Jezik je fenomen koji odražava različite društvene i kulturne promjene te se prirodno razvija i prilagođava tijekom vremena. Zato nije iznenađujuće da se s razvojem interneta naš jezik obogaćuje brojnim novonastalim riječima, frazama i skraćenicama. Takve riječi i fraze često se brzo šire i koriste ih mnogi govornici. Korisnicima interneta glavni je izvor inspiracije za stvaranje novih riječi pop-kultura. Razvoj interneta doveo je do brze razmjene novih riječi – procesa koji je nekad trajao godinama ili čak desetljećima. Njihova upotreba ponekad postaje toliko česta da čak ulaze u rječnike.
Kao što ste već mogli pretpostaviti, engleski jezik i dalje zauzima vodeću ulogu kad je riječ o važnosti i utjecaju na sleng. Mnogi korisnici interneta iz područja gdje se ne govori engleski često usvajaju engleske fraze (koje često nisu prevedive) i prirodno ih koriste u komunikaciji. Međutim, svaki jezik ima vlastiti sleng koji izvorni govornici svakodnevno proširuju osmišljavanjem novih riječi. No, ponekad prevode engleske fraze na svoj jezik. Na primjer, LOL ima svoju francusku inačicu – MDR (mort de rire), što znači „umiranje od smijeha“. Još jedan zanimljiv primjer pronalazimo u tajlandskom jeziku gdje znamenka 5 označava slovo „h“. Stoga 555 znači „hahaha“. (Hubspot)
Internet je izvor mnogih novih riječi ili starih riječi kojima su dodijeljena nova značenja.
Najkraći primjeri internetskog slenga jesu skraćenice i akronimi. Obje vrste skraćuju riječi i fraze te omogućuju bržu razmjenu stavova, misli i ideja. Neke od najčešće korištenih su:
BTW – by the way
cya – see you
TBH – to be honest
fam – family
deets – details
sus – suspicious
Internetski sleng također može biti izvor novih riječi i fraza. One često nastaju na temelju viralnih tweetova, memova, sadržaja s TikToka, elemenata pop-kulture i drugih trendova koji se vrlo brzo šire internetom. Neki su od njih već poznati, dok su drugi prošli kroz određene stilističke, semantičke i pravopisne prilagodbe.
periodt – koristi se za umjesto izraza „end of discussion/kraj priče“
finna – prilagođena verzija „gonna“ ili „going to“
rizz – označava vještinu privlačenja potencijalnog partnera. Taj izraz dolazi od riječi „karizma“.
bop – koristi se kada se opisuje jako dobra pjesma
slap (g.) – izraz kojim se opisuje nešto što vam se jako sviđa
slay – postići izvanredan uspjeh i ostaviti snažan dojam
pressed – stanje u kojemu je osoba jako ljuta, tužna ili uzrujana
cringe – osjećaj izazvan neugodnim situacijama ili sadržajem
yassify – učiniti nešto bitno boljim, glamuroznijim
(to get) the ick – koristi se kao izraz gađenja ili odbojnosti prema nekome ili nečemu
nepo baby – netko tko postiže uspjeh u zabavnoj industriji uglavnom zbog svojih obiteljskih veza, često povezanih s nepotizmom
bombastic side eye – osuđujući pogled pun neodobravanja
menty b – kraći oblik izraza „mentalni slom“
It's giving (sth.) – izraz kojim se opisuje opći dojam neke pojave ili događaja
hits different – označavanje da je nešto bolje od uobičajenog
live rent-free – označava situaciju u kojoj osoba ne može nekoga ili nešto izbaciti iz glave
low-key – zadržati nešto diskretnim ili podcijenjenim bez privlačenja puno pozornosti
Pročitaj više o tome ovdje.
Internetski sleng nije ograničen samo na tekstualni format. Korisnici interneta često koriste brojne emotikone i simbole koji uspješno zamjenjuju određene riječi i prenose željenu poruku. Otkako su se pojavile društvene mreže, vizualni aspekt komunikacije postaje sve važniji. Razne vrste društvenih mreža svojim korisnicima omogućuju stvaranje vizualnih (kao i video i audio) sadržaja i memeova koji kasnije postaju naširoko poznati i korišteni.
Internetski je sleng redoviti dio naše svakodnevice. Upotreba tih riječi i izraza na internetu često može biti zabavna, šaljiva i maštovita. Većina njih samo su privremeni trendovi u jeziku i kao i svaki drugi trend u modi, glazbi ili tehnologiji – oni su kratkog vijeka. Međutim, neki od njih toliko su duboko ukorijenjeni u naš jezični sustav da postaju dijelom rječnika.
Zanima te više ovakvih tema? Posjeti naš blog!
Autorica: Dora Nikić
Možda je naslov malo zbunjujući jer se pretpostavlja da nakon završenog (bilo kojeg, a pogotovo filozofskog) fakulteta nema budućnosti u struci, ali ostanite sa mnom još malo da vam objasnim svoj karijerni put.
Moj smjer na Filozofskom fakultetu u Osijeku bio je engleski i hrvatski jezik i književnost; onda dolazimo do zabavnog (čitaj stresnog) dijela kada se na diplomskoj godini studija treba odabrati nacrt budućeg zanimanja – hoću li na diplomskom studiju odabrati orijentaciju za nastavnika, prevoditelja ili filologa?
Iz hrvatskog jezika nije bilo previše izbora zbog manjka kandidata za organizaciju smjera orijentiranog na književnost kao znanost pa smo svi u mojoj generaciji „upali” na nastavnički smjer. Sada dolazimo do najzabavnijeg (čitaj najstresnijeg) dijela jer se iz engleskog jezika može odabrati nastavnički ili prevoditeljski smjer s obzirom da je bilo dovoljno kandidata i za jedan i za drugi odabir.
U redu, prvi zaključak je – ne želim biti nastavnik u školi jer je to vizija profesije u koju se ne uklapam i visoke razine stresa u radu s mladim, neoblikovanim ljudima. Drugi zaključak je – ako upišem prevoditeljski smjer kako ću ikada pronaći posao (Google Translate tebi se obraćam), pogotovo zato što nemam kombinaciju egzotičnih, rijetkih jezika uz već spomenuti engleski i hrvatski jezik. Svađanje s mamom, savjeti okoline, neodlučnost, plakanje i sve popratne katastrofe mladog intelektualca, sve je to slijedilo na putu do konačne odluke. Tako je odluka pala, idem na prevoditeljski smjer pa nakon fakulteta na tisuću prekvalifikacija da pronađem ikakav posao. Takve su bile moje prognoze podupirane komentarima društva u maloj gradskoj sredini.
"Svađanje s mamom, savjeti okoline, neodlučnost, plakanje i sve popratne katastrofe mladog intelektualca, sve je to slijedilo na putu do konačne odluke."
Dora Nikić
Sada napokon dolazimo do obrata u ovoj pesimističnoj priči jer se nešto važno dogodilo. Dora je prevoditeljski studij i zanimanje iskreno zavoljela. Od toga trenutka više nije bilo bitno što će reći društvo jer sam si zacrtala uspjeh i to u vlastitoj struci. Kada je to riješeno idemo do idućih zaključaka. Prvi je da se vjerojatno trebam potruditi više na samim kolegijima i dokazati profesorima da sam i više no spremna za posao u prevoditeljskoj industriji (da, postoji prevoditeljska industrija). Drugi je da treba iskoristiti svaku danu priliku za bilo kakvu praksu i to što prije, još za vrijeme studija. Može to biti volonterski posao koji se iznudi od samih profesora, može biti klasika kojoj se okreću svi početnici – Translators without Borders i TED Translators neki su od najčešćih primjera. Treći je zaključak povezivanje sa što više kolega koji se također žele baviti istim zanimanjem, uvijek će netko od nekoga čuti za nešto, a to nešto može prerasti u prvi pravi posao.
Nakon zaključaka i obavljenih koraka opisanih u njima, evo nas u ovoj instituciji u kojoj sam i danas. Kada je došao dan odabira želimo li na studentsku praksu iz prevoditeljskog studija moj je odgovor bio očit. Svakome tko upiše prevoditeljski studij savjetovala bih odabir prakse bez obzira na to što je izborni kolegij jer svaka praksa priča svoju priču. Prilikom određivanja mjesta gdje će se odvijati praksa studenti imaju pravo odabira, ali je potrebno i malo sreće da se poklopi broj studenata i mjesta koje je u skladu s odabirom.
Tako je Dora uzela mobitel u ruke i redom istraživala prevoditeljske agencije i obrte u Osijeku i okolici. Iskočilo je jedno plavo ime, Sinonim. Najprije mi se svidjelo što se radi o agenciji, a ne obrtu kako bih imala priliku raditi na što raznovrsnijim tekstovima. Druga važna stvar je što se Sinonim bavi i lekturom, lokalizacijom i sudskim tumačenjem (jer sam znala da želim jednoga dana položiti ispit za sudskog tumača). Sinonim je objedinio sve što ova djevojka može poželjeti i tako sam svojoj profesorici izrazila želju da praksu odradim upravo u Sinonimu. Moje su se želje ostvarile i dobila sam priliku raditi na mjestu koje me najviše zanimalo. Nakon toga sve je proteklo lagano, kada se osoba bavi poslom koji voli na mjestu koje je odabrala i kada to mjesto vode ljudi s kojima je lako surađivati uspjeh je zagarantiran.
Nije trebalo dugo da se sve posloži i da praksa dovede do studentskog posla, a studentski posao do pravog zapošljavanja. Taj proces protekao je sasvim prirodno. Par tjedana nakon prakse dobila sam e-poruku da mogu doći na razgovor za posao, a nakon truda na poslu i dobrog slaganja s radnim kolegama, odmah sam dobila ponudu za daljnji nastavak suradnje nakon diplomiranja. Mogla bih još toliko toga reći, ali ono najvažnije je ne odustati i uložiti trud u ono što osobu istinski zanima (znam, znam i ja obožavam inspirativne govore), jer ćete tako pronaći talentirane, mlade ljude poput onih u Sinonimu koji će vam pružiti priliku i početak daljnjeg razvitka na profesionalnom putu.
Poznato je da znanje stranih jezika ubrzano napreduje posljednjih nekoliko godina. No još uvijek ima mnogo razloga zbog kojih će prevoditelji uvijek biti potrebni.
Ako vas Google prevoditelj mami da mu povjerite svoje prevoditeljske zadatke, čitajte dalje!
U ovom članku navodimo 4 razloga zašto će poslovni svijet uvijek trebati prevoditelje.
Iako su prevoditeljske aplikacije posvuda dostupne, još uvijek nisu sposobne obavljati zahtjevne prevoditeljske zadatke.
Za početak, kvalitetom znatno zaostaju za ljudskim prevoditeljima. Iako se Googleov prijevodni algoritam poboljšava, još uvijek ne može kvalitetno protumačiti stvari kao što su jezična kultura, kontekst i nijanse. Zbog toga prijevod koji od njega dobijete često može biti netočan.
Uzmimo primjer francuske fraze se taper le cul par terre, koja znači smijati se naglas. Prema Google prevoditelju, fraza znači udarati stražnjicom o pod.
Lako je pretpostaviti da isključiva primjena alata kao što je Google Translate može dovesti do katastrofalnih rezultata.
Bez obzira na to radi li se o kraćem tekstu, opsežnom dokumentu ili dokumentaciji na više stotina stranica, vaš prijevod mora biti dosljedan.
Što je veća količina teksta, teže je isporučiti prijevod ujednačene kvalitete. Kada posao ne obavlja profesionalni prevoditelj, veća je vjerojatnost pogrešaka.
Razmislite o ovom primjeru.
Recimo da imate više ljudi koji rade na istom projektu i koji nisu profesionalni prevoditelji. Opravdano se može pretpostaviti da prijevod neće biti dosljedan i jednako točan kroz čitav tekst.
Uspješno preveden dokument mora biti terminološki i stilski dosljedan te točan.
Poseban je izazov uspješno prevesti tekst koji sadrži brojne stručne pojmove.
Za razliku od uobičajenih riječi i fraza, stručna i tehnička terminologija zahtijeva bolje razumijevanje i više istraživanja. Razlog tome je što se takvi pojmovi i izrazi koriste samo u određenoj djelatnosti ili području. Ako osoba koja prevodi tekst nije upoznata s posebnostima i žargonom djelatnosti, neće točno prevesti tekst, što može dovesti do ozbiljnih posljedica.
Ovaj problem često se javlja kada se koriste besplatni prevoditeljski alati za prevođenje stručne terminologije. Uzmimo primjer medicinske terminologije.
Studijom iz 2020. godine o prevođenju medicinskih uputa za osobe koje ne govore engleski jezik utvrđeno je da se upotrebom Google prevoditelja zadrži 82.5% značenja izvornog teksta. To znači da se gotovo 20% značenja teksta izgubi ili pogrešno protumači u postupku prevođenja.
Najbolji način da se to spriječi je povjeriti prijevod profesionalnom prevoditelju koji je obrazovan za rad sa stručnom terminologijom.
A što je s kulturnim obilježjima jezika s kojeg prevodite?
Jezik nije samo sintaksa.
Naravno, možete naučiti kako posložiti riječi tako da rečenice budu gramatički točne, no mora se istaknuti da svaki jezik u sebi nosi i duh svoje kulture, što se mora uzeti u obzir u prijevodu kako bi on bio potpuno točan. Idiomatske fraze posebno su nezgodne jer njihov prijevod ovisi o kulturnom kontekstu; ako ih prevodite doslovno, ne radite dobar posao.
Na primjer, engleski jezik prepun je fraza kao što je the second bite of the apple, što znači druga prilika. Tu je doslovan prijevod fraze netočan.
Brojni su primjeri poput ovog.
Kako biste dobili prijevod koji je točan, trebate poznavati i kulturalni kontekst izvornog teksta. Upravo se zato tvrtke, organizacije i javna tijela oslanjaju na profesionalne prevoditelje.
U poslovnom svijetu, netočni prijevodi mogu dovesti do loših poslovnih rezultata.
Razmislite o onome što ste upravo pročitali; bez obzira na to koliko vam je opće poznavanje nekog jezika, uvijek postoje neke slijepe točke zbog kojih vaš prijevod možda neće biti na razini koja vam je potrebna.
Ako želite besprijekorno prevedene tekstove, povjerite ih profesionalnom prevoditelju.
Mnoge lokalne tvrtke imaju vlastite SEO stručnjake koji razumiju vrijednost sadržaja. Budući da je potražnja za sadržajem na web stranicama i društvenim mrežama izrazito velika, prenamjena starog sadržaja u novi standardna je praksa.
Međutim, stvari mogu postati nezgodne kada projekti prenamjene sadržaja obuhvaćaju i prevođenje.
Prevođenje tekstova specifičnih za određenu djelatnost ili struku teže je nego što se čini. Ako ne isporučite dosljedno točan i kulturološki osjetljiv prijevod, naštetit ćete kvaliteti svog sadržaja.
Zato vam u ovom članku donosimo 3 različita pristupa prevođenju sadržaja.
Pa krenimo!
Prevedite sadržaj sami
Prvo što vam obično padne na pamet jest da sami prevedete sadržaj, pogotovo ako prevodite sa svog materinjeg jezika na engleski.
Nije tajna da je globalna razina poznavanja engleskog jezika najviša u povijesti. To potvrđuje i izvješće tvrtke EF Education First iz 2021. godine.
Izvor: Statista
Poznavanje engleskog ubrzano se poboljšava na svim kontinentima, a europske zemlje su na vrhu popisa. To nije nikakvo iznenađenje, s obzirom na to da će milenijalci činiti 75% globalne radne snage.
Kreatori sadržaja u tvrtkama u iskušenju su štedjeti na marketinškom proračunu. Međutim, trebat će vam 3 ključne stvari da biste obavili posao:
Vrhunsko poznavanje engleskog jezika. Ako želite prevesti velike količine teksta, vaša gramatika, vokabular i sintaksa moraju biti barem na razini C1. Da biste stekli objektivan dojam o vlastitom poznavanju engleskog jezika, testirajte svoje vještine.
Trgovci često imaju neopravdano povjerenje u svoje gramatičke vještine uz nekoliko slijepih točaka, kao što su ton i stil komunikacije. To može dovesti do ozbiljnih pogrešaka koje štete kvaliteti prevedenog sadržaja.
Imajte na umu da razina znanja engleskog jezika C1 nije jamstvo da ćete obaviti sjajan posao.
Alati za pomoć pri pisanju. Nije važno pišete li objavu za LinkedIn profil svoje tvrtke ili web sadržaj, morat ćete se osloniti na alate za pomoć pri pisanju. Nevjerojatno su korisni jer ističu vaše gramatičke pogreške i preporučuju različite fraze.
Neki alati, npr. Grammarly, imaju napredne značajke koje prate jasnoću i fokus teksta. Čak i ako imate izvrsno znanje engleskog jezika, imat ćete koristi od alata za pisanje.
Softver za prevođenje. Tijekom prevođenja naići ćete na mnogo netipičnih fraza i riječi. Najbrži način je korištenje Google prevoditelja.
No budite oprezni - korištenje Google prevoditelja za prevođenje velikih količina teksta može biti katastrofalno. Iako radi pristojno, kvaliteta prijevoda tog alata (idrugih softvera za prevođenje) može biti različita, ovisno o vrsti teksta. Stoga prije objavljivanja bilo kakvog sadržaja triput provjerite je li prijevod točan.
To je još važnije ako radite sa stručnim sadržajem koji sadrži mnogo tehničkih pojmova.
Povjerite prijevod samostalnom prevoditelju (freelanceru)
Kada prenamjenjuju sadržaje na materinjem jeziku za objave i članke na engleskom, mnoge tvrtke zapošljavaju samostalne suradnike na pojedinim projektima.
Ako nemate apsolutno povjerenje u jezične vještine vlastitih zaposlenika, ovaj potez naizgled ima savršenog smisla. U krajnjoj liniji, bolje je dati tekst na prijevod vanjskom prevoditelju nego da sami odradite loš posao.
Kada se radi o prevoditeljskim zadacima, postoji niz platformi na kojima svoje usluge nude samostalni profesionalni prevoditelji.
Ovo su najveće platforme za pronalaženje prevoditelja i pisaca:
Upwork je poznata platforma za samostalne suradnike sa stručnjacima koji nude širok raspon usluga. Prevođenje je jedna od traženijih usluga. Kao i mnoge platforme za samostalne suradnike, prije nego što zaposlite bilo koga, moći ćete vidjeti njegovu ocjenu i za koje vrste konkretnih projekata su najprikladniji.
Fiverr je još jedna popularna platforma za pronalaženje samostalnih suradnika, s jednom važnom razlikom. Za razliku od Upworka, Fiverr omogućuje pružanje širokog spektra usluga, umjesto jedne određene. Ako vaš prevoditeljski projekt zahtijeva dodatno pisanje ili prenamjenu za više formata, vjerojatnije je da ćete tu pronaći suradnika sa širim rasponom vještina.
Gengo je zvijezda u usponu što se tiče platformi za samostalne prevoditelje. Neki od njihovih klijenata su Buzzfeed, YouTube i The Huffington Post. Njihova specijalnost su članci za pomoć korisnicima i predlošci za e-mail poruke.
Iako se angažiranje samostalnih prevoditelja smatra kompromisom između kvalitete i uštede novca, to nije potpuno sigurna strategija prevođenja.
Kada radite sa samostalnim prevoditeljima, imate ograničene mogućnosti u pogledu traženja ispravaka, što znači da postoji rizik da osoba neće odraditi posao na potrebnoj razini kvalitete.
Da se razumijemo, ocjena od 4,5 zvjezdice ne jamči izvrstan prijevod, pogotovo ako je zadatak težak.
U slučaju da niste zadovoljni rezultatima i želite svoj novac natrag, često ćete morati rješavati stvari putem korisničke podrške. To može potrajati danima, ako ne i tjednima, što je loše kada imate gust raspored.
Angažirajte prevoditeljsku agenciju za prijevode sadržaja
Angažiranje prevoditeljske agencije jamči određenu sigurnost kada se radi o kvaliteti prevedenog sadržaja.
Agencija ima obrazovane stručnjake koji jamče dosljednost, točan prijevod i razumijevanje kulturoloških značajki engleskog jezika. Što je još važnije,one imaju uhodane sustave pružanja usluga, što osigurava pravovremenu isporuku prijevoda.
Iz tog razloga prevoditelji nikada neće ostati bez posla, čak i u svijetu gdje je znanje engleskog jezika na najvišoj razini u povijesti.
Očiti nedostatak rada s prevoditeljskom agencijom jesu povećani troškovi prevođenja. Međutim, to često nije tako.
Ako angažirate slobodnog prevoditelja koji loše radi, već ste izgubili novac. Osim toga, kvaliteta prenamijenjenog sadržaja će pasti. Manja je vjerojatnost da ćete ostvariti povrat na ulaganje u svoj sadržaj.
U konačnici, kada trebate prevesti veliku količinu teksta u kratkom roku, mogućnost kašnjenja je mnogo manja ako posao povjerite certificiranoj prevoditeljskoj agenciji.
Možete zamisliti kako se lako troškovi mogu akumulirati. Često je puno pametnije zaposliti provjerene stručnjake nego danima tražiti slobodnjake, ili prihvatiti se posla prevođenja za koji niste spremni.
Zaključak
Kao što smo rekli, postoje 3 načina za prevođenje vašeg sadržaja:
U konačnici, na vama je da odlučite koja je opcija najbolja za vrstu sadržaja koji želite prenamijeniti i prevesti. Međutim, imajte na umu da vaši korisnici imaju velika očekivanja u pogledu sadržaja. Ako podcjenjujete složenost zadatka prevođenja, stvarate druge rizike koji mogu koštati više od onoga što ste planirali uštedjeti.
Stoga dobro razmislite prilikom donošenja odluke te imajte na umu da vam naša prevoditeljska agencija stoji na raspolaganju i za najzahtjevnije prevoditeljske zadatke.
Kada govorimo o prijevodima književnih tekstova, prijevod zasigurno otežava kompleksnost hrvatskog jezika i pojedinih riječi koje vrlo često s vremenom zastarijevaju i manje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji. Jedno od takvih djela jesu Priče iz davnine koje su prevedene na dvadeset svjetskih jezika. Kolika je uspješnost prijevoda na engleski jezik, pokušat ćemo prikazati u ovom tekstu.
Priče iz davnine → Croatian Tales of Long Ago
Ivana Brlić-Mažuranić jedna je od najuspješnijih hrvatskih književnica koja je uporabu pojedinih jezičnih izraza podigla na višu razinu i kroz svoje bajke postigla da se pojedine riječi stalnim čitanjem očuvaju u hrvatskom jeziku te ostanu manje poznate umjesto zastarjele. Prijevod je naslova zbirke doslovan, uz dodavanje pridjeva hrvatski kako bi se čitatelje uputilo na prostorni i kulturni kontekst djela.
Bajke objavljene u prvom izdanju na engleskom jeziku 1924. godine engleska publika nije prihvatila s onim oduševljenjem koje se očekivalo, ali upravo je to englesko izdanje omogućilo prijevode Priča iz davnine na druge jezike: švedski 1928. i danski 1929. Korak k poboljšanju prodaje, a ujedno i proširenje granica ponude engleskoga izdanja, bio je i nastanak američkoga izdanja gdje su Ivanine bajke uspješnije prihvaćene.
Gizdavi paunovi → haughty peacocks
Jedna je od takvih riječi koja se u današnjici često ne upotrebljava riječ gizdav u značenju nakićeno, raskošno, a u bajci Regoč Kosjenka (Curlylocks) je stvorila gizdave paunove odbacivši jedan čarobni biserak. Prijevod haughty ovdjeobjašnjava ponosne, arogantne paunove, što ne odgovara kontekstu ovog izraza.
Ivana je najmlađem bratu Želimiru prepustila brigu i posao oko prvog prijevoda Priča iz davnine na engleski jezik, koji je međunarodnu suradnju s Englezima pokrenuo odradivši velik posao, ali i podnijevši financijski teret izdanja. Nakon zahtjevnoga i dugotrajnoga nastajanja engleskoga izdanja, Ivana Brlić-Mažuranić na koncu je bila oduševljena proizvodom.
loboda (sirotinjska biljka, slična špinatu) → wild spinach
Godina 1915. smatra se godinom dovršetka rukopisa Ivaninih bajki koje su prvi put objavljene ujesen 1916. godine u izdanju Matice hrvatske. U prvom izdanju Ivana je odlučila objaviti šest bajki, a donosimo i njihove prijevode na engleski jezik: Kako je Potjeh tražio istinu (How Quest Sought the Truth), Ribar Palunko i njegova žena (Fisherman Plunk and his Wife), Regoč (Reygoch), Šuma Striborova (Stribor's Forest), Bratac Jaglenac i sestrica Rutvica (Little Brother Primrose and Sister Lavender), Sunce djever i Neva Nevičica (Bridesman Sun and Bride Bridekins).
U bajci Ribar Palunko i njegova žena javlja se loboda: zeljasta biljka koja raste u planinskim područjima, a sjeme, listovi i cvjetni vršci ove biljke hranili su i bogate i siromašne. Loboda se i vrlo često naziva divljim špinatom, stoga ovaj doslovni prijevod najbolje opisuje ovu biljku.
Ubogo djevojče (jadno, siromašno dijete) → poor girl
Osam godina poslije hrvatskoga originala izišao je engleski prijevod u Londonu, a ubrzo nakon toga uslijedili su švedski, češki, ruski i njemački prijevodi. Priče iz davnine najobjavljivanija je i najprevođenija hrvatska prozna zbirka, ali zato prevoditeljima ne olakšava posao. Neki su prijevodi doslovni, neki su, vjerojatno zbog težine pronalaska odgovarajućeg prijevoda, izostali, a neki su u krivom značenju. Poor girl dobro je rješenje prijevoda na engleski jezik, kojim se prenosi pravo obilježje autoričina lika.
Gvozden (željezan) kljun → iron beak
U ovom tekstu služili smo se prvim izdanjima Priča iz davnine na hrvatskom i engleskom jeziku. Autorica je u svojim tekstovima upotrebljavala motive i nazive likova iz drevne slavenske mitologije, koje zasigurno u neslavenskim jezicima dodatno otežavaju prevođenje u svrhu očuvanja pravog izvornog značenja i dočaravanja prave slike napisanoga. Prijevod iron beak odgovara stvarnom značenju.
…tako strahovito velik bijaše orijaš Regoč → …so terribly big was Reygoch
Prema modelu prevođenja poruka izvornoga jezika transformira se u poruku ciljnoga jezika. Međutim, jezici se razlikuju, a taj se prijenos mora napraviti tako da ta poruka „prijeđe“ i u ciljni jezik. Upravo zbog jezične prepreke prijevodi su nekih riječi izostali, kao što je to slučaj u ovom primjeru.
Potjeh → Quest
Imena trojica braće u bajci Kako je Potjeh tražio istinu, Marun, Ljutiša i Potjeh, prevedeni su kao Bluster, Careful i Quest. Prijevodi za Jaglenca i Rutvicu su Lavender i Primrose, Bjesomar je Rampogusto, Malik Tintilinić Wee Tintilinkie, vile Zatočnice Votaress Fairies, Neva Nevičica Bride Bridekins, a Mokoš Mother Muggish. Prijevodi likova i mjesta iz slavenske mitologije prevoditeljima predstavljaju dodatnu prepreku zbog nepoznavanja slavenske mitologije u neslavenskim jezicima, a posebni tumači manje poznatih i nepoznatih riječi uvelike bi olakšali posao. Starija izdanja Ivaninih bajki nisu imala tumače, dok ih novija imaju.
Skut (rub haljine) → the hem of her garment
Prije objavljivanja bajki na hrvatskom jeziku bilo je izvjesnih jezičnih preinaka izdavača, priređivača ili pak same autorice gdje se trebalo pronaći zajedničko rješenje. Vjerujemo da je takvo polazište bilo i kod prijevoda na engleski jezik, posebice jer je Ivana sama sudjelovala u prijevodu. Prijevod the hem of her garment odgovara kontekstu, a skut se danas u hrvatskom jeziku vrlo rijetko upotrebljava.
Guja-djevojka → snake-woman
Šuma Striborova (Stribor's Forest) najpoznatija je Ivanina bajka, kako u hrvatskoj književnosti tako i izvan naših granica. S razlogom je prevedena na čitav niz jezika te predstavlja biser hrvatske književnosti među stranim knjigama. Jedna je od rijetkih knjiga u kojima svaki redak predstavlja zajedničko blago slavenske narodnosti, a jezik istinsko pripovjedačko umijeće. Snake-woman tako predstavlja jedan od najpoznatijih Ivaninih likova, a doslovni prijevod odgovara izvorniku.
…a žena nijema → …and his wife had gone dumb
Zbirka je pisana početkom 20. stoljeća i to uvelike utječe na tadašnje jezične norme, gledajući iz perspektive današnje jezične norme. Bez obzira na to, Ivanino jezično umijeće čini je još posebnijom i kvalitetnijom književnicom.
Prvi prijevod postao je reprezentacijskim primjerkom kojim se djelo predstavljalo potencijalnim stranim nakladnicima. Knjiga je tako dobila status modela za pojedina izdanja i prije nego što je otisnuta.
I u ovom primjeru jasno je da prijevod u potpunosti odgovara značenju izvornika. Mnoga hrvatska književna djela doživjela su prijevode na brojne strane jezike. Sinonim nudi kvalitetnu uslugu prijevoda svih vrsta tekstova: znanstvenih, stručnih, književnih, marketinških. Sinonim zna koliko je prevođenje težak i zahtjevan posao, što i često naglašava kroz svoje blogove, od kojih izdvajamo Pet razloga zašto je za pravne prijevode važno uzeti profesionalca, Razlike u prevođenju književnih i pravnih tekstova i Prevođenje tekstova za EU
Danas društvene mreže tvrtkama pružaju jedan od najlakših i najbržih komunikacijskih kanala za predstavljanje njihovih usluga i proizvoda. Najpoznatija i najkorištenija društvena mreža za obraćanje poslovnog subjekta starim i novim klijentima zasigurno je Facebook jer ne zahtijeva strogu komunikaciju.
Prilikom objava dnevnih novosti i ponuda iznimno je važan način obraćanja i pravopisna točnost samog sadržaja. U Facebook objavama nerijetko se potkradu pravopisne i jezične pogreške. Zbog toga mnogi čitatelji objavu mogu shvatiti pomalo neozbiljnom, tim više jer se pogreška može spriječiti lekturom i korekturom.
U ovom tekstu dat ćemo nekoliko primjera pogrešaka u Facebook objavama na koje smo naišli u samo jedno poslijepodne.
1. „…ali se nisu mogli dogovoriti oko uvijeta transfera.“
Pogreške u pisanju ije/je spadaju u najčešće jezične pogreške i mnogima je teško pravilno upotrebljavati suvremene reflekse (ije/je) staroslavenskog glasa jat (ě), čime nastaju velike poteškoće u jezičnom izražavanju.
Osnovno načelo pisanja ije/je zapravo je vrlo jednostavno: u dugom slovu izgovaramo i pišemo -ije, a u kratkom -je. Ponekad je problem prepoznati je li riječ o dugom ili kratkom slogu, a postoje i iznimke u odnosu na osnovno pravilo.
U ovom slučaju riječ je o kratkom slogu i pravilno se piše -je: uvjet, uvjeta, uvjetu, uvjetom, uvjeti, uvjetima…
2. „Sutra se vračamo na posao“
U ovoj rečenici imamo dvije pogreške.
Kao i kod pisanja ije/je, dvojbe u pisanju između glasova č i ć vrlo su česte u hrvatskom jeziku.
Vračam ima značenje proricanja sudbine ili budućnosti, označava bavljenje vračanjem, gatanjem.
Vraćam pak ima značenje doći natrag i u ovom kontekstu pravilno se piše vraćamo.
Druga pogreška vezana je uz izostavljanje interpunkcijskih znakova na kraju rečenice, a zbog česte uporabe emotikona veoma je učestala pojava u objavama na društvenim mrežama.
3. „Zašto on nju ne bih ostavio?“
U ovom primjeru imamo pogrešku nepravilne uporabe kondicionala I.
Kondicional I. pogodbeni je način koji se tvori od nenaglašenoga aorista pomoćnoga glagola biti (bih, bi, bi, bismo, biste, bi) i glagolskoga pridjeva radnog.
Bih se upotrebljava isključivo u prvom licu jednine, npr. Zašto ja nju ne bih ostavio?
Kako je ovdje riječ o trećem licu jednine, pravilno se piše bi, stoga i rečenica glasi: Zašto on nju ne bi ostavio?
4. „U blizini piramidalne građevine pronađene cijevi stare 150.000 tisuća godina!“
Brojevi su dijelom promjenjiva vrsta riječi kojima se izriče koliko čega ima i koje je što po redu.
Brojevi se pišu riječima ili brojkama, ali ne i jednim i drugim. U ovom slučaju pravilno se piše 150.000 ili sto pedeset tisuća.
5. „Od 6.9.-11.9. sve fen frizure 50 kn u jutarnjoj smjeni.“
U ovom primjeru nailazimo na nekoliko pogrešaka.
Između sastavnica nadnevka piše se bjelina (prazno mjesto u tekstu): 6. 9. i 11. 9.
Također, budući da je napisan prijedlog od, pravilno je pisati i prijedlog do: Od 6. 9. do 11. 9. Ako se umjesto prijedloga želimo koristiti crticom, koja se upotrebljava pri izražavanju odnosa, tada je prema pravopisnom pravilu trebamo odvojiti bjelinama: 6. 9. – 11. 9. Crtica je i nešto duža od spojnice koja je nepravilno upotrijebljena u primjeru gore.
6. „Drage naše naša Gabi masira u našem salonu. “
Kada se komu obraćamo ili koga dozivamo, upotrijebit ćemo vokativ (padež oslovljavanja, dozivanja). Na društvenim mrežama često nailazimo na pogreške u njegovoj uporabi, iako se kaže da je ovaj padežni oblik vrlo jednostavno naučiti.
Poteškoća vezana za vokativ odnosi se na njegovo bilježenje u pismu i uporabu zareza, kao što je slučaj u našem primjeru. Naime, vokativ se uvijek odjeljuje zarezom, bez obzira na položaj u rečenici: Drage naše, naša Gabi masira u našem salonu.
7. „U razgovoru s gđom. Sanjom…“
Imenicu gospođa možemo pisati i u skraćenom obliku, dakle kraticom. Kratice nastaju kraćenjem jedne ili više riječi, pišu se malim početnim slovom, ne sklanjaju se i u pravilu završavaju točkom.
Međutim, kratica gđa, kao i gđica za gospođicu, posebna je po tome što se piše bez točke i sklanja se, a naziva se leksikaliziranom kraticom.
Kada je riječ o tim dvjema kraticama, bitno je napomenuti da bismo u službenoj komunikaciji žene trebali oslovljavati s gospođo bez obzira na njihovu životnu dob, akademsku naobrazbu ili vrstu posla koji obavljaju, osim ako one same ne izraze želju da im se obraćamo drugačije.
Što se tiče imenice gospodin, u praksi susrećemo tri kratice za tu imenicu: gdin., g. i gosp. Međutim, gdin. nije pravilna kratica ove imenice. Kratice g. i gosp. pravilne su kratice i uvijek se pišu s točkom te se ne sklanjaju. Kratica g. ujedno je i kratica imenice godina.
8. „Otac navodno nije volio svoje troje djece, jer je bio opsjednut idejom kako on nije njihov biološki otac.“
Prema pravopisnom načelu zarez ne pišemo u zavisnosloženoj rečenici kada zavisnu surečenicu s uzročnim veznikom jer pišemo iza glavne, kako je slučaj u našem primjeru.
9. „Piše da je završio sedam razreda osnovne škole, te da radi na građevini.“
Često u objavama na društvenim mrežama možemo uočiti pisanje zareza prije veznika te. U pravilu, zarez se kod sastavnih veznika ne piše. Izuzev tog pravila, zarez ispred veznika te pišemo ako je riječ o naknadnom dodavanju ili isticanju.
Lektura i korektura nisu nimalo jednostavni poslovi jer zahtijevaju široko znanje, stručnost i stalno istraživanje. Svakako preporučujemo za čitanje i tekstove o dobrom sadržajnom marketingu i o tome što sve posao lektora obuhvaća, o kojima je Sinonim već prije pisao, a što je izrazito važno u radu poslovnog subjekta.
„Živiš kao u bajci!“
Zasigurno smo mnogo puta čuli ovaj izraz čije značenje na prvu možemo definirati dvojako: lagodan, opušten život neopterećen problemima ili pak naivno vjerovanje u ljudsku iskrenost, dobrotu i poštenje. Kako god protumačili gore navedenu jezičnu frazu, naravno ovisno i o kontekstu priče, složit ćemo se da se može primijeniti i upotrebljavati u svakodnevnoj komunikaciji.
No kako i kada su se jezične fraze iz bajki uklopile u jezik današnjice te o kojim je jezičnim frazama riječ, otkrivamo u nastavku.
1. Gukni golube (reci što imaš, izjasni se)
Kada govorimo o pisanoj bajci, najpoznatija su imena braća Grimm, imajući na umu da su ljudi iz naroda dolazili njima i pripovijedali im bajke koje su oni potom uvrstili u zbirku „Dječje i kućne bajke“. Njihovi tekstovi dobar su primjer narodnih bajki u pisanoj formi koje naravno obiluju jezičnim frazama koje upotrebljavamo u svakodnevnoj komunikaciji, a bajka kao književna vrsta doživjela je procvat upravo zahvaljujući njima. Ovu frazu često svakodnevno upotrebljavamo, a braća Grimm uvrstila su je u poznatu bajku „Pepeljugu“.
2. Stajati kao saliveno (odlično pristaje komu što)
Uzimajući u obzir upravo neke od najpoznatijih Grimmovih bajki, a koje se djeci čitaju od malena i to upravo prije spavanja, uočavamo lakoću umetanja jezičnih fraza iz bajke u svakodnevni govor. Ove čvrste i ustaljene forme pronalaze mjesto u bajci i potom u svakodnevici, ili možda obratno, a dodatno ih oplemenjuje laka pamtljivost i pretpostavka da će se upravo zbog toga češće upotrebljavati. Ova fraza također je zabilježena u bajci „Pepeljuga“, a uz prethodno opisanu frazu ubraja se u one koje se odnose na pojedine radnje i poredbe.
3. Morala je od jutra do mraka raditi (jako dugo raditi)
Bajku kao književnu vrstu možemo promatrati s nekoliko stajališta: povijesnog, socijalnog, geografskog, stilističkog, jezičnog. Nama je zasigurno najzanimljiviji onaj jezični, no važno je uzeti u obzir širi kontekst zbog međusobnog isprepletanja svih čimbenika. U bajkama se najčešće javljaju one fraze vezane uz likove, odnosno njihove postupke i osobine.
4. Bijela kao snijeg
Bajka predstavlja jedan od najstarijih oblika usmenog narodnog stvaralaštva koji se dugi niz godina prenosio s „koljena na koljeno“, i to prvenstveno odrasloj publici. Vjerojatno se zbog stvaralačke moći jezika, jednostavnog stila pisanja i uporabe čudesnosti u pojavama i likovima iz svakodnevnog života danas zadržala u narodu, ali prvenstveno je namijenjena mlađoj populaciji i pritom se uvrstila u pisanu književnost. Kada kažemo bijela kao snijeg, pomislimo na Snjeguljicu. Njezina izrazito bijela boja kože ostala je u našem jeziku ustaljena kao opis osobe jako svijetle puti.
5. Ni za sve blago svijeta
U bajci „Snjeguljica“ pronalazimo one fraze koje su najučestalije, ali i najzanimljivije, primjerice ni za sve blago svijeta. U bajkovitim tekstovima, bilo da se oni pripisuju domaćim ili inozemnim autorima, vidimo cjelokupni društveni život naroda i veoma su važan dio povijesti književnosti, ali i jezika.
6. Pao je kamen (teret) kome sa srca
Razvidno je da su se mnoge fraze iz jednog naroda/govora/jezika u drugi prenosile usmenim putem. Kako su se i bajke u svojim počecima prenosile usmenim putem i kako se davno prije živjelo nomadski, tako i postoje inačice iste bajke na različitim geografskim područjima. Stoga je i fraza pao je kamen (teret) kome sa srca zabilježena i u njemačkom i hrvatskom jeziku.
7. Ni pet ni šest (brzina)
Charles Perrault, francuski skupljač bajki, poznat je kao autor „Usnule ljepotice“, bajke koja svojom radnjom podsjeća na „Trnoružicu“ braće Grimm. Takvih primjera ima još, ali možemo reći da je „Mačak u čizmama“ bajka koja se pripisuje isključivo njemu, bez drugih inačica. Ova fraza spominje seupravo u navedenoj bajci.
8. Rastopiti se od miline (jako uživati u čemu)
Bajka „Mačak u čizmama“ sadrži još poznatih fraza koje su se izvrsno uklopile u bajkoviti tekst ovog francuskog skupljača bajki, a ujedno se upotrebljavaju i izvan bajkovitog konteksta.
9. Gol golcat (potpuno gol, nag)
Možda ste se zapitali kako ova fraza, također zabilježena u „Mačku u čizmama“, zvuči zapisana na izvornom francuskom ili pak njemačkom jeziku. U tome vam može pomoći aplikacija za učenje stranog jezika, a više o najboljim besplatnim aplikacijama istražite na blogu dostupnom na stranici www.sinonim.hr.
10. Bijeda i nevolja (velika bijeda)
Kada govorimo o bajci u Hrvatskoj, zasigurno je najpoznatije ime Ivana Brlić-Mažuranić. Iako se Ivanine bajke svrstavaju u umjetničke, one sadrže i elemente narodnih bajki, posebice kod uporabe uobičajenog bajkovitog početka i završetka. Ova fraza zabilježena je u bajci „Ribar Palunko i njegova žena“.
11. Biti tvrde glave (biti tvrdoglav, uporan)
„Lutonjica Toporko i devet župančića“ bajka je koja bilježi ovu frazu. Ivanine Priče iz davnine, kao i bajke braće Grimm i Charlesa Perraulta, obiluju jezičnim frazama, a neke od primjera fraza iz Ivaninih bajki često upotrebljavamo i svakodnevno.
12. Bog te pita gdje/kuda (tko zna, nepoznato je)
Naravno da pri odabiru i uvrštavanju fraza u autorski tekst uvelike utječu značajke autorova jezika i stila. Ivanin jezik bajki oplemenjuje jednostavnost, leksičko bogatstvo, slikovitost i skladan ritam, ali i odlike razgovornog stila, kako pronalazimo i u primjeru ove fraze iz bajke „Regoč“.
13. I nikom ništa (nije važno, bilo pa prošlo)
Bilo da su jezične fraze pripadale prije narodu ili su zaista nastale u bajci, neminovno je da su danas u našoj svakodnevici ustaljene i da se često upotrebljavaju. A ako zastanemo i promislimo o onome što govorimo, možda shvatimo da u razgovoru upotrebljavamo upravo one fraze koje smo naučili čitajući bajke. I nikom ništa zabilježena je u bajci „Šuma Striborova“, prvoj Ivaninoj bajci.
Možda smo vas ovim tekstom potakli na dublje razmišljanje o našem jeziku, ali i na želju za učenjem stranog jezika u svrhu oplemenjivanja sebe, kao što to čine i bajke kroz stoljeća. Sinonim vam pak može dati odgovor na pitanje kako poznavanje drugog jezika može promijeniti vaš pogled na svijet te šest razloga zašto je dobro učiti strani jezik.
Na turističkoj karti svijeta Hrvatska se propela na iznenađujuće visoko mjesto, ne samo zbog svoje prirodne ljepote već i zbog svoje kulturne baštine te bogatog gastronomskog sadržaja. Dapače, i sam je Anthony Bourdain, poznati američki kuhar i televizijska zvijezda, u svojoj emisiji No Reservations s nezamislivim tekom isprobavao kulinarske delicije našeg područja, nastojeći izgovoriti nazive jela poput pašticada, pršut ili fuži. Gastronomija se pokazala kao neizostavan element potpunog turističkog doživljaja, a toga su svjesni i domaći ugostitelji, odnosno vlasnici kafića i restorana.
Kako bi nadmašili konkurenciju i bili što atraktivniji stranim gostima, ugostiteljima je postalo neophodno prevesti jelovnike i ponude na što više svjetskih jezika. Ovdje na scenu stupaju prevoditelji. U današnje vrijeme sasvim je uobičajeno čuti šaputanja o besmislenosti prevoditeljskog posla zbog vrhunskih prevoditeljskih alata. I zaista, točnost strojnih prijevoda ponekad iznenadi, no ovaj će tekst pokazati da gotovo svaki prijevod treba ljudsku intervenciju, a naročito kada se govori o gastronomsko-turističkoj ponudi.
Ako smatrate da je Google Translate sasvim prikladna zamjena za živuću osobu s jezičnim kompetencijama, pokušajte odgonetnuti kulinarske zagonetke sakrivene iza ovih (strojno)prevoditeljskih delicija koje bi gladnim ostavile čak i najiskusnijeg turista.
Zagonetka 1: Burek with desire
U trbuhu vam kruli, a jedino što je u pekarnici ostalo je burek with desire. Zbog problematičnosti prijevoda zasigurno gubite apetit. Burek nema svoj ekvivalent u engleskom jeziku pa ne iznenađuje da je riječ ostala nepromijenjena, ali za desire ste čuli i nekako niste sigurni da biste pojeli burek s takvim sugestivnim punjenjem. Ova zagonetka ipak nije tako teška. Googleov i slični servisi za prevođenje znaju biti zaista nespretni, toliko da katkad ni ne raspoznaju slova z i ž u hrvatskim riječima. Očito je kako je zelje ovdje prepoznato kao želja, jer riječ desire upravo znači želja. Zaključujete da se ovdje radi o bureku sa zeljem.
Zagonetka 2: Contributions i adverbs
U restoranu ste i niste sigurni što ćete naručiti, a s obzirom na to da su u gladi velike oči, zapazili ste da jelovnik ima kategoriju pod imenom contributions. Odlazite u drugi restoran, no tamo ne postoji kategorija contributions već adverbs. Sada niste sigurni morate li donirati novac ili pak paziti koju ćete riječ proložiti glagolu, a jedini glagol koji vam sada pada na pamet je jesti. Prevoditeljska usluga zasigurno nije bila odviše gladna kada nije shvatila da se ovdje radi o hrani koja dolazi uz glavno jelo. Pogodili ste, radi se o prilozima. Side dishes su u lošem prijevodu odjednom postali nešto što vaše gladno nepce ne bi moglo prožvakati.
Zagonetka 3: Eggs on the eye
Vrijeme je doručka, a konobar vam preporučuje eggs on the eye. Niste sigurni radi li se o nekom neobičnom hrvatskom beauty tretmanu ili vam temperamentni Hrvat pristojno i suptilno prijeti. Malo mućnete glavom i shvatite da se radi o poznatom europskom jutarnjem jelu – jaje na oko. Engleski jezik nudi dvije varijante, od kojih je jedna dostupnije prirode, dok je druga metaforičke. Naime, prvo je rješenje vrlo jednostavno – fried eggs. Činjenica da se jaja na oko prže na tavi za njih je dovoljna (eng. fried – pržen). Ako se baš želi naglasiti vizualnost ovog jela, preporučuje se izraz sunny-side-up eggs. Očito je kako Englezi nisu uvidjeli sličnost ovog jela s očima kao što smo to uvidjeli mi, već su je uvidjeli sa suncem. Sintagmom sunny-side-up metaforički se izražava sunčana strana okrenuta prema gore, što je slučaj sa žumanjkom jajeta na oko.
Zagonetka 4: Hungarian girl
Hrvatska se diči svojim slastičarskim kreacijama te ste odlučili probati barem jednu kako biste mogli vidjeti postoji li utemeljeni razlog za takav ponos ali ostajete malo zatečeni kada vidite da se na popisu poslastica nalazi i Hungarian girl. Odmah pomišljate da ste u jednom on onih restorana koji služe kao paravan za trgovinu ljudima, ali prije no što pobjegnete glavom bez obzira shvatite da se radi o kolaču. I zaista se nije teško zaljubiti u mađaricu, taj kremasti čokoladni kolač od sedam kora pa mu možda takav dvosmisleni naziv i odgovara. No, bili zaljubljeni u njega ili ne, odgonetnuli ste i posljednju današnju prevoditeljsko-kulinarsku zagonetku.
Postoji još tisuću primjera doslovnih ili strojnih prijevoda koji umanjuju ozbiljnost turističkog dojma Hrvatske, a dojam je najvažniji čimbenik koji utječe na povratak turista u naše krajeve. Neupitno je da je Lijepa Naša prepuna autohtone gastronomske ponude, nematerijalne i materijalne kulturne baštine te predivnih ljudi, no to sve postaje nebitno ako se turistima ne uspije prenijeti cjelokupna priča. Upravo zato ugostitelji ne bi smjeli oklijevati pri angažiranju prevoditelja koji će njihovu ponudu približiti svijetu putem točnih i primjerenih prijevoda. Na kraju krajeva, Google Translate možda i jest besplatan, ali pravi prevoditelj uvijek se više isplati.
P.S. Ako se spremate za nadolazeću turističku sezonu, obratite se Sinonimu i spriječite mogućnost da se i vaši prijevodi nađu u jednom ovakvom članku.
Indoeuropski jezici jedna su od najvećih jezičnih porodica u koju spada većina europskih jezika i veliki broj jezika jugozapadne Azije. Zbog zajedničkog prajezika iz kojeg su se razvili, indoeuropski jezici dijele mnogo zajedničkih riječi, što poliglotima često može biti korisno. No, te sličnosti također mogu lako dovesti do zabune ili dramatično otežati učenje. Te riječi nazivamo lažnim prijateljima.
Pojam lažni prijatelji (fr. faux amis, eng. false friends) sada već davne 1928. skovali su francuski jezikoslovci Maxime Koessler i Jules Derocquigny proučavajući izrazito brojne francusko-engleske leksičke podudarnosti. Naime, 60% engleskoga vokabulara potječe iz romanskih jezika, a zaista ih mnogo ulazi u kategoriju lažnih prijatelja, što je lako primijetiti u samo nekoliko primjera:
fr. actuellement (sada, trenutno) – eng. actually (zapravo); fr. compréhensive (razumljiv)- eng. comprehensive (potpun); fr. pain (kruh) – eng. pain (bol).
Lažni prijatelji su, dakle, lingvistički termin koji se odnosi na lekseme, odnosno parove riječi u dva jezika koji isto izgledaju ili zvuče, odnosno, ne razlikuju se grafički ili fonetski, no imaju različito značenje. Iako uglavnom imaju isto etimološko podrijetlo, fonetski su se razvijali drugačije te dobivali različite kulturološke kontekste. No, stvar nije tako jednostavna jer se lažni prijatelji ne nalaze nužno unutar jedne jezične porodice, već se mogu naći i u nesrodnim jezicima bez obzira na genetskolingvističke ili povijesno-političke razloge, pa ne čudi to što talijanski ciao podsjeća na kinesku riječ chao (jutro) .
Lažni prijatelji mogu biti potpuni ili djelomični, a prema jezikoslovcu Lewisu potpuni lažni prijatelji izrazom su jednaki ili slični, a značenjski različiti (rus. zabit-zaboraviti, pol. zabić-ubiti), dok djelomični lažni prijatelji mogu biti izrazom jednaki ili slični, no sa značenjem koje se preklapa barem jednim dijelom (hr. ekscentrik –čudna osoba, rus. эксцентрик - cirkuski umjetnik koji izvodi trikove).
Činjenica da se slične riječi u različitim jezicima ne preklapaju nužno semantički nadahnula je mnoge jezikoslovce da identificiraju lažne prijatelje u različitim jezicima, opisujući ih leksički u brojnim rječnicima, što ukazuje da su lažni prijatelji popularna tema u znanostima koje se bave jezikom. Taj se interes možda nije dogodio samo zbog lingvističke znatiželje, već i zbog društvenog konteksta.
Primjerice, španjolska riječ embarazada zvuči isto kao engleska riječi embarrassing, no imaju sasvim drugačije značenje jer embarazada znači trudna i zasigurno bi bilo nezgodno na nekom društvenom događanju zamijeniti te dvije riječi.
Nepravilna uporaba lažnih prijatelja izazvat će smijeh ili dovesti do neugodne tišine, te zasigurno postati dio mnogih anegdota. Tako se jedan poljski taksist nije mogao načuditi da su dvije djevojke tako dobro svladale poljski jezik za samo jednu godzinu. Godzina na poljskom znači jedan sat, dok se godina kaže rok.
S druge strane, u tehničkim, političkim ili medicinskim prijevodima takva naizgled trivijalna pogreška u prijevodu može imati ozbiljne posljedice, o čemu smo već pisali.
Kod prevođenja treba voditi posebnu pažnju kako bi se izbjeglo krivo korištenje lažnih prijatelja čije neprepoznavanje ili nerazumijevanje ukazuje na površno poznavanje jezika. Osoba koja pada u ralje lažnih prijatelja jezik ne zna dovoljno da bi prepoznala stvarno značenje leksema jer prijevodu pristupa površno, a krivi prijevod, naravno, dovodi do krivih informacija. Pa tako kada prevodite sa švedskog jezika i kažete da idete na semester, znači da idete na odmor, dok je termin zapravo semestar u našem smislu riječi.
Ipak, lažnim prijateljima treba pristupiti kao dobrodošlom jezičnom fenomenu koji obogaćuje naše poznavanje drugih kultura. Oni su tu da nas učine boljim jezičarima i jedino što možemo učiniti jest nastaviti učiti iz pogrešaka i ne postati casualties (žrtve) tih jezičnih casualidadova (slučajnosti).
Kao roditelj malog djeteta, vjerujemo da ste se barem jednom susreli s ovim pitanjem. U posljednjih desetak godina roditeljima se nudi mogućnost upisa djeteta na tečaj učenja stranog jezika već u predškolskoj dobi. Je li mudrije iskoristiti sposobnost djece da u prvim godinama svog života brže i lakše uče sve što se stavi pred njih (pa tako i strani jezik) ili im to vrijeme osloboditi za igru, opuštanje i druženje s prijateljima jer „i tako će brzo u školu“? Naravno, odluka je na roditeljima, a mi vam u ovom blogu donosimo informacije koje bi vam mogle pomoći pri odgovoru na prethodno navedeno pitanje.
Jedan od prvih strahova koje roditelji dožive kada razmišljaju o ovoj temi jest strah „kako će učiti strani jezik kada ni materinji još ne zna kako treba?“ Da bi dijete učilo strani jezik, nije preduvjet u potpunosti poznavati materinji jezik. Sigurni smo da ste se barem jednom našli u sobi s nekoliko ljudi i malim djetetom gdje su roditelji ponosno ustvrdili kako njihovo dijete upija kao spužva – kao da je njihovo dijete posebno nadareno jer, eto, druga djeca samo sjede u pješčaniku, jedu prstima ljepilo i pritom ništa ne upijaju.
Naravno da upijanje poput spužve ne čini dijete posebno nadarenim, već samo onim što ono zaista i jest – djetetom. Svako dijete u svom razvoju ima tu fazu unutar koje u kratkom vremenu stječe sposobnost usvajanja pojava oko sebe i davanja do znanja da na neki način razumije o čemu priča ili barem gestikulira. Kada ovu pojavu sagledamo iz perspektive učenja jezika, prvih je šest godina djetetovog života ključno. Ispitivanja su pokazala kako već početkom sedme godine sposobnost učenja jezika prirodnim putem opada, dok se za donju dobnu granicu najčešće postavljaju treća ili četvrta godina života.
Govoreći o dječjoj sposobnosti učenja stranog jezika, valja pojasniti kako dječji mozak funkcionira potpuno drugačije od odraslog u tom procesu. Jedna znanstvena teorija kaže kako se mozak između treće godine i puberteta priprema i specijalizira za učenje jezika. Posebnim procesima koji su svojstveni samo djetetu, jezik se uči prirodnim putem, samim time i puno lakše. Mnogi roditelji zbog toga vide priliku svoje dijete izložiti još jednom jeziku uz materinji jer mu nikada kasnije neće biti lakše naučiti drugi jezik. Još jedna prednost za djecu jest ta da u predškolskoj dobi učenje stranog jezika vide kao igru. U toj dobi djeca ne uče poput odraslih – racionalno, svjesno, svojevoljno. Sve što im se predstavi kao igra, djeca će prihvatiti. Zbog toga su tečajevi stranih jezika za djecu osmišljeni na način koji im je prirodan – kroz igru, crtane filmove, vesele zadatke, ples, zagonetke i sl.
Postoje brojne prednosti izlaganja djeteta stranom jeziku u predškolskoj dobi. Učeći strani jezik, djeca usput upoznavaju i svijet, stječu pojam o drugim zemljama, narodima, kulturama. Postaju svjesni da svijet nije samo ono što se događa neposredno oko njih, upoznavaju svjetske gradove, povezuju ih s državama i kontinentima. Takva znanja utječu na razinu djetetova općeg znanja i otvaraju put prema toleranciji. Osim gore navedenih kulturoloških prednosti, učenje stranih jezika djecu priprema i na psihološkoj i jezičnoj razini. Nenametljivim učenjem stranog jezika djeca stječu pozitivan stav prema učenju jezika općenito i vrlo je vjerojatno da će u svojoj budućnosti takva djeca biti motivirana učiti i druge strane jezike, čak i iz zabave. Prednost na jezičnoj razini ogleda se u tome da će djeca brže i kvalitetnije naučiti komunicirati. Nadalje, tri ili četiri godine učenja u predškolskoj dobi povećat će ukupni broj godina provedenih učeći strani jezik, što je izvrsna priprema za vaše dijete jednom kada krene u svijet zapošljavanja. Osim toga, učenje stranog jezika se, uz svladavanje gramatike i vokabulara, sastoji i od pravilnog izgovora i naglaska. Što ranije dijete počne učiti strani jezik, lakše će svladati izvorni naglasak i do zrelosti već biti gotovo pa izvorni govornik.
Moramo priznati da ne postoji puno objektivnih nedostataka izlaganju djece stranom jeziku u predškolskoj dobi. Kao najveći nedostatak pojavljuje se strah od nepotrebnog izlaganja djeteta dodatnom naporu. Ipak, kada gledamo današnju djecu, koja si već s dvije ili tri godine sama puštaju najdraži crtić na YouTubeu, taj je argument teško održiv. Nadalje, roditelji ne žele dodatno popunjavati raspored djece, koju ionako najčešće vide tek kada se vrate s posla. Ako vaše dijete pohađa vrtić u kojem je organizirano učenje stranog jezika, to je vrijeme koje ionako provodi ondje i samim time ne pravi dodatnu gužvu u rasporedu. Na kraju, postoji i argument s početka teksta koji jednostavno govori da djecu treba pustiti da budu djeca. U prijevodu, ne treba dijete s 10 navršenih godina biti doktor znanosti i to malo slobodnog vremena u životnom vijeku što će ga imati do mirovine mu treba ostaviti za najdraže aktivnosti po vlastitom izboru.
Možemo zaključiti da u vezi ove teme objektivno ne postoji definitivno ispravan ili neispravan odabir. Na temelju navedenog, na roditeljima je da procijene aspiracije, sposobnosti i volju svoje djece za učenjem stranih jezika u predškolskoj dobi. Jedno je sigurno – znanje stranog jezika u bilo kojem periodu u životu sigurno neće odmoći. Ako nigdje drugdje, jednom kada vaše dijete poliglot zaviri u svijet odraslih, čeka ga zvjezdana karijera u Sinonimu. ?
Reklo bi se da je prevesti naslov filma lagan posao. Međutim, postoji zabrinjavajuća količina dokaza koji upućuju na suprotno. Dokaza koji ukazuju na to da je prijevod naslova filmova često posao koji se „uvali“ zbunjenom pripravniku koji se oslanja na Google Translate i slične alate. Kako inače objasniti neke od sljedećih, maestralno loših, neukusnih i neprilagođenih prijevoda filmova?
Kada američki filmovi dospiju u inozemstvo, strana tržišta suočavaju se s problemom prilagodbe naziva kulturološkom kontekstu i specifičnom tržištu u kojem se film pojavljuje. Tako su, primjerice, Izraelci naslov Cloudy with a Chance of Meatballs (Oblačno s ćuftama) relativno uspješno prilagodili tako što su ćufte zamijenili lokalno poznatijom hranom, dok su Kinezi Pretty Woman (Zgodna žena) preimenovali u Oženit ću prostitutku kako bih uštedio novac. Prilično loše riješen problem toga što Kinezi ne znaju tko je Roy Orbison.
Pri prijevodu naslova filmova izmjenjuju se nevjerojatni i urnebesni prijevodi. Često se prevoditelji odluče i za najdoslovniji mogući prijevod, a ako ste Francuz, dovoljno je u prijevod samo ubaciti riječ seks. Tako su film Step Up preveli kao Sexy Dance, Cruel Intentions (Okrutne namjere) postale su Sexy Intentions, a The Banger Sisters diče se prijevodom Sex Fans of the Sixties. Romantičan narod. Postoji i treća vrsta prijevoda, oni koji jednostavno odbijaju imati bilo kakvo objašnjenje. Jedan od takvih prijevoda je onaj japanski za film Army of Darkness (Vojska tame) gdje je naslov jednostavno preveden kao Captain Supermarket. Jer zašto ne?
Jedan od najbolje ocijenjenih filmova svih vremena, Nolanov The Dark Knight (Vitez tame) poharao je kino dvorane te 2008. godine kada je izišao. Kada bismo španjolski prijevod povratno preveli na engleski jezik, dobili bismo naslov The Night Knight. Prilično nezgodno za razlikovati pri izgovoru, više nalikuje naslovu uspavanke. Ipak, na španjolskom jeziku zvuči poprilično opako – El Caballero de la Noche. Već zamišljamo spikera hrapavog glasa kako na tom senzualnom španjolskom razvučenih usta gotovo pa bebekovskom rašpom najavljuje – EL KAVALJERO DE LA NOĆE!
Još jedan film čiji je prijevod vrijedan spomena jest Austin Powers: The Spy Who Shagged Me (Austin Powers: Špijun koji me hvatao). Iako se ni mi ne možemo pohvaliti da smo „uboli“ ovim prijevodom (jednostavno nemamo kvalitetan i koliko toliko pristojan prijevod za glagol shag), zemlja u kojoj je naslov ovog filma najčudnije preveden jest Malezija. Strogi malezijski zakoni o vulgarnosti i konzervativni seksualni standardi naveli su prevoditelje da ovaj film prevedu kao Austin Powers: Špijun koji je bio vrlo pristojan u mojoj blizini. Vrlo obzirno prema publici i malezijskoj vladi, ali na račun esencije filma. Vi koji ste gledali film sami prosudite koliko ovaj prijevod pristaje.
Još ćemo se malo zadržati na azijskom kontinentu, točnije u Kini. Za film Knocked Up (Zalomilo se), romantičnu komediju iz 2007. godine, lokalizatori za kinesko tržište nisu imali previše razumijevanja. Prijevod koji su poslužili narodu jest Jedna noć – velika pupa, a isti film je za južnoameričko tržište preveden kao Ligeramente Embarazada, odnosno Pomalo trudna ili Lagano trudna. Kultni The Sixth Sense (Šesto čulo) iz 1999. Kinezi su preveli kao On je duh!, a poznatu akcijsku ratnu dramu G.I. Jane iz 1997. preimenovali su u, pazite sad – Sotonska vojnikinja. Što je jadna Demi Moore skrivila kineskim lokalizatorima? Ne znamo.
Vraćamo se Europi. Fantastična komedija iz 1989. godine, Weekend at Bernie's (Vikend kod Bernieja), gdje dva nisko rangirana zaposlenika tvrtke razvlače mrtvo tijelo svog jadnog direktora, Bernieja Lomaxa, po bespućima odmarališta ne bi li održali dojam da je živ, španjolska je publika upoznala pod simpatičnim nazivom Este Muerto Esta Muy Vivo, što bi na hrvatskom otprilike glasilo Ovaj mrtvac je vrlo živ ili, malo slobodnije – Vrlo je živ za jednog mrtvaca.
Jedan od najpoznatijih filmova svih vremena i omiljena filmska razonoda u božićno vrijeme – naravno, radi se o Home Alone (Sam u kući), za francusko područje lokaliziran je kao Maman, J'ai Rate L'avion, na hrvatskom Mama, propustio sam avion. Beskrajno nemaštovito.
U prošlom blogu dotakli smo se filma Grease (Briljantin) s Olivijom Newton-John i Johnom Travoltom u glavnim ulogama, ali iz neke druge perspektive. Izgleda da nas taj film prati u stopu jer njegov prijevod u Latinskoj Americi jednostavno nismo mogli propustiti. Naime, Travolta u filmu kosu natapa briljantinom kako bi frizura bila savršena i postojana u svakom trenutku, prema čemu je film i dobio naziv. Međutim, netko je uvidio kako bi bilo zgodno ovaj film prevesti u naziv – Vaselina. Riječ vaselina u svim jezicima znači otprilike isto, a kakve konotacije izaziva i je li ovo bilo najsretnije prevoditeljsko rješenje opet ostavljamo vama da prosudite.
Mnogi su prijevodi filmova nastali iz vrlo jeftinih prevoditeljskih bastiona koji se, ograničeni budžetom, najčešće služe potplaćenim prevoditeljima koji se oslanjanju na strojno prevođenje. Takvi prevoditelji potpuno zanemaruju utjecaj kulturoloških normi na pojedinom području, a kako naslov uvelike utječe na izbor hoćemo li film pogledati ili ne, na ovaj se način gube čitava tržišta. Čak i malo ozbiljnija lokalizatorska rješenja mogu promašiti ceo fudbal i koštati autore pravog bogatstva. Nije bitno koliko vam je film dobro napisan, snimljen i titlovan ako nitko ne želi gledati film o špijunu koji je vrlo pristojan.
Vrlo je delikatna stvar uspješno prilagoditi naslov filma. Ne traži se samo dvojezičnost prevoditelja i/ili lokalizatora. Uvid u kulturološke prilike, politička svjesnost, čak i pokoja pjesnička inspiracija mogu biti jezičac na vagi koja odlučuje hoće li film u stranoj zemlji biti uspješnica ili promašaj.
Za vas smo probrali najzanimljivije prijevode naslova filmova i poneku neugodnu situaciju koju su ti naslovi izazvali. U Sinonimu lokalizacijom prilagođavamo proizvode ili usluge ciljanom tržištu, odnosno kulturi, kako bi se stekao dojam da potječu iz ciljane sredine. To znači potpunu prilagodbu kulturi ciljanoga tržišta i prilagođavanje funkcionalnosti proizvoda ili usluge na tom tržištu. Lokalizacija uključuje i prilagođavanje pravnim i regionalnim zahtjevima ciljanog jezika i države, kao i brojnim kulturalnim nijansama koje su specifične za svaki jezik, državu, pa čak i njezine regije. Kako biste izbjegli pojaviti se na listi sličnoj ovoj, pobrinite se da vaš prijevod i lokalizaciju radi Sinonim.
Engleski jezik, kao i svaki drugi, obogaćen je raznim kolokvijalnim izrazima nastalim na povijesnim, socijalnim, političkim i mnogim drugim temeljima. Zbog toga su u čestim slučajevima produkt raznih predrasuda. Korištenje takvih izraza izuzetno je rašireno pa su i oni sami postali dio diskursa u komunikaciji. Kao takvi, česti su u kulturnim djelatnostima poput filmske i književne, ali i u industriji videoigara. Jedna od interesantnih grupa kolokvijalnih izraza jesu kolokvijalni etnonimi, odnosno kolokvijalni izrazi za pripadnost određenom narodu. Ako kojim slučajem dobro slušate što likovi u vašim omiljenim serijama ili filmovima izgovaraju, ako ih gledate s engleskim podnapisima (ili ako čitate knjige na engleskom jeziku odnosno ako igrate razne videoigre), zasigurno ste naišli na jednog od ispod navedenih kolokvijalnih etnonima, a da ga možda niste tako doživjeli. Ako niste, onda zasigurno hoćete.
Možda volite filmove, serije, videoigre ili knjige gdje su Irci protagonisti ili antagonisti, ili se bar na neki način zamjeraju, primjerice, Amerikancima. Poznata je činjenica da je mnogo stanovnika SAD-a upravo irskog podrijetla. Kada se takvi nađu u nemilosti onih iskonskih Amerikanaca, zna se koristiti naziv bogtrotter. Prema Collinsovom online rječniku, riječ je o pogrdnom nazivu nastalom stapanjem riječi bog i trotter. Prema istom tom rječniku, riječ bog označava vrlo vlažno i blatnjavo područje, dok trotter označava svinjski papak. Lako je zaključiti kako sama riječ bogtrotter implicira predrasudu da su Irci prljavi zbog kišovitog područja na kojemu žive.
Vijetnamski rat prikazan je u mnogim filmovima pa ste možda više puta naišli na stanovitog Charlieja. Ipak, nije riječ ni o kakvom čovjeku koji se zove Charlie, već je charlie izraz za vojnika Vietkonga, odnosno vijetnamske komunističke vojske. Naziv charlie korijene vuče u već spomenutom nazivu Viet Cong. Naime, kratica od Viet Cong jest VC, a u NATO-u se ta kratica izgovarala Victor-Charlie. Kako uvijek postoji tendencija da se nešto skrati, tako se i ovaj izraz skratio samo na charlie te se kao takav uvriježio za vojnika Vietkonga.
Francuski narod poznat je po specifičnoj i nesvakidašnjoj kuhinji. Rašireno je kako su u Francuskoj puževi iznimni specijaliteti, baš kao i žablji krakovi, koji, prema svjedocima, imaju okus sličan piletini. Međutim, određenim Amerikancima i Britancima ta se činjenica vjerojatno nije svidjela te su u njoj našli temelj da Francuze kolokvijalno zovu frogs.
Iako svoje korijene vuče iz Drugog svjetskog rata, izraz kraut se i dan danas zna potkrasti izvornim govornicima engleskog jezika za pripadnike njemačkog naroda. Točni razlozi zašto se ovaj izraz koristi za njih nisu do kraja rasvijetljeni, no poznato je da dolazi od njemačke riječi sauerkraut, što u prijevodu znači kiseli kupus. Zašto se pripadnike njemačkog naroda povezivalo s kiselim kupusom u doba Drugog svjetskog rata pitanje je koje valja ostaviti čitateljima na maštu.
Kako ne štede ostale nacije, Amerikanci na isti način ne štede ni svoje sunarodnjake. Naime, za stanovnike jugoistočnih saveznih država, poput Alabame, Georgije, Kentuckyja i Tennesseeja, pogrdno se koristi naziv rednecks. Spomenute države, uz još neke, obiluju ruralnim stanovništvom koje je naviklo živjeti od poljoprivrede. Kako iste te države obiluju i sunčevim zrakama, njihovo vrijedno stanovništvo povezano je s predrasudom da su im od silnog rada na suncu pocrvenjeli vratovi, od čega i sam naziv rednecks dolazi. U suvremenoj civilizaciji taj naziv je dobio i socijalno-političke konotacije pa se koristi i za konzervativne južnjačke stanovnike SAD-a.
Ako ste gledali čuveni film Grease (Briljantin u našem prijevodu) s Johnom Travoltom i Olivijom Newton John u glavnim ulogama, za oko vam je mogla zapasti frizura Johna Travolte natopljena upravo briljantinom. Uzimajući to u obzir, zajedno s činjenicom da je John Travolta talijanskog podrijetla, on je izvrstan prototip nekoga koga bi izvorni govornici engleskog jezika pogrdno nazvali greaseball. Pri tom, dio -ball odnosi se na glavu, stoga taj izraz u doslovnom prijevodu znači masnoglavi. Talijani su uzeti na zub jer su uvijek bili poznati kao predvodnici u modi i dotjerivanju pa im briljantin nije bio nimalo stran.
Rivalitet SAD-a i Rusije već je desetljećima aktualan, što je dovoljan povod Amerikancima da i za svoje rivale smisle kolokvijalne izraze. Prvi od njih, russkie, nema neku posebnu priču, jer je korijen samog izraza očit; radi se o nekakvom izrazu tepanja ruskom narodu. Drugi je temeljen na sovjetskoj prošlosti Rusije, odnosno na uređenju SSSR-a, pa Amerikanci nerijetko koriste naziv commies. Razumljivo, ovaj izraz, skraćen od riječi communists, najviše je zastupljen kod američkih ratnih veterana. Iako je komunističko uređenje bilo rašireno u mnogih naroda koji s Rusijom nemaju veze, Amerikancima nitko ne stvara toliku nelagodu kao Rusi pa je izraz commies bio rezerviran samo za njih.
Iako danas nisu toliko rašireni u svakodnevnoj uporabi, kolokvijalni i pogrdni izrazi za Indijance česti su u povijesnim filmovima, knjigama i videoigrama. Kada su oni u pitanju, čak postoji izraz za oba spola. Tako će za Indijanca koristiti naziv injun. Prema Collinsovom rječniku, riječ je nastala stapanjem riječi Indian i Cajun. Značenje prve riječi ne treba dodatno objašnjavati, dok druga riječ označava domorodca američke savezne države Louisiane. Razlog zbog čega je došlo do ove kombinacije riječi je nepoznat, no navodno se kombinacija prvi put pojavila na samom početku 19. stoljeća. Za Indijanke poznat je izraz squaw. Iako je nekada važio i za najobičniju udanu ženu, danas taj izraz konotira isključivo Indijanku na pogrdan način. I ovaj izraz svoje početke duguje istom periodu kao i injun.
Predrasude se temelje na subjektivnim i često zlobnim pretpostavkama te kao takve ne bi trebale biti mjerodavne za percepciju onoga za što ih se veže. Ipak, vrlo su raširene i često se koriste u raznim prilikama, stoga s izrazima utemeljenim na predrasudama treba biti upoznat. Djelatnosti spomenute u uvodu imaju u zadatku oslikati društvenu realnost, a bez duboko ukorijenjenih predrasuda to je nemoguće.
