showcasing. We’ll give you a quick rundown of its main features which will undoubtedly intrigue you enough to give it a go.

Smartcat is a great platform for finding, hiring and paying freelancers, but we’ll focus more on the features Smartcat offers to project managers and translators.

 

Project Manager’s Point of View

Smartcat supports pretty much any file format you can come up with. It can be used to translate anything from Microsoft Office file formats to technical writing and localization file formats such as DITA XML or CSV, but also import packages such as SDLPPX / SDLRPX and create return packages. Also, it can be used to translate images in formats such as JPG, however this requires prior file conversion with Smartcat’s OCR software. This is not a free feature, but it is always possible to convert the file beforehand using online conversion tools or an OCR application such as ABBYY FineReader.

If you need quick statistics on your translation project, Smartcat’s got your back. When creating a project, it will calculate all the statistics you may need. This means word count, character count (both with and without spaces), number of segments, pages, repetitions, etc. Everything you need in one place.

It’s possible to create and upload translation memories as well as glossaries and use them for projects. This is an extremely useful feature when it comes to using proper terminology in a certain project and keeping your translations consistent.

Smartcat allows project managers to allocate certain parts of a project to specific translators. This is great when working on a big project with a short deadline. That allows several people to work on their own part of the project at the same time and complete the project faster. However, since all translators have a translation style of their own, it is of vital importance to have a single editor for the whole text. Smartcat offers three workflow stages: translation, editing and proofreading. This allows employment of several translators, and then of one editor to go over the whole text once the translation stage ends.

 

Translator’s Point of View

Smartcat has a user-friendly interface that is aesthetically pleasing and easy to navigate. All quick icons are displayed in the toolbar above the text, the source and target texts are displayed one next to another, all translation memory and glossary info is displayed on the right, and segment filtering is just one click away.

smartcat-segments

Have you ever worked on a large translation project and just knew there was an unconfirmed segment somewhere, but you couldn’t seem to find it? Just press F9 and Smartcat will find it for you. Also, if you’ve made notes on several segments you want to get back to later on, you can jump to the segment you need by entering the segment number.

smartcat-segments

This feature is particularly useful when translating from a language with several cases, such as Croatian. Translation memories are sensitive to cases, so this can be an issue when searching for a term you need. That’s why you can enter a part of a word or phrase in the source text box, and all the segments containing it will be filtered.

smartcat-replace-text

When you realize you’ve been using a wrong key term throughout the text after getting more than half of the translation done, don’t despair. Smartcat allows you to find all key terms in the target text and replace them with the terms you initially overlooked with a single click.

smartcat-comments

If there’s something you want to leave a note on regarding a certain segment or document, you can use the comment feature. This is a great way for you to explain to the person editing or proofreading your translation why you’ve preferred one term over the other, leave links to relevant sources, etc. It’s also a great way for the editor or proofreader to explain why something in your translation was altered and what to look out for in the future.

There are many other useful features as well, such as changing case, limiting segment length, undoing/redoing last actions, inserting special characters, and concordance searching. There’s also the progress bar that will always be there to show you how many words you’ve got left.

 

There you have it. This browser-based, computer-assisted translation tool has a bunch of useful features that will meet all your needs. The best thing; it won't cost you a dime. So, if you ever wanted to get yourself a translation tool, but did not want the additional expense, this is your chance to try out a great translation tool for free.

 

 

 

Svaki je prevoditelj u svojim prvim prijevodima činio grešku koju u to vrijeme vjerojatno ne bi prepoznao kao takvu. Ta greška jest nedosljednost u terminologiji prijevoda. Je li uistinu važno koristimo li nekad riječ ljekarna, a nekad apoteka? Jednom pisač, a drugi puta printer? U prvom odlomku jezikoslovlje, a u drugom lingvistika? Provjerite zašto je važna dosljednost u terminologiji prijevoda, kako ju osigurati i kako vam može donijeti financijske uštede!

 

Zašto je dosljednost u terminologiji prijevoda važna

Nedosljednost zbunjuje

Ako ste ikada čitali tekst u kojem je korišteno nekoliko različitih izraza za isti pojam, jasno vam je zašto nedosljednost može biti zbunjujuća. Zamislite da ste kupili novi klima uređaj, odlučili biti sam svoj majstor i ugraditi ga. Otpuhnuli ste prašinu sa svoje kutije s alatom, uzeli priručnik za ugradnju klima uređaja koji ste dobili i krenuli ga pažljivo čitati. U popisu dijelova piše da imate montažnu ploču, ali se u tekstu spominje nekakva noseća ploča, pa čak i ploča za postavljanje. Zbunjeni, čitate dalje pa vidite da vam je dostavljen signalni kabel, a u tekstu se spominje da je potrebno spojiti komunikacijski kabel. Taj vam kabel nije dostavljen. Ili možda je, ali ste ga negdje zametnuli? Već frustrirani, odlučite kontaktirati prodavača da vam pošalje certificiranog, tj. licenciranog, zapravo, ovlaštenog servisnog tehničara da ugradi taj klima uređaj umjesto vas. Nedosljedan prijevod upravo vas je koštao nekoliko stotina kuna.

 

Nedosljednost ostavlja dojam nemarnosti

Tekstovi u kojima se terminologija koristi dosljedno ostavljaju profesionalan dojam, posebno u marketingu. Uzmimo za primjer tvrtku koja se bavi prodajom informatičke opreme. Kao i druge tvrtke, imaju potrebu za oglašavanjem najnovijih proizvoda, značajki, prodajnih akcija i sl. U letku opišu svoju ponudu stolnih računala, laptopa, printera i pametnih telefona. Nakon mjesec dana objave novi letak u kojem potencijalnim kupcima opisuju najnoviju ponudu osobnih računala, prijenosnih računala, pisača i smartphone mobitela. Idući mjesec izlazi novi letak s uređajima drugačijih naziva i tako u krug. Ta će tvrtka ostaviti prilično neozbiljan i nemaran dojam kod kupaca koji prate njihove letke. Naravno, to može i loše utjecati na poslovanje jer, ako su toliko nemarni prilikom izrade oglasa, tko zna kakvi su im tek proizvodi.

 

Kako osigurati dosljednost u terminologiji prijevoda

Glosar

Glosar je rječnik pojmova koji se često koristi u prevoditeljstvu. Takav rječnik obično sadrži slabije poznate pojmove ili pojmove koji imaju nekoliko odgovarajućih verzija u prijevodu. Vrlo su korisni kada je riječ o održavanju dosljednosti pojmova u prijevodu. Dodatna im je prednost što se mogu vrlo lako koristiti u raznim alatima za računalno potpomognuto prevođenje (CAT tools). Kada se određeni pojam unese u glosar, spomenuti alat automatski predlaže odgovarajući prijevod za taj pojam svaki puta kada se taj pojam pojavi u tekstu. Osim dosljednosti u trenutačnom prijevodu, glosari su korisni i za održavanje dosljednosti kroz više prijevoda iste tematike koji se prevode za istog klijenta. Tako će čitatelji svih prijevoda toga klijenta znati točno na što se koji pojam odnosi.

 

QA alati

Upotreba QA (Quality Assurance) alata može znatno povećati kvalitetu prijevoda jer je moguće provjeriti više stavki odjednom. Neke su od tih stavki usklađenost brojeva i simbola u izvornom tekstu i prijevodu, provjera postojanja dvostrukih razmaka ili riječi i provjera pravopisa. Uz sve to, moguća je provjera i nedosljednosti. Ako je, primjerice, u dugačkom tekstu ista rečenica dva puta prevedena na jedan način, a treći put nekako drugačije, QA alat to će prepoznati. Na taj način prevoditelj može ujednačiti terminologiju prijevoda i isporučiti tekst s dosljednom terminologijom koji neće zbunjivati čitatelja.

 

U većini slučajeva postoji nekoliko inačica prijevoda koje mogu poslužiti svrsi. Važno je da prevoditelj odabere jednu i koristi je kroz cijeli tekst. Tako se kupci novih klima uređaja neće u potpunosti zbuniti i potrošiti novac na plaćanje tehničara, a lovci na novu informatičku opremu neće biti frustrirani stalnim mijenjanjem terminologije. Kako bi se zadržala dosljednost  u terminologiji prijevoda, određeni pojmovi mogu se ubaciti u glosar kao podsjetnik za korištenje izraza pisač, a ne, recimo, printer. Na kraju je potrebno obaviti provjeru kvalitete prijevoda gdje je moguće otkriti nedosljednosti koje su se potkrale. Tako ćemo dobiti prijevod koji je lako čitljiv i razumljiv, što je u konačnici najvažnija odlika dobrog prijevoda.

There is no denying the fact that deadlines are extremely important when it comes to the quality of translation projects. However, many clients require large translation projects to be completed in an impossible amount of time.

Why does this happen?

Many companies work on a project and find themselves in need of a translation. In many cases, their own project has a short deadline, therefore they need the translation to be done ASAP so they could continue working on the project. If the translation is late or faulty, the whole project is affected. This is one of many examples where translation projects with unrealistically short deadlines might turn up. What clients do not understand is that translation takes time.

It is not at all unusual to get an inquiry for a very technical translation project of some 20 000 words with a deadline set for the next day at 11 a.m. It can be done, but likely at a high cost, and we are not even talking about finance here. No translator, or a group of translators, would be able to make a high-quality translation in such a short amount of time. High-quality translations require careful research, appropriate terminology and, most of all, proper editing, especially after several translators had worked on a single project.

However, there are cases in which the deadline for a large translation project can be met. The questions are: how can this be done, and how does this affect translation quality?

Translation quality

It all really depends on the organization of the translation project. If several translators are working on the same project individually, with no mutual communication or project glossaries, the translation will inevitably be of poor quality. Different terms will be used by different translators and the differences in their styles of translation will be obvious. This will result in an enormous amount of work for the editor.

Make sure translators communicate during the translation process

If an agency decides to accept a big project with a short deadline, more often than not, several translators need to work on it. In such cases, communication among translators is essential. Translators can exchange information on certain terms and concepts or point each other towards useful resources for the translation project. Also, they are able match their styles of translation to a certain extent. Moreover, creating a project-specific glossary of terms is also of great help when dealing with an urgent translation project that involves several translators. All of this is important to ensure consistent use of terminology throughout the text and decrease the time needed to complete the task.

Ask the client for a translation memory or previous similar translations, if possible

If the client is able to provide a translation memory, this may be extremely helpful, especially if dealing with a translation project that requires extensive research regarding terminology. Translation memories can be uploaded to a CAT tool directly and improve the translation process. However, if all the client can provide are examples of previous similar translations, this can be helpful in terms of acquiring proper terminology and context for the current translation.

Leave enough time for editing

Plan the translation project to leave enough time for careful editing. This may decrease the short translation deadline even more; however attentive editing always results in a higher quality translation. When a large translation project is done in a short period of time, especially by several translators, some errors will most likely remain after the translation process. The editor can then correct those mistakes and adjust the style of writing and make it consistent throughout the text. The better the communication between translators during the translation process, the less work there is for the editor.

Clients are not always familiar with the way a translation project is carried out and often set unrealistic deadlines. When translation agencies decide to undertake such a feat and deal with the client’s request in the best way possible, several things are required to achieve the necessary translation quality: several translators need to work on the project, they need to communicate and use all available resources, and, finally, there must be enough time for the editor to “touch up” the translation. This way, urgent translations can be done to a satisfactory level. Still, whenever possible, it is best to negotiate with the client and get a deadline appropriate for the task at hand.

After a lengthy negotiation process, Croatia became a Member State of the European Union on 1 July 2013. This has affected most of the Croatian population and translators are no exception. To this day, many legal texts have been translated to and from Croatian language. We’re here to give a brief guide on translation of EU legislation with several resources that you can use when translating texts in the Croatian-English language pair.

Since this type of translation mostly regards legislation, and the fact remains that most translators are not legal experts, it’s important to familiarise oneself with the legal systems the translation project is concerned with. Acquiring knowledge on the way the European Union works, as well as on the Croatian legal system is highly recommended.

            The translator should keep in mind that the source language texts are legally binding. That's why the translation should be of a very high standard, both from the linguistic and the legal perspective. It should be faithful to the source language, but not literal; the translator has a certain amount of freedom to create a translation in the spirit of the target language. Nevertheless, the format of the source language text must be respected and transferred to the target language. Standard linguistic formulations and terms set out in translation manuals must be used. Terminological consistency is obligatory. Naturally, it takes practice for the translator to be able to evaluate to what degree the translation can be free, i.e. to know what can be modified and what cannot.

            Among the things to look out for when translating legislation in the Croatian-English combination is the use of shall and the use of negations. In English, shall is used to express a legal imperative and not the future. In Croatian, legal imperative is expressed in the present tense. Using the future tense to express legal imperatives in the Croatian language and omitting shall when translating the legal imperative from Croatian to English are common mistakes. Here are two examples:

            Source text:  Annuity payments shall be made monthly in advance.

            Incorrect translation: Novčana renta plaćat će se mjesečno unaprijed.

            Correct translation: Novčana renta plaća se mjesečno unaprijed.

            Source text: Tko drugoga usmrti, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.

            Incorrect translation: A person who kills another will be sentenced to prison for at least                                                   five years.

            Correct translation: A person who kills another shall be sentenced to prison for at least                                        five years

Also, regarding negations, English language does not allow for more than one negation in a sentence. This results in an ambiguous sentence or alters its meaning; this is highly undesirable when dealing with legal texts. However, if the source text itself is ambiguous, an official interpretation should be requested from an institution that issued the source text. If that does not resolve the ambiguity, it should be transferred to the target language.

            Source text: Osim ako se ne odbijaju od regulatornog kapitala, sljedeće stavke iskazuju se nadležnim tijelima zasebno kako bi se omogućila procjena potreba za stabilnim izvorima financiranja.

            Incorrect translation: Unless not deducted from own funds, the following items shall be reported to competent authorities separately in order to allow an assessment of the needs for stable funding.

            Correct translation: Unless deducted from own funds, the following items shall be reported to competent authorities separately in order to allow an assessment of the needs for stable funding.

            Another thing to be noted are quotations. Where there is a quotation referring to another document within the legal text that is being translated, and the official translation of such document already exists or the legal text actually originates from the target language, the translator should find the respective document and use the official translation or source text, as opposed to doing it on their own. Many of these official translations or source documents can be found online. Using them in the translation makes the translators job much easier and ensures consistency in the translation of the respective text.

Finally, here are several resources that might come in handy when translating EU legislation:

Translation manuals (in Croatian) and glossaries

http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija/hrvatska-i-europska-unija0/prirucnici-za-prevodenje/

InterActive Terminology for Europe

http://iate.europa.eu/SearchByQueryLoad.do?method=load

Eur-Lex: Access to European Union Law

https://eur-lex.europa.eu/homepage.html

EUdict (European dictionary)

https://eudict.com/

And of course, when everything else fails:

https://www.google.com/

            Keep in mind that terminology in these types of texts is extremely important. If uncertain, a term should be checked in several resources before use. Above all, the translation needs to make sense, i.e. the meaning needs to be translated from the source language to the target language and the translation needs to be clear and unambiguous.

Kada ljudi čuju riječ prevođenje, često pomisle na jednostavnu radnju zamjenjivanja riječi iz jednog jezika riječima na drugom jeziku.

Međutim, to uistinu nije tako.

Prevođenje je složeni postupak prenošenja zamisli iz jednog jezika u drugi, a zahtijeva duboko razumijevanje oba jezika, kulturu te jezične specifičnosti tih jezika. U nastavku vam donosimo neke od vještina koje su potrebne prevoditeljima za uspješno obavljanje svoje djelatnosti.

Vještina prevođenja

Uvriježeno je mišljenje da bilo koja obrazovana osoba koja poznaje najmanje dva jezika može uspješno prevoditi. Zapravo, to nije istina. I dok osobe koje poznaju dva jezika mogu prevoditi, kvaliteta takvih prijevoda obično je prilično niska. Česta je greška da se riječi doslovno prevode s jednog jezika na drugi zbog čega prijevod zvuči neprirodno u ciljnom jeziku. Stoga prevoditelji moraju znati prenositi ideje, a ne riječi iz izvornog u ciljni jezik. Dakako, kako bi taj prijevod zvučao prirodno, prevoditelj treba odlično vladati jezicima na koje prevodi te poznavati kulturne specifičnosti tih jezika te svakodnevno korištene fraze. Uz to potrebno je u obzir uzeti samu prirodu teksta te tome prilagoditi stil i ton teksta.

blur-close-up-figure-346696

Razlike u tekstovima

Postoji značajna razlika u prevođenju književnih tekstova i, primjerice, tekstova ekonomske struke. Kada se prevodi stručni tekst, susret s novom i nepoznatom terminologijom gotovo je neizbježan pa je potrebno znati gdje i kako pronaći točne i prikladne terminološke ekvivalente. Također, bitno je donekle poznavati struku za koju se prevodi tekst kako bi se dobio kvalitetan i uvjerljiv prijevod. Stoga se prevoditelji često specijaliziraju za prevođenje tekstova određene struke u kojoj prevladavaju izrazi s kojima se gotovo nikada ne bismo susreli u svakodnevnom razgovoru, primjerice za prevođenje tekstova iz područja medicine. Još jedna bitna stavka za uspješno prevođenje je upravljanje vremenom. Prevoditelji uvijek imaju rokove koji se moraju poštovati pa je bitno dobro upravljati vremenom kako bi se prijevodi isporučili na vrijeme. Ako je to moguće, uvijek je dobro ostaviti dovoljno vremena za detaljan pregled prevedenog teksta. Kako bi se smanjila količina pogrešaka tijekom samog prevođenja, profesionalni prevoditelji koriste CAT alate koji olakšavaju i ubrzavaju postupak prevođenja te koriste prijevodne memorije i glosare.

Vještina pisanja

Vještina pisanja iznimno je važna za uspješno prevođenje. Djelatnost prevođenja u većini se slučajeva obavlja u pismenom obliku, stoga je bitno vladati jezikom do te razine da tekst ostavlja prirodan dojam, tj. da prilikom čitanja čitatelj ima dojam kao da je tekst pisan na jeziku na koji je preveden. Također, uvijek je bitno imati na umu stil pisanja izvornog teksta te publiku za koju je taj tekst namijenjen. Potrebno je prilagoditi stil i ton pisanja ovisno o vrsti teksta koja se prevodi. Primjerice, ako se prevodi tekst za oglašavanje i marketing, izbjegavat će korištenje složenih riječi, izrazi će biti kratki i atraktivni, a ako prevodimo pravni tekst, koristit će se formalni stil pisanja uz prikladne složenice i terminološke ekvivalente. Naravno, osim stila, važno je uvijek koristiti pravilne gramatičke strukture i poštovati pravopisna pravila jezika, ali i ispunjavati zahtjeve klijenata. Neki klijenti mogu tražiti prijevod pisan neformalnim stilom, a koji bi se inače pisao formalnim. Klijenti također mogu zatražiti da tekstovi ne prelaze određeni broj riječi ili znakova pa je potrebno pronalaziti kreativna rješenja koja će osigurati nedvosmisleno prenošenje poruke u kraćem obliku.

blackboard-board-chalk-6375

Vještina govorništva

Osim pismenog, prevođenje uključuje i usmeno prevođenje. Za potrebe usmenog prevođenja, važno je da je prevoditelj dobar govornik. Tijekom simultanog prevođenja prevoditelja sluša veći broj ljudi pa je važno da govori glasno i smisleno te prenosi poruku izvornog govornika u stvarnom vremenu. Takav oblik prevođenja zahtjeva veliku koncentraciju prevoditelja te brzo pronalaženje kreativnih rješenja pa ga je stoga nužno redovno vježbati kako bi bio uspješan. Konsekutivno prevođenje zahtijeva višu razinu javnog govorništva nego simultano prevođenje jer se prevoditelj izravno obraća istoj publici kao i sam govornik, pa je nužno da prevoditelji koji prevode na taj način svladaju vještinu javnog nastupa. Uz to, bitno je vježbati brzo i učinkovito pravljenje bilježaka o sadržaju govora kako bi se točno prenijela poruka izvornog govornika. Također, poznavanje raznih područja ljudske djelatnosti i aktualnih zbivanja u svijetu često olakšava usmeno prevođenje jer pruža dodatan kontekst koji je više nego dobrodošao u usmenom prevođenju.

Prevođenje u svakom slučaju nije toliko lako kao što se naizgled čini, no mi smo spremni uhvatiti se u koštac i s najzahtjevnijim prijevodima. Ako vam je ovaj članak bio zanimljiv ili koristan, još sličnih tekstova možete pronaći na našem blogu do kojeg možete doći klikom na sljedeću poveznicu.

Najkorisniji prevoditeljski alati kojima se služimo tijekom prevođenja stručnih tekstova.

Tekstovi koji se prevode na drugi jezik često su stručne i tehničke prirode te kao takvi sadržavaju puno pojmova koji su specifični za određenu djelatnost. Prevoditelji, iako poznaju izvorni i ciljani jezik, često nisu upoznati sa svim pojmovima koji se upotrebljavaju u određenoj struci. Kako bismo uspješno prenijeli poruku s izvornog jezika, nužno je pronaći prikladne ekvivalente stručnih pojmova na ciljanom jeziku. Stoga vam u nastavku predstavljamo neke od prevoditeljskih alata koje možete koristiti kako biste pronašli prikladne pojmove.

Struna

Struna je terminološka baza hrvatske strukovne terminologije u kojoj se sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači terminologija različitih struka radi izgrađivanja i usklađivanja terminologije na hrvatskome jeziku. U Strunu je dosad uključeno dvadeset i šest struka, a javnosti je trenutno dostupna terminologija dvadeset struka: anatomija i fiziologija, antropologija, arheologija, brodostrojarstvo, drvna tehnologija, fitomedicina, fizika, građevinarstvo, hidraulika i pneumatika, kartografija i geoinformatika, kemija, korozija i zaštita materijala, matematika, polimerstvo, pomorstvo, pravo EU-a, stomatologija, strojni elementi, zrakoplovstvo te vojno nazivlje. U Struni se početkom 2016. godine nalazilo oko 31 300 hrvatskih pojmova, njihovi ekvivalenti na engleskome jeziku i na nekim drugim europskim jezicima pa to Strunu čini korisnim i pouzdanim izvorom stručnih pojmova za prevoditelje. Međutim, veliki broj pojmova dostupan je isključivo na hrvatskom i engleskom jeziku pa ćete prijevode pojmove za druge jezike morati tražiti drugdje.

IATE

IATE (Inter-Active Terminology for Europe) je međuinstitucijska terminološka baza podataka EU-a. Neke od institucija koje sudjeluju u projektu IATE su Europska komisija, Europski revizorski sud, Europski odbor regija, Prevoditeljski centar za tijela Europske unije, itd. U bazi IATE moguće je pretražiti oko 1,4 milijuna pojmova na 24 jezika što je čini iznimno korisnim alatom za pretraživanje pouzdanih prijevoda stručnih pojmova na raznim jezicima. Tu možete pronaći pojmove potrebne za prevođenje tekstova raznolikih tematika, kao npr. industrija, energetika, poljoprivreda, šumarstvo, okoliš, znanost, obrazovanje, financije, trgovina, itd. IATE je baza podataka koja stalno raste, tj. sadržaj baze podataka neprestano se ažurira i proširuje, a ako želite, možete je i preuzeti na svoje računalo te koristiti u situacijama kada nemate pristup internetu.

Microsoft

Microsoft ima svoju terminološku bazu koja sadrži prijevode tekstova i pojmova iz raznih proizvoda tvrtke Microsoft. Baza podataka sadrži unose za više od 100 svjetskih jezika i omogućuje pristup velikoj količini pouzdanih prijevoda pojmova. Ta baza podataka iznimno je korisna kod prevođenja tekstova iz IT industrije s obzirom na raznolikost i opširnost proizvoda tvrtke Microsoft te jezičnog sadržaja u tim proizvodima.

EUR-Lex

EUR-Lex je web stranica koja omogućuje pristup zakonodavstvu Europske unije, točnije pristup ugovorima EU-a, direktivama, uredbama, odlukama, pripremnim aktima, presudama, nalozima, međunarodnim sporazumima itd., a sve to na 24 službena jezika EU-a. Iz tog razloga, EUR-Lex vrlo je korisna mrežna stranica za pronalaženje terminologije prava, ali i pojmova iz raznih drugih struka. Ono po čemu se ova baza podataka razlikuje od drugih je to što nam daje kontekst, odnosno do traženog pojma dolazimo pretraživanjem dokumenta na izvornom i ciljnom jeziku pa samim time imamo pristup kontekstu u kojem se traženi pojam koristi, a to olakšava pravilno korištenje pojma na ciljnom jeziku.

Rječnici

U nastavku donosimo popis nekoliko rječnika koji vam mogu biti od koristi kod traženja potrebne terminologije.

TAUS – Human Language Project

EVROTERM – Multilingual terminology database

SENSAGENT – Dictionary

GLOSBE – The multilingual online dictionary

MYMEMORY – Translated.net

EUDICT – European dictionary

DICT.COM

DICT.CC

MULTITRAN

Google

U konačnici, ako ništa od predloženog ne bude od koristi, uvijek vam preostaje tražilica Google. Kod prevođenja stručnih tekstova često je korisno potražiti glosare, priručnike i tekstove iste ili slične tematike u kojima bi se mogli koristiti potrebni termini. Tražilica Google gotovo je uvijek korisna, ali ju je potrebno znati koristiti. Srećom, na našoj mrežnoj stranici imamo članak o tome, a možete ga pronaći ovdje.

map-markerphoneenvelope