Kao roditelj malog djeteta, vjerujemo da ste se barem jednom susreli s ovim pitanjem. U posljednjih desetak godina roditeljima se nudi mogućnost upisa djeteta na tečaj učenja stranog jezika već u predškolskoj dobi. Je li mudrije iskoristiti sposobnost djece da u prvim godinama svog života brže i lakše uče sve što se stavi pred njih (pa tako i strani jezik) ili im to vrijeme osloboditi za igru, opuštanje i druženje s prijateljima jer „i tako će brzo u školu“? Naravno, odluka je na roditeljima, a mi vam u ovom blogu donosimo informacije koje bi vam mogle pomoći pri odgovoru na prethodno navedeno pitanje.

Jedan od prvih strahova koje roditelji dožive kada razmišljaju o ovoj temi jest strah „kako će učiti strani jezik kada ni materinji još ne zna kako treba?“ Da bi dijete učilo strani jezik, nije preduvjet u potpunosti poznavati materinji jezik. Sigurni smo da ste se barem jednom našli u sobi s nekoliko ljudi i malim djetetom gdje su roditelji ponosno ustvrdili kako njihovo dijete upija kao spužva – kao da je njihovo dijete posebno nadareno jer, eto, druga djeca samo sjede u pješčaniku, jedu prstima ljepilo i pritom ništa ne upijaju.

Naravno da upijanje poput spužve ne čini dijete posebno nadarenim, već samo onim što ono zaista i jest – djetetom. Svako dijete u svom razvoju ima tu fazu unutar koje u kratkom vremenu stječe sposobnost usvajanja pojava oko sebe i davanja do znanja da na neki način razumije o čemu priča ili barem gestikulira. Kada ovu pojavu sagledamo iz perspektive učenja jezika, prvih je šest godina djetetovog života ključno. Ispitivanja su pokazala kako već početkom sedme godine sposobnost učenja jezika prirodnim putem opada, dok se za donju dobnu granicu najčešće postavljaju treća ili četvrta godina života.

Govoreći o dječjoj sposobnosti učenja stranog jezika, valja pojasniti kako dječji mozak funkcionira potpuno drugačije od odraslog u tom procesu. Jedna znanstvena teorija kaže kako se mozak između treće godine i puberteta priprema i specijalizira za učenje jezika. Posebnim procesima koji su svojstveni samo djetetu, jezik se uči prirodnim putem, samim time i puno lakše. Mnogi roditelji zbog toga vide priliku svoje dijete izložiti još jednom jeziku uz materinji jer mu nikada kasnije neće biti lakše naučiti drugi jezik. Još jedna prednost za djecu jest ta da u predškolskoj dobi učenje stranog jezika vide kao igru. U toj dobi djeca ne uče poput odraslih – racionalno, svjesno, svojevoljno. Sve što im se predstavi kao igra, djeca će prihvatiti. Zbog toga su tečajevi stranih jezika za djecu osmišljeni na način koji im je prirodan – kroz igru, crtane filmove, vesele zadatke, ples, zagonetke i sl.

Postoje brojne prednosti izlaganja djeteta stranom jeziku u predškolskoj dobi. Učeći strani jezik, djeca usput upoznavaju i svijet, stječu pojam o drugim zemljama, narodima, kulturama. Postaju svjesni da svijet nije samo ono što se događa neposredno oko njih, upoznavaju svjetske gradove, povezuju ih s državama i kontinentima. Takva znanja utječu na razinu djetetova općeg znanja i otvaraju put prema toleranciji. Osim gore navedenih kulturoloških prednosti, učenje stranih jezika djecu priprema i na psihološkoj i jezičnoj razini. Nenametljivim učenjem stranog jezika djeca stječu pozitivan stav prema učenju jezika općenito i vrlo je vjerojatno da će u svojoj budućnosti takva djeca biti motivirana učiti i druge strane jezike, čak i iz zabave. Prednost na jezičnoj razini ogleda se u tome da će djeca brže i kvalitetnije naučiti komunicirati. Nadalje, tri ili četiri godine učenja u predškolskoj dobi povećat će ukupni broj godina provedenih učeći strani jezik, što je izvrsna priprema za vaše dijete jednom kada krene u svijet zapošljavanja. Osim toga, učenje stranog jezika se, uz svladavanje gramatike i vokabulara, sastoji i od pravilnog izgovora i naglaska. Što ranije dijete počne učiti strani jezik, lakše će svladati izvorni naglasak i do zrelosti već biti gotovo pa izvorni govornik.

Moramo priznati da ne postoji puno objektivnih nedostataka izlaganju djece stranom jeziku u predškolskoj dobi. Kao najveći nedostatak pojavljuje se strah od nepotrebnog izlaganja djeteta dodatnom naporu. Ipak, kada gledamo današnju djecu, koja si već s dvije ili tri godine sama puštaju najdraži crtić na YouTubeu, taj je argument teško održiv. Nadalje, roditelji ne žele dodatno popunjavati raspored djece, koju ionako najčešće vide tek kada se vrate s posla. Ako vaše dijete pohađa vrtić u kojem je organizirano učenje stranog jezika, to je vrijeme koje ionako provodi ondje i samim time ne pravi dodatnu gužvu u rasporedu. Na kraju, postoji i argument s početka teksta koji jednostavno govori da djecu treba pustiti da budu djeca. U prijevodu, ne treba dijete s 10 navršenih godina biti doktor znanosti i to malo slobodnog vremena u životnom vijeku što će ga imati do mirovine mu treba ostaviti za najdraže aktivnosti po vlastitom izboru.

"Još samo 4 godine slobode, onda buđenje u školu pa buđenje na posao... Odmorit ću se tek kada se umirovim!"

Možemo zaključiti da u vezi ove teme objektivno ne postoji definitivno ispravan ili neispravan odabir. Na temelju navedenog, na roditeljima je da procijene aspiracije, sposobnosti i volju svoje djece za učenjem stranih jezika u predškolskoj dobi. Jedno je sigurno – znanje stranog jezika u bilo kojem periodu u životu sigurno neće odmoći. Ako nigdje drugdje, jednom kada vaše dijete poliglot zaviri u svijet odraslih, čeka ga zvjezdana karijera u Sinonimu. 😊

Reklo bi se da je prevesti naslov filma lagan posao. Međutim, postoji zabrinjavajuća količina dokaza koji upućuju na suprotno. Dokaza koji ukazuju na to da je prijevod naslova filmova često posao koji se „uvali“ zbunjenom pripravniku koji se oslanja na Google Translate i slične alate. Kako inače objasniti neke od sljedećih, maestralno loših, neukusnih i neprilagođenih prijevoda filmova?

Kada američki filmovi dospiju u inozemstvo, strana tržišta suočavaju se s problemom prilagodbe naziva kulturološkom kontekstu i specifičnom tržištu u kojem se film pojavljuje. Tako su, primjerice, Izraelci naslov Cloudy with a Chance of Meatballs (Oblačno s ćuftama) relativno uspješno prilagodili tako što su ćufte zamijenili lokalno poznatijom hranom, dok su Kinezi Pretty Woman (Zgodna žena) preimenovali u Oženit ću prostitutku kako bih uštedio novac. Prilično loše riješen problem toga što Kinezi ne znaju tko je Roy Orbison.

Pri prijevodu naslova filmova izmjenjuju se nevjerojatni i urnebesni prijevodi. Često se prevoditelji odluče i za najdoslovniji mogući prijevod, a ako ste Francuz, dovoljno je u prijevod samo ubaciti riječ seks. Tako su film Step Up preveli kao Sexy Dance, Cruel Intentions (Okrutne namjere) postale su Sexy Intentions, a The Banger Sisters diče se prijevodom Sex Fans of the Sixties. Romantičan narod. Postoji i treća vrsta prijevoda, oni koji jednostavno odbijaju imati bilo kakvo objašnjenje. Jedan od takvih prijevoda je onaj japanski za film Army of Darkness (Vojska tame) gdje je naslov jednostavno preveden kao Captain Supermarket. Jer zašto ne?

Jedan od najbolje ocijenjenih filmova svih vremena, Nolanov The Dark Knight (Vitez tame) poharao je kino dvorane te 2008. godine kada je izišao. Kada bismo španjolski prijevod povratno preveli na engleski jezik, dobili bismo naslov The Night Knight. Prilično nezgodno za razlikovati pri izgovoru, više nalikuje naslovu uspavanke. Ipak, na španjolskom jeziku zvuči poprilično opako – El Caballero de la Noche. Već zamišljamo spikera hrapavog glasa kako na tom senzualnom španjolskom razvučenih usta gotovo pa bebekovskom rašpom najavljuje – EL KAVALJERO DE LA NOĆE!

Još jedan film čiji je prijevod vrijedan spomena jest Austin Powers: The Spy Who Shagged Me (Austin Powers: Špijun koji me hvatao). Iako se ni mi ne možemo pohvaliti da smo „uboli“ ovim prijevodom (jednostavno nemamo kvalitetan i koliko toliko pristojan prijevod za glagol shag), zemlja u kojoj je naslov ovog filma najčudnije preveden jest Malezija. Strogi malezijski zakoni o vulgarnosti i konzervativni seksualni standardi naveli su prevoditelje da ovaj film prevedu kao Austin Powers: Špijun koji je bio vrlo pristojan u mojoj blizini. Vrlo obzirno prema publici i malezijskoj vladi, ali na račun esencije filma. Vi koji ste gledali film sami prosudite koliko ovaj prijevod pristaje.

Još ćemo se malo zadržati na azijskom kontinentu, točnije u Kini. Za film Knocked Up (Zalomilo se), romantičnu komediju iz 2007. godine, lokalizatori za kinesko tržište nisu imali previše razumijevanja. Prijevod koji su poslužili narodu jest Jedna noć – velika pupa, a isti film je za južnoameričko tržište preveden kao Ligeramente Embarazada, odnosno Pomalo trudna ili Lagano trudna. Kultni The Sixth Sense (Šesto čulo) iz 1999. Kinezi su preveli kao On je duh!, a poznatu akcijsku ratnu dramu G.I. Jane iz 1997. preimenovali su u, pazite sad – Sotonska vojnikinja. Što je jadna Demi Moore skrivila kineskim lokalizatorima? Ne znamo.

Vraćamo se Europi. Fantastična komedija iz 1989. godine, Weekend at Bernie's (Vikend kod Bernieja), gdje dva nisko rangirana zaposlenika tvrtke razvlače mrtvo tijelo svog jadnog direktora, Bernieja Lomaxa, po bespućima odmarališta ne bi li održali dojam da je živ, španjolska je publika upoznala pod simpatičnim nazivom Este Muerto Esta Muy Vivo, što bi na hrvatskom otprilike glasilo Ovaj mrtvac je vrlo živ ili, malo slobodnije – Vrlo je živ za jednog mrtvaca.

Jedan od najpoznatijih filmova svih vremena i omiljena filmska razonoda u božićno vrijeme – naravno, radi se o Home Alone (Sam u kući), za francusko područje lokaliziran je kao Maman, J'ai Rate L'avion, na hrvatskom Mama, propustio sam avion. Beskrajno nemaštovito.

U prošlom blogu dotakli smo se filma Grease (Briljantin) s Olivijom Newton-John i Johnom Travoltom u glavnim ulogama, ali iz neke druge perspektive. Izgleda da nas taj film prati u stopu jer njegov prijevod u Latinskoj Americi jednostavno nismo mogli propustiti. Naime, Travolta u filmu kosu natapa briljantinom kako bi frizura bila savršena i postojana u svakom trenutku, prema čemu je film i dobio naziv. Međutim, netko je uvidio kako bi bilo zgodno ovaj film prevesti u naziv – Vaselina. Riječ vaselina u svim jezicima znači otprilike isto, a kakve konotacije izaziva i je li ovo bilo najsretnije prevoditeljsko rješenje opet ostavljamo vama da prosudite.

Mnogi su prijevodi filmova nastali iz vrlo jeftinih prevoditeljskih bastiona koji se, ograničeni budžetom, najčešće služe potplaćenim prevoditeljima koji se oslanjanju na strojno prevođenje. Takvi prevoditelji potpuno zanemaruju utjecaj kulturoloških normi na pojedinom području, a kako naslov uvelike utječe na izbor hoćemo li film pogledati ili ne, na ovaj se način gube čitava tržišta. Čak i malo ozbiljnija lokalizatorska rješenja mogu promašiti ceo fudbal i koštati autore pravog bogatstva. Nije bitno koliko vam je film dobro napisan, snimljen i titlovan ako nitko ne želi gledati film o špijunu koji je vrlo pristojan.

Vrlo je delikatna stvar uspješno prilagoditi naslov filma. Ne traži se samo dvojezičnost prevoditelja i/ili lokalizatora. Uvid u kulturološke prilike, politička svjesnost, čak i pokoja pjesnička inspiracija mogu biti jezičac na vagi koja odlučuje hoće li film u stranoj zemlji biti uspješnica ili promašaj.

Za vas smo probrali najzanimljivije prijevode naslova filmova i poneku neugodnu situaciju koju su ti naslovi izazvali. U Sinonimu lokalizacijom prilagođavamo proizvode ili usluge ciljanom tržištu, odnosno kulturi, kako bi se stekao dojam da potječu iz ciljane sredine. To znači potpunu prilagodbu kulturi ciljanoga tržišta i prilagođavanje funkcionalnosti proizvoda ili usluge na tom tržištu. Lokalizacija uključuje i prilagođavanje pravnim i regionalnim zahtjevima ciljanog jezika i države, kao i brojnim kulturalnim nijansama koje su specifične za svaki jezik, državu, pa čak i njezine regije. Kako biste izbjegli pojaviti se na listi sličnoj ovoj, pobrinite se da vaš prijevod i lokalizaciju radi Sinonim.

Engleski jezik, kao i svaki drugi, obogaćen je raznim kolokvijalnim izrazima nastalim na povijesnim, socijalnim, političkim i mnogim drugim temeljima. Zbog toga su u čestim slučajevima produkt raznih predrasuda. Korištenje takvih izraza izuzetno je rašireno pa su i oni sami postali dio diskursa u komunikaciji. Kao takvi, česti su u kulturnim djelatnostima poput filmske i književne, ali i u industriji videoigara. Jedna od interesantnih grupa kolokvijalnih izraza jesu kolokvijalni etnonimi, odnosno kolokvijalni izrazi za pripadnost određenom narodu. Ako kojim slučajem dobro slušate što likovi u vašim omiljenim serijama ili filmovima izgovaraju, ako ih gledate s engleskim podnapisima (ili ako čitate knjige na engleskom jeziku odnosno ako igrate razne videoigre), zasigurno ste naišli na jednog od ispod navedenih kolokvijalnih etnonima, a da ga možda niste tako doživjeli. Ako niste, onda zasigurno hoćete.

Možda volite filmove, serije, videoigre ili knjige gdje su Irci protagonisti ili antagonisti, ili se bar na neki način zamjeraju, primjerice, Amerikancima. Poznata je činjenica da je mnogo stanovnika SAD-a upravo irskog podrijetla. Kada se takvi nađu u nemilosti onih iskonskih Amerikanaca, zna se koristiti naziv bogtrotter. Prema Collinsovom online rječniku, riječ je o pogrdnom nazivu nastalom stapanjem riječi bog i trotter. Prema istom tom rječniku, riječ bog označava vrlo vlažno i blatnjavo područje, dok trotter označava svinjski papak. Lako je zaključiti kako sama riječ bogtrotter implicira predrasudu da su Irci prljavi zbog kišovitog područja na kojemu žive.

Vijetnamski rat prikazan je u mnogim filmovima pa ste možda više puta naišli na stanovitog Charlieja. Ipak, nije riječ ni o kakvom čovjeku koji se zove Charlie, već je charlie izraz za vojnika Vietkonga, odnosno vijetnamske komunističke vojske. Naziv charlie korijene vuče u već spomenutom nazivu Viet Cong. Naime, kratica od Viet Cong jest VC, a u NATO-u se ta kratica izgovarala Victor-Charlie. Kako uvijek postoji tendencija da se nešto skrati, tako se i ovaj izraz skratio samo na charlie te se kao takav uvriježio za vojnika Vietkonga.

Rođeni Charlie

Francuski narod poznat je po specifičnoj i nesvakidašnjoj kuhinji. Rašireno je kako su u Francuskoj puževi iznimni specijaliteti, baš kao i žablji krakovi, koji, prema svjedocima, imaju okus sličan piletini. Međutim, određenim Amerikancima i Britancima ta se činjenica vjerojatno nije svidjela te su u njoj našli temelj da Francuze kolokvijalno zovu frogs.

Iako svoje korijene vuče iz Drugog svjetskog rata, izraz kraut se i dan danas zna potkrasti izvornim govornicima engleskog jezika za pripadnike njemačkog naroda. Točni razlozi zašto se ovaj izraz koristi za njih nisu do kraja rasvijetljeni, no poznato je da dolazi od njemačke riječi sauerkraut, što u prijevodu znači kiseli kupus. Zašto se pripadnike njemačkog naroda povezivalo s kiselim kupusom u doba Drugog svjetskog rata pitanje je koje valja ostaviti čitateljima na maštu.

Kako ne štede ostale nacije, Amerikanci na isti način ne štede ni svoje sunarodnjake. Naime, za stanovnike jugoistočnih saveznih država, poput Alabame, Georgije, Kentuckyja i Tennesseeja, pogrdno se koristi naziv rednecks. Spomenute države, uz još neke, obiluju ruralnim stanovništvom koje je naviklo živjeti od poljoprivrede. Kako iste te države obiluju i sunčevim zrakama, njihovo vrijedno stanovništvo povezano je s predrasudom da su im od silnog rada na suncu pocrvenjeli vratovi, od čega i sam naziv rednecks dolazi. U suvremenoj civilizaciji taj naziv je dobio i socijalno-političke konotacije pa se koristi i za konzervativne južnjačke stanovnike SAD-a.

Sijem žito, raste grahorica...

Ako ste gledali čuveni film Grease (Briljantin u našem prijevodu) s Johnom Travoltom i Olivijom Newton John u glavnim ulogama, za oko vam je mogla zapasti frizura Johna Travolte natopljena upravo briljantinom. Uzimajući to u obzir, zajedno s činjenicom da je John Travolta talijanskog podrijetla, on je izvrstan prototip nekoga koga bi izvorni govornici engleskog jezika pogrdno nazvali greaseball. Pri tom, dio -ball odnosi se na glavu, stoga taj izraz u doslovnom prijevodu znači masnoglavi. Talijani su uzeti na zub jer su uvijek bili poznati kao predvodnici u modi i dotjerivanju pa im briljantin nije bio nimalo stran.

Dobri stari Johntra Volta u Briljantinu

Rivalitet SAD-a i Rusije već je desetljećima aktualan, što je dovoljan povod Amerikancima da i za svoje rivale smisle kolokvijalne izraze. Prvi od njih, russkie, nema neku posebnu priču, jer je korijen samog izraza očit; radi se o nekakvom izrazu tepanja ruskom narodu. Drugi je temeljen na sovjetskoj prošlosti Rusije, odnosno na uređenju SSSR-a, pa Amerikanci nerijetko koriste naziv commies. Razumljivo, ovaj izraz, skraćen od riječi communists, najviše je zastupljen kod američkih ratnih veterana. Iako je komunističko uređenje bilo rašireno u mnogih naroda koji s Rusijom nemaju veze, Amerikancima nitko ne stvara toliku nelagodu kao Rusi pa je izraz commies bio rezerviran samo za njih.

Iako danas nisu toliko rašireni u svakodnevnoj uporabi, kolokvijalni i pogrdni izrazi za Indijance česti su u povijesnim filmovima, knjigama i videoigrama. Kada su oni u pitanju, čak postoji izraz za oba spola. Tako će za Indijanca koristiti naziv injun. Prema Collinsovom rječniku, riječ je nastala stapanjem riječi Indian i Cajun. Značenje prve riječi ne treba dodatno objašnjavati, dok druga riječ označava domorodca američke savezne države Louisiane. Razlog zbog čega je došlo do ove kombinacije riječi je nepoznat, no navodno se kombinacija prvi put pojavila na samom početku 19. stoljeća. Za Indijanke poznat je izraz squaw. Iako je nekada važio i za najobičniju udanu ženu, danas taj izraz konotira isključivo Indijanku na pogrdan način. I ovaj izraz svoje početke duguje istom periodu kao i injun.

Predrasude se temelje na subjektivnim i često zlobnim pretpostavkama te kao takve ne bi trebale biti mjerodavne za percepciju onoga za što ih se veže. Ipak, vrlo su raširene i često se koriste u raznim prilikama, stoga s izrazima utemeljenim na predrasudama treba biti upoznat. Djelatnosti spomenute u uvodu imaju u zadatku oslikati društvenu realnost, a bez duboko ukorijenjenih predrasuda to je nemoguće.

Prijevodi turističkih tekstova aktualni su u svim jezičnim kombinacijama, ali većina bi se složila da su turistički tekstovi posebno zastupljeni u prijevodima za jezične kombinacije koje uključuju hrvatski jezik.

Naime, u 2018. godini prihodi ostvareni u turizmu Republike Hrvatske procijenjeni su na 12 milijardi eura, od čega je otprilike 10 milijardi prihoda od stranih gostiju, a ako je vjerovati objavama Ministarstva turizma Republike, taj će se iznos povećavati u nadolazećim godinama. Važnu ulogu u svemu tome igraju tekstovi usmjereni turistima kao što su opisi događaja, destinacija, planovi putovanja, turističke brošure, pa čak i tekstovi poput cjenika ili jelovnika.

U nastavku ćemo pokriti neka od obilježja turističkih tekstova na hrvatskom jeziku čije će poznavanje biti korisno za poboljšanje prijevoda, a samim time i za povećanje BDP-a Lijepe naše.

U svome radu Prevođenje u području turizma, Helena Dobrosavljević navodi da su turistički tekstovi, odnosno brošure i planovi putovanja tekstovi s imperativnom funkcijom, tj. usmjereni su na primatelja poruke, cilj im je privući čitateljevu pozornost i potaknuti ga na djelovanje. Nakon što se tekstom privuče pozornost čitatelja, pružaju se informacije, stoga takvi tekstovi imaju i informativnu funkciju, odnosno pridaje se važnost i sadržaju teksta. Autorica je primijetila da hrvatski tekstovi često sadržavaju brojne glagolske imenice, nominalne fraze, krnje rečenice i vrlo malo zavisnih rečenica:

Autorica navodi da rečenice s glagolskim imenicama sadržavaju veliku količinu informacija, a tekst čine apstraktnim, bezličnim i administrativnim, stoga bi u nekim slučajevima bilo dobro to preoblikovati:

Općenito, upotreba više dinamičnih glagola pridonijet će tome da se prijevod turističkih tekstova ne doima toliko statičnim i teškim za čitanje.

S obzirom na to da je jedna od važnih funkcija turističkih tekstova privući pozornost čitatelja i potaknuti reakciju, Dobrosavljević je analizirala veći broj tekstova iz područja turizma te izradila popis riječi i izraza koji tome pridonose:

avanturistički, čaroban, autohton, raskošan, bogat, nagrađivan, domaći, živahan, očuvan, nezaboravan, magičan, neponovljiv, odmor, poticaj, idealno odredište, neizbrisiv trag, tradicionalan način života, bogata flora, poseban doživljaj, prekrasne prirodne ljepote, privlačno ljetovalište.

Prijevod turističkih tekstova može imati svoje poteškoće. Neke od njih odnose se na prijevod kulturno specifičnih elemenata te zemljopisnih imena, kratica i pokrata. Dobrosavljević u svom radu navodi da su kulturno specifični elementi fraze, nazivi i pojave u kulturi izvornika za koje ne postoji ekvivalent u ciljnoj kulturi pa ih prevoditelj mora prevesti tako da ih i čitatelj ciljne kulture razumije. Neki od kulturno specifičnih elemenata mogu se odnositi na hranu (npr. čvarci, poderane gaće, sarma, pašticada), aktivnosti (fjaka, ćeifiti), valute, zemljopisna imena, nazive ustanova i organizacija i sl.

Što se tiče hrane ili aktivnosti, dobro bi bilo proučiti sam pojam i potražiti postoji li nešto slično u kulturi jezika na koji se prevodi i iskoristiti taj pojam, a u slučaju da toga nema, potrebno je koristiti parafrazu ili objašnjenje.

Kada je riječ o valutama, nikada nije pogrešno upotrijebiti međunarodne oznake za valute (npr. EUR, HRK, CHF itd.), ali ako smatrate da bi se u tekst bolje uklopio duži i donekle neformalniji izraz, može se i to iskoristiti. Za zemljopisna imena te nazive ustanova i organizacija potrebno je prvo istražiti postoji li prihvaćen prijevod u ciljnom jeziku te iskoristiti njega ako postoji. Ako to nije slučaj, preporuča se koristiti dodatak, odnosno deskriptor, a isto vrijedi i za kratice te pokrate. Upotrebom deskriptora rješavamo dvije muhe jednim udarcem, odnosno čitatelju dajemo do znanja o čemu se točno tu radi, a ujedno i pojednostavljujemo deklinaciju na hrvatskom, npr.:

            Organized transportation to Sant'Elena departs at 10 a.m. in front of the hotel.

            Organizirani prijevoz do otoka Sant'Elena polazi u 10 h ispred hotela.

Dakle, tu čitatelju dajemo do znanja da je Sant'Elena otok, a deklinacijom deskriptora izbjegavamo potrebu za dekliniranjem samog naziva otoka.

Zaključno, možemo reći da tekstovi iz područja turizma mogu biti pomalo apstraktni, bezlični i teški za čitanje, ali to možemo izbjeći upotrebom dinamičnih glagola te izraza koji privlače pozornost čitatelja i potiču ga na reakciju. Poteškoće koje se javljaju u vezi kulturno specifičnih elemenata moguće je riješiti proučavanjem kulture ciljnog jezika, ali i upotrebom dodataka, parafraza i deskriptora. To su neki od savjeta koji vam mogu pomoći pri izradi kvalitetnih prijevoda turističkih tekstova, a ako pak sami ne prevodite tekstove i želite uložiti u kvalitetan prijevod, kliknite ovdje i slobodno nam se javite. Vaši će gosti i klijenti cijeniti dobar prijevod.

Vjerojatno smo svi barem jednom u životu pročitali nešto što jednostavno nije imalo smisla, a kasnije shvatili da je bila riječ o lošem prijevodu. Mnogo je razloga zbog kojih prijevod može biti loš. Jedan je od njih doslovno prevođenje.

Što je doslovno prevođenje?

Ono podrazumijeva prevođenje teksta od riječi do riječi uz praćenje strukture izvornog teksta te zanemarivanje konteksta. Doslovan prijevod može imati smisla prevoditelju u trenutku prevođenja, ali najčešće se njime gubi glavna poruka izvornog teksta. Treba imati na umu da se struktura rečenice razlikuje od jezika do jezika i da doslovno prevođenje gotovo uvijek za rezultat ima prijevod koji zvuči donekle neprirodno i umanjuje njegovu kvalitetu.

Do toga dolazi kada prevoditelj od drveća ne vidi šumu. Takvi prijevodi na lice čitatelja mogu staviti sumnjičav i zbunjen izraz lica, a prevoditeljima koji mogu pretpostaviti o čemu je riječ mogu poslužiti kao izvor smijeha (ili pak frustracija).

Evo nekoliko prijevoda s engleskog na hrvatski jezik u kojima je značenje izvornog teksta izgubljeno zbog doslovnog prevođenja, a uz njih su i primjeri prikladnijeg prijevoda.

Primjeri doslovnog prevođenja

Primjeri su iz prijevoda romana Da Vincijev kod Dana Browna, a temelje se na radu Usporedba dvaju prijevoda „Da Vincijevog koda“ Dana Browna autorice Ane Mertz.

doslovno prevođenje-primjeri1

U ovom je slučaju, uz doslovan prijevod, krivac i zanemarivanje konteksta. To dvoje često ide ruku pod ruku. Izraz immaculate u slobodnijem bi prijevodu mogao značiti časno, kao što bi i conception moglo značiti ideja ili koncepcija. Međutim, u skladu s kontekstom i općenitim tonom knjige, moglo se zaključiti da se to ovdje odnosi na Bezgrešno začeće Djevice Marije, odnosno Immaculate Conception of Mary.

doslovno prevođenje-primjeri2

Čak i jednostavne, kratke rečenice mogu se potpuno pogrešno prevesti i loše utjecati na kvalitetu prijevoda. Vidim bi bio odgovarajući prijevod za uzvik slijepca koji je netom ponovno dobio osjetilo vida ili za odgovor osobe nakon što bi joj netko ukazao na zanimljiv prizor. U ovom slučaju, to je bio odgovor na objašnjenje sugovornika, koje onda razumijemo, a ne vidimo.

doslovno prevođenje-primjeri3

Zbog posebnosti engleskog jezika, u ovom se slučaju moramo malo snalaziti. U izvornoj rečenici H znači hell, što onda čini frazu hell of a lot cooler, a to bi se moglo prevesti kao puno zanimljivije ili fascinantnije. Međutim, autor u ovom slučaju koristi zanimljivu konstrukciju u kojoj oduzima slovo H od izraza PHI kako bi dobio izraz PI, a pritom H koristi kako bi opisao da je PHI bolji ili zanimljiviji od PI. Tu je konstrukciju teško prevesti na drugi jezik tako da bude u potpunosti vjerna originalu, ali u nastavku možete vidjeti jedan prijedlog.

Kao što se iz gornjih primjera može vidjeti, književno prevođenje nije iznimka kad su u pitanju doslovni prijevodi. Zbog loše kvalitete prijevoda pati cijeli tekst romana, a to za sobom vuče i značajne, neočekivane financijske gubitke za izdavače.

Dižemo natjecanje u zrak

U nastavku donosimo nekoliko primjera autorica Lane Hudeček i Milice Mihaljević koje u Nacrtu za višerazinsku kontrastivnu englesko-hrvatsku analizu navode nekoliko primjera loših prijevoda iz tekstova prevedenih s engleskog jezika koje su lektorirale.

doslovno prevođenje-primjeri4

Iako svi imaju svoje seksualne prednosti, ovdje nije riječ o tome. Riječ je naravno o pokušaju udvaranja, odnosno upucavanja.

doslovno prevođenje-primjeri5

Iako donekle slično, prijevodi kratica ili skraćenica bili bi odgovarajući za riječ abbreviation. Tu se radi o nečemu što u većini slučajeva zapravo produljuje vrijeme putovanja jer se ljudi gotovo uvijek izgube.

doslovno prevođenje-primjeri6

Ovdje je riječ o idiomatskom izrazu koji je prvo potrebno prepoznati kako bi ga se moglo pravilno prevesti.

Kao i u prethodnom primjeru, riječ je idiomatskom izrazu koji podrazumijeva povlačenje izrečenog.

doslovno prevođenje-primjeri9

Ovdje je riječ o pogrešnom shvaćanju idiomatskog izraza. Blow up nosi značenje dignuti u zrak, dok blow away znači oduševiti ili pomesti/razbiti. Također, došlo je do pogrešnog tumačenja izraza competition, vjerojatno potaknuto pogrešnim tumačenjem izraza blow away, te bi u ovom kontekstu to označavalo konkurenciju, a ne natjecanje.

 doslovno prevođenje-primjeri10

To crash an event znači upasti/uletjeti na događaj nepozvan. Gledano van konteksta, crash može značiti razbiti ili upropastiti, što u ovom slučaju nije prikladno.

doslovno prevođenje-primjeri11

Ovaj prijevod nije potpuno pogrešan, ali je potpuno doslovan. Iako prenosi značenje izvornog teksta, zvuči neprirodno na hrvatskom jeziku pa je takve izraze najbolje preoblikovati.

Doslovno prevođenje utječe na kvalitetu prijevoda

Pogreške iz ovih primjera sada se mogu činiti kao očite te da je malo vjerojatno da bi ih itko ikada zbilja napravio. Osim zbog nesavjesnog rada, do takvih pogrešaka može doći kada prevoditelji žurno prevode tekstove zbog kratkih rokova i velike količine posla. Ponekad zbog takvih uvjeta nemaju vremena ponovno pregledati tekst kako bi uočili te greške. To može značajno utjecati na kvalitetu prijevoda, pa je u takvim situacijama najbolje pustiti nekoga drugoga da pregleda taj tekst i ispravi ih.

Ako u takvoj situaciji ne znate kome biste se obratili za pomoć, možete se uvijek pouzdati u naš stručni tim i zatražiti uslugu lekture ili provjere kvalitete prijevoda. Za sva pitanja i informacije, slobodno nam se javite na info@sinonim.hr.

Ako vam je netko rekao da je prevođenje jednostavan posao, lagao vam je. U moru složenih rečenica i zapetljanih riječi prevoditelji upošljavaju svoje brze prstiće, upiru pogled u ekran i stvaraju priču.

Griješiti je ljudski, a prevoditelji su ljudi.

Pogledajmo zato najčešće pogreške u prevođenju s engleskog na hrvatski jezik i naučimo nešto novo.

 

Pasiv

 

Engleski je jezik prepun pasivnih oblika u rečenicama u kojima je vršitelj radnje nepoznat ili nevažan.

                A complaint was made by the employees.

U hrvatskom se jeziku pasiv ne upotrebljava toliko često, ali u nepažljivom prevođenju mogu nastati nepoželjni oblici pasiva – od, od strane.

                Podnesena je žalba od strane zaposlenika.

Umjesto toga pravilno je oblikovati aktivnu rečenicu.

                Zaposlenici su podnijeli žalbu.

 

Davanje predmetu obilježje živog

 

U engleskom je jeziku uobičajeno da imenica koja označava nešto neživo izvršava radnju.

The agreement says that you owe me money.

Međutim, na hrvatskom jeziku nežive stvari ne poprimaju obilježja živoga te nije pravilno reći:

                Sporazum kaže da mi duguješ novac.

Pravilno je:

U sporazumu piše da mi duguješ novac.

 

Include

 

Postoje neke riječi engleskoga jezika koje imamo potrebu automatski uvijek prevesti na određeni način. Kao primjer iskoristit ćemo riječ include, koju odmah prevodimo s uključiti, no to nije uvijek točno.

Često je tu riječ primjerenije prevesti s obuhvaćati, ali ni to nije univerzalno rješenje.

Promotrimo sljedeće primjere:

The methods include the following. – Metode obuhvaćaju sljedeće.

The questionnaire includes many questions.Upitnik sadrži mnoga pitanja.

The features of the product include: – Značajke ovog proizvoda:

 

Veliko i malo slovo

 

Postoje neke razlike u hrvatskom i engleskom jeziku u vezi velikih i malih početnih slova. Najčešće pogreške vezane su za pridjeve koji završavaju na -ski, -ški i -čki. Na hrvatskom se jeziku te riječi pišu malim početnim slovom, unatoč tome što su sastavljene od vlastitih imenica (osim ako se radi o početku rečenice ili početnom slovu vlastitoga imena):

The book is written in English. – Knjiga je napisana na engleskom jeziku.

…in the Middle East countries. – …u bliskoistočnim zemljama.

Osim toga, česta je pogreška pisanje velikog početnog slova nakon dvotočke što se javlja na engleskom jeziku. Ipak, pravilno je sljedeće:

Introduction: Cleaning and maintenance.

Uvod: čišćenje i održavanje

 

Dekliniranje stranih imena

 

Kao što neki imaju problema s dekliniranjem hrvatskih imena, tako postoje i problemi s dekliniranjem stranih imena.

Ukratko, pravilo je slično kao i s hrvatskim imenima. Ako se radi o muškim imenima, deklinira se i ime i prezime:

Book about Harry Potter. – Knjiga o Harryju Potteru.

I am watching a movie with Jack Nicholson. – Gledam film s Jackom Nicholsonom.

S druge strane, u ženskim se imenima deklinira samo onaj dio koji završava na -a:

Ashton Kutcher played in a movie with Jennifer Aniston. – Ashton Kutcher glumio je u filmu s Jennifer Aniston.

Brad Pitt is married to Angelina Jolie. – Brad Pitt je muž Angeline Jolie.

I worked with Annabella Sciorra. – Radio sam s Annabellom Sciorrom.

 

Grupiranje više glagola ili prijedloga ispred jedne imenice i zamjenice

 

Budući da engleski jezik nema padeže kao hrvatski, to također može dovesti do pogrešaka u prijevodu. Sročnost u hrvatskom jeziku važna je za razumijevanje teksta. Sve imenice, zamjenice, pridjevi i brojevi moraju se slagati po rodu, broju i padežu. Problem može nastati kada se ispred imenice ili zamjenice nalazi nekoliko glagola i prijedloga.

Tako može pisati:

Ispred i iza kuće,

ali nije ispravno napisati:

sa ili bez senfa (jer nije točno reći sa senfa)

nego:

sa senfom ili bez njega/senfa.

U engleskom jeziku bez problema može pisati:

server maintenance and management ili maintenance and management of the server,

ali nije pravilno to prevesti kao:

održavanje i upravljanje poslužiteljem

jer ne možemo reći održavanje poslužiteljem.

Slično se događa i kada je riječ o natuknicama. Svaka natuknica mora se nastavljati na uvodni dio rečenice.

The package includes:

 

Paket se sastoji od:

 

To su samo neki od najčešćih primjera pogrešaka koje se mogu dogoditi čak i najiskusnijim prevoditeljima ako su umorni ili im nedostaje koncentracije. No ako znate pravila, smanjuje vjerojatnost za pogreške, a osigurava kvaliteta prijevoda.

 

Sretan vam Europski dan jezika! Na inicijativu Vijeća Europe, ovaj hvalevrijedan dan obilježavamo od 2001. godine. Samo u Europi postoji 200-tinjak jezika, a današnjim se danom želi proslaviti njihova različitost. Osim toga, poznavanje drugoga jezika doprinosi boljem razumijevanju kulture drugoga naroda pa samim time i boljoj interkulturalnoj komunikaciji.

Mi ćemo Europski dan jezika obilježiti jednim zanimljivim blogom i upoznati neke od najneobičnijih jezika svijeta.

 

ESPERANTO

Esperanto je međunarodni umjetni jezik stvoren radi jednostavnijeg sporazumijevanja. Postoji od 1887., ima pravilnu i kratku gramatiku te se relativno lako uči. Neki izvori kažu da ga je čak deset puta lakše naučiti od velikih europskih jezika. Kreirao ga je Ludwik Lejzer Zamenhof, a danas ga govori oko dva milijuna ljudi, što ga čini najraširenijim izmišljenim jezikom u svijetu.

 

JUPIK

Jupik jezik koristi manje od 15 000 govornika, a unutar tog jezika postoji pet dijalekata koji su dovoljno različiti da se govornici međusobno ne razumiju. Ovi eskimski jezici govore se na prostoru između Sibira i Aljaske te su polisintetički, odnosno njihove se riječi sastoje od velikog broja morfema. Dakle, jedna riječ može biti cijela rečenica. Na primjer: Sikursuarsiurpugu. = Plovimo kroz veliki led.

 

XHOSA LANGUAGE

PAWNEE

Ovim se jezikom koriste američki domorodci istoimenog plemena koji žive u Oklahomi te ih ima oko 3000. Abeceda pawnee jezika sastoji se od tek devet suglasnika i osam samoglasnika. Taj jezik polako izumire i ima sve manje govornika, budući da sve više mladih uči engleski jezik kao materinski. Pawnee se čak može čuti u filmu Povratnik (The Revenant).

 

BASKIJSKI

Jezik koji je genetski izoliran, tj. nije ga moguće povezati ni s jednim drugim jezikom. Govore ga Baski, narod iz dijelova Španjolske i Francuske. Za pisanje brojeva upotrebljavaju vigesimalni sustav (temeljen na broju 20) kao što su to radile Maje. Npr. 40 = 2 x 20, 60 = 3 x 20, 80 = 4 x 20, 90 = 4 x 20 + 10.

 

LAAL

Laal je jezik o kojem se ne zna mnogo. Govori ga oko 750 ljudi u dvama selima na obalama rijeke Shari u afričkoj državi Čad. Mnogi ga znanstvenici svrstavaju u malu skupinu afričkih izoliranih jezika. Uz to je i u opasnosti od izumiranja jer mlađe generacije napuštaju sela kako bi bolju budućnost potražili u obližnjim gradovima.

 

PITJANTJATJARA

Pitjantjatjara je dijalekt koji se tradicionalno govori u središnjoj Australiji, a podučava se u školama te ima i mlade govornike. Poznat je po svom fantastičnom nazivu. Jedna od zanimljivosti ovoga jezika jest da brojevi izgledaju ovako: 1, 2, 3, 2+2, 2+3, mnogo. Dakle, sve što je iznad 5 označeno je s mnogo jer, ako ne možete nešto nabrojati na prste jedne ruke, onda nema ni potrebe za preciziranjem.

 

europski dan jezika_piraha jezik-min

 

Nikada nije prekasno za učenje stranoga jezika. Možda ne nekog toliko egzotičnog i neobičnog kao što su ovi s našega popisa, ali izbor je vaš! ?

Na našem blogu provjerite još i kako poznavanje drugog jezika može promijeniti vaš pogled na svijet i/ili koji su to izmišljeni jezici iz svijeta knjiga i filmova.

Koji biste jezik voljeli naučiti? Koliko stranih jezika govorite?

Svim se projektima prevođenja ne smije pristupati na jednak način. Svaka tematika ima svoja pravila, a nekada i sam klijent ima vlastite upute kojih se treba pridržavati. Dobra stvar kod prevođenja za Europsku uniju jest to da postoje ustaljena pravila za gotovo sve. Postoji velik broj izvora koji vas mogu uputiti u sve pojedinosti jezika i stila, što čini naš posao lakšim. Ili možda upravo suprotno.

Što je više pravila, to je veća vjerojatnost da ćete napraviti pogrešku.

Zbog toga ćemo danas naučiti neke osnovne upute za prevođenje tekstova za EU i time vam pomoći u stvaranju temeljnog znanja koje možete nadograđivati.

1. Provjeravajte sve izvore.

Ako ste dobili referentne dokumente za prevođenje, obavezno ih upotrebljavajte. Također, ako vam se u tekstu spominje bilo koja uredba, odredba, zakon ili nešto treće, svakako ih otvorite, jer postoji razlog zašto su spomenuti. Sigurno ćete pronaći nešto što će vam biti od koristi, ali i ne smijete izmišljati prijevode ako su vam oni ponuđeni u službenom obliku. EUR-Lex i Ctrl+F su vam prijatelji.

2. Nemojte dodavati ili izostavljati stvari.

Vaša dužnost kao prevoditelja jest prevesti sve ono što piše. U pravnim tekstovima nemate umjetničke slobode kao što to imate u, na primjer, turističkim ili književnim tekstovima. Držite se onoga što piše u originalnom tekstu, čak i ako naiđete na pogrešku. Možete eventualno napisati komentar u prijevodu u kojemu objašnjavate postojeću grešku u originalu.

Nedopustivo je bilo kakvo tumačenje teksta, izmišljanje novih stavova ili ubacivanje dodatnih objašnjenja unutar teksta. Ako rečenica u originalu zvuči dvosmisleno, nastojte tu dvosmislenost zadržati i u prijevodu. No to sve ne znači da ćete doslovno prevoditi. Prevodit ćete tako da vaš tekst zvuči što jasnije na ciljnom jeziku, a opet što sličnije originalnom tekstu.

3. Pronađite nekoliko primjeraka oblika teksta koji prevodite.

Bez obzira prevodite li zakon, uredbu ili ugovor, probajte pronaći nekoliko sličnih zakona/uredbi/ugovora kako biste vidjeli format dokumenta i izraze koji su ustaljeni i koji se moraju koristiti na jeziku na koji prevodite. Kao što smo rekli, takve su stvari propisane i potrebno ih se pridržavati.

4. Prođite što više stilskih vodiča.

Kako biste se naviknuli na stil i način pisanja, potrebno je pronaći što više pouzdanih izvora. Prevođenje tekstova za EU zapravo se podosta razlikuje od prevođenja drugih vrsta tekstova. Većinu toga nećete moći samo improvizirati te ćete u početku sigurno griješiti. Zbog toga se prvo trebate dobro pripremiti, a mrežne stranice Europske unije spremne su na to! Pročitajte Međuinstitucijski stilski priručnik, Priručnik za prevođenje pravnih propisa Republike Hrvatske na engleski jezik i svu službenu literaturu koju nađete, zapišite si najbitnije te ih imajte pri ruci za slučaj da treba nešto provjeriti. Tako ćete naučiti nešto ili, u najmanju ruku, znati gdje pronaći ono što vam treba.

5. Pročitajte s razumijevanjem.

Nakon što ste preveli svoj tekst, prođite ga još jednom. Pročitajte sve što ste napisali s razumijevanjem i dodatno oblikujte rečenicu tako da bude jasnija (ako je potrebno). Budite skoncentrirani i svjesni toga što ste preveli. U pravnim tekstovima vrlo je jednostavno izgubiti se u bujici riječi koje ne znate što znače. No kako možete očekivati da će itko razumjeti što ste preveli ako vi to sami ne razumijete? Zato proučite relevantne zakone i pokušajte shvatiti što pojedini termini znače te tako stvorite prijevod na visokoj razini kvalitete.

Kao i za sve u životu, za kvalitetno prevođenje tekstova za EU potrebna je praksa. Nećete znati sve odjednom niti to trebate očekivati. Bez obzira na iskustvo koje imate u drugim vrstama prevođenja, za ovo će vam trebati dodatna priprema. Imajući u vidu činjenicu da će takvi prijevodi postati dio prava određene države, vrlo je važno posebnu pažnju obratiti na njihovu kvalitetu.

Sretno!

Kako bismo govorili o tome što je lektura i koji je zapravo posao lektora, prvo ih je potrebno definirati. Prema Hrvatskom jezičnom portalu lektura je „pravopisno i jezično ispravljanje i uređivanje autorskog rukopisa te davanje savjeta autoru”, dok je lektor „osoba koja čita i jezično-stilski ispravlja i dotjeruje rukopise”.

Dakle, kada pošaljete svoj rad / e-mail / pismo / dopis / objavu za Facebook / objavu za medije / nešto sasvim deseto na lekturu, a to ste prije slanja ubacili s engleskog (ili bilo kojeg drugog) jezika u Google Translate i očekujete da vam lektor to samo „malo sredi”, moramo vam nešto reći.

Posao lektora nije i nikada neće biti ispravljanje lošeg prijevoda.  Loš će prijevod nakon lekture i dalje biti loš, samo ljepši.

Zašto?

  1. Najveći postotak lektora zapravo su profesori jezika. To ne znači da profesori određenog jezika ne znaju jedan ili više stranih jezika, to samo znači da to nije posao za koji ih plaćate. Lektor ne može znati što piše u izvornom tekstu, ako vi taj tekst niste dostavili. Što nas dovodi do sljedećega.
  2. Ako dostavite izvorni dokument i prijevod na hrvatski te očekujete lekturu hrvatskog teksta i očekujete da si lektor „samo malo pomogne” izvornim dokumentom, to više nije lektura nego provjera kvalitete prijevoda. Tada to uključuje provjeru terminologije i točnosti prijevoda što sama lektura teksta ne obuhvaća. To tada više nije posao lektora, nego prevoditelja.

     

     

  3. Na lekturu često dolaze  doslovni prijevodi, što ne mora nužno biti problem, ali što učiniti kada na lekturu dođe rečenica koja glasi „većina vode je pod stresom tijekom turističke sezone” ili „Mjere razvijena da kažnjeni ekscesi u potrošnju vode”? Možete li, čak i kao tečni govornici engleskog jezika, otkriti o čemu se radi u ovim rečenicama? I sad zamislite da vam na lekturu dođe 20-ak stranica ovakvog teksta.

 

4. Isto je i s lekturom tekstova na engleskom jeziku. Google Translate prijevodi ovdje su najčešći pa tako dobivamo rečenice na engleskom koje glase: „the documentation is furnished neatly“ ili „historical character which a cross with a rock is proving”. Želi li netko pogađati što je autor htio reći? Naši bi profesori jezika uvijek rekli: „Ne ono što je autor htio reći, nego ono što je rekao”. Ali ovdje je zaista riječ o pogađanju toga što je autor htio reći, a ne onoga što je rekao.

 

5. Najdraže su nam pak ovakve rečenice: „I'll let you do that… I don't dought you.” Zar nije odlična? 🙂

S obzirom na navedene primjere rečenica, očito je da lektura teksta koji sadrži ovakve rečenice nije moguća kako na hrvatskom tako i na engleskom jeziku. Posao lektora jest stilski, gramatički i pravopisno ispraviti tekst kako bi on odgovarao standardu jezika na kojem je napisan, a ne pogađati što je autor htio reći određenom rečenicom i s kojeg je jezika tekst zapravo preveden. Jedno je pogađati smisao lošega prijevoda ako ste prevoditelj s engleskog na hrvatski pa lektorirate hrvatski tekst i poznajete pravopisnu i gramatičku strukturu izvornog teksta. Ali što ako je tekst preveden s jezika koji uopće ne razumijete?

U Sinonimu svaki prijevod prolazi lekturu i provjeru kvalitete prijevoda kako bismo osigurali visoku kvalitetu i točnost isporučenih prijevoda. Zato, ako niste sigurni u svoje ili prevoditeljske sposobnosti Google Translatea, a dokument koji prevodite vam je važan, nađite nekoga tko će stručno prevesti tekst, a po mogućnosti ga i lektorirati. Na kraju ćete imati manje muke, bolji završni proizvod i niže troškove nego da ste „samo” dali na lekturu loš prijevod.

Za više informacija uvijek nam se možete javiti na adresu elektroničke pošte info@sinonim.hr.

Jeste li se ikada zapitali kako su nastala imena gradova? Tko im je dao ime? Zašto se baš tako zovu? Što znače? Ako ste znatiželjni kao i mi, na pravom ste mjestu! Donosimo vam priče o imenima različitih svjetskih gradova i zanimljivosti koje će vas, nadamo se, potaknuti na još istraživanja, a možda „padne” i neko spontano putovanje.

Imena gradova: Pariz, Francuska

Glavni grad Francuske nastao je u 3. st. pr. Kr. Osnovalo ga je keltsko pleme Parisii na malom otoku usred Seine. Pleme je svoj novi grad nazvalo Civitas Parisiorum, skraćeno – Pariz. U pisanim se dokumentima Pariz prvi puta spominje 52. g. pr. Kr. kada Gaj Julije Cezar u svojim „Komentarima o Galskom ratu” opisuje tadašnje naselje Lutetia Parisiorum („mjesto usred vode”).

Osim što je Grad ljubavi, Pariz se još često naziva i Gradom svjetla. Taj „nadimak“ dobio je zbog svoje vodeće uloge u doba prosvjetiteljstva i velikog broja intelektualaca, ali i zbog činjenice da je Pariz bio jedan od prvih europskih gradova koji su uveli plinsku javnu rasvjetu.

Ako se spremate posjetiti Pariz i obići sve njegove znamenitosti, uključujući i Eiffelov toranj, možda ne bi bilo loše obaviti kondicijske pripreme. Naime, do vrha simbola francuske prijestolnice vodi čak 1665 stepenica! Naravno, možete ići dizalom, ali penjanje bi svakako pridonijelo doživljaju. ?

Imena gradova: Buenos Aires, Argentina

Španjolski su kolonizatori grad čije ime u prijevodu znači dobar zrak, odnosno dobri zrakovi, nazvali prema sardinijskom marijanskom svetištu Santa María del Buen Aire (Sardinija je u vrijeme kolonizacije Argentine također bila pod vlašću Španjolaca).

A kako je svetište dobilo ime?

Nekoliko je verzija priče. Jedna od najuvrježenijih kaže kako je to zbog toga što je svetište bilo na dobrom zraku, dovoljno daleko od neugodnih mirisa močvara u središtu Cagliaria (glavnog grada Sardinije). Druga pak kaže kako je za ime zaslužna Blažena Djevica Marija koja je pomogla pomorcima pomoću dobrog vjetra.

Danas Argentinci stanovnike Buenos Airesa često zovu „porteños” (lučki ljudi, ljudi iz luke) zbog velikog značaja luke, kako za sam grad, tako i za cijelu zemlju.

Imena gradova: Varšava, Poljska

Grad koji se smjestio na obalama rijeke Visle ima vrlo zanimljivu legendu o podrijetlu svoga imena. Jednom davno dok je kralj Kazimir I. išao iz Krakowa, ogladnio je i osjetio je miris svježe pečene ribe. Sa svojom je pratnjom slijedio miris ribe i došao do kućice u kojoj su živjeli ribar i njegova žena. Domaćini su ugostili kralja, a on mi se odužio tako da je organizirao krštenje i postao kum njihovim novorođenim blizancima – dječaku Warsu i djevojčici Sawi.

Na kraju im je kralj rekao da na tom području izgrade naselje i nazovu ga po blizancima – Warszawa.

Druga legenda kaže kako je sirena Sawa jedna od dvije sestre sirene koja je rijekom Vislom doplivala iz Baltičkoga mora. Nažalost, putem se zaglavila u mrežu nekog trgovca, no iz nje ju je spasio ribar Wars. Pretpostavljate, dogodila se ljubav, a njih su dvoje osnovali grad imena Warszawa. Sirena je obećala da će štititi grad i zato sirena na varšavskom grbu stoji još od 14. stoljeća. Njezinu sestru možete vidjeti na ulazu u luku u Kopehangenu.

Imena gradova: Tokio

Tokio, čije je izvorno ime Edo, japanska je gospodarska, kulturna i politička prijestolnica. Kako bismo pojasnili značenje njegova imena, trebate znate da je prije Tokija glavni grad Zemlje izlazećeg sunca bio Kyoto. Na japanskom se jeziku Kyoto piše 京都, dok je službeni naziv Tokija (koji se vrlo rijetko koristi) zapravo Tôkyôto i na japanskom se piše 東京都. Kyôto znači carska prijestolnica, a tôkyôto istočna (carska) prijestolnica.

U metropolitanskom području Tokija danas živi oko 36 milijuna ljudi. Ljudi je toliko da su na tokijskim željeznicama zaposleni ljudi gurači (押し屋  - oshiya) koji doslovno guraju ljude u vlakove za vrijeme najvećih gužvi.

Imena gradova: Bangkok

Šećer na kraju! Vjerovali ili ne, pravo je ime glavnoga grada Tajlanda Krung Thep Mahanakhon Amon Rattanakosin Mahinthara Ayuthaya Mahadilok Phop Noppharat Ratchathani Burirom Udomratchaniwet Mahasathan Amon Piman Awatan Sathit Sakkathattiya Witsanukam Prasit. Da. I mi smo pomislili isto.

Prevedeno, to bi značilo „Grad anđela, veliki grad, rezidencija Smaragdnog Bude, neosvojivi grad boga Indre, velika svjetska prijestolnica obdarena s devet dragocjenih dragulja, grad sreće koji krasi ogromna kraljevska palača koja podsjeća na nebesko prebivalište reinkarniranog boga, grad koji je dao Indra, a izgradio Višnu Karn“. Uh, umorili smo se.

Lokalno stanovništvo većinom koristi skraćeni naziv Krung Thep. Riječju Bangkok služe se većinom „zapadnjaci“, a znači „selo divljih šljiva“.

BONUS:

Mislili ste da smo gotovi? Ne još! ? Pronašli smo nekoliko dodatnih zanimljivosti koje želimo podijeliti s vama.

Jeste li znali da na Aljasci postoji grad Chicken (hrv. pile, piletina)? Priča kaže kako su rudari koji su ondje živjeli i radili htjeli nazvati grad Ptarmigan (hrv. alpska kokoš), prema ptici koja nastanjuje to područje. Problem je bio u tome što nisu znali slovkati riječ ptarmigan pa su se odlučili za pticu čiji je naziv lakše proslovkati – pile.

Ljubitelji Batmana već vjerojatno znaju da u engleskom Nottinghamshireu postoji selo Gotham, no, nažalost, njegovo ime nema nikakve veze s Kaneovim superjunakom. Ime ovog malenog mjesta s oko 1500 stanovnika nastalo je od staroengleskih riječi za kozji dom (eng. goat home).

A stanovnike afričkih zemalja za mnoga su imena mjesta inspirirale prirodne karakteristike toga područja. Tako u Južnoafričkoj Republici možete posjetiti Hotazhel, čije ime znači točno ono što ste pomislili – da je vruće kao u paklu. U gradu živi manje od 600 kućanstava i često je meta velikih toplinskih valova.

To bi bilo to za danas! Znate li još neke zanimljive priče o imenima pojedinih gradova, država, rijeka i drugih geografskih mjesta? Koja vam se od naših priča najviše svidjela?

Prije nego što se upustimo u objašnjavanje načela spomenutih u naslovu, bilo bi dobro pojasniti što je točno konsekutivno prevođenje i zašto bi za to trebali pisati bilješke. Prvo je potrebno napomenuti da su konsekutivno i simultano prevođenje vrste usmenog prevođenja te da se te dvije vrste usmenog prevođenja razlikuju po stilu i dinamici.

Prilikom simultanog prevođenja, prevoditelj je jezična sjenka izvornog govornika, odnosno prevodi sve što izvorni govornik kaže, ali sa zakašnjenjem od nekoliko sekundi. Nešto poput loše sinkroniziranih dječjih crtića iz devedesetih godina prošlog stoljeća u kojima se tiho čuje original, a preko njega dolazi sinkronizirani prijevod.

Kod konsekutivnog prevođenja prevoditelj govori dok govornik šuti i obrnuto. Dakle, izvorni govornik nekoliko minuta govori, a nakon toga prevoditelj sve to reproducira na ciljnom jeziku. S obzirom na to da se puno toga može izreći u nekoliko minuta (obično do pet minuta), preporučuje se da prevoditelj piše bilješke kako bi mogao prevesti sve što je izvorni govornik govorio.

Tu dolazimo do važnosti bilješki. Prevoditelj mora imati razvijen sustav pisanja bilješki kako bi brzo i smisleno zapisao što je govornik rekao, ali isto tako to brzo i smisleno protumačio za vrijeme prevođenja.

U nastavku vam donosimo sedam načela za pisanje bilježaka iz djela Note-taking in Consecutive Interpreting čiji je autor Jean-Francois Rozan.

1. Bilježenje ideje, a ne riječi

Uvijek je važnije usredotočiti se na šire, općenito značenje, te se hvatati za njega, a ne za pojedinačne riječi koje prenose to značenje, npr.:

Postoji vrlo dobra šansa da

Ako se ovdje usredotočimo na riječ, ključna riječ koju bismo mogli zabilježiti je šansa.

To ostavlja puno prostora za pogrešno tumačenje s obzirom na to da prevoditelj u međuvremenu može zaboraviti kontekst u kojem je bilješka napravljena. Stoga bi bolja ključna riječ za gornji primjer bila vjerojatno. Tu je značenje jasno i manja je mogućnost da prevoditelj pogrešno protumači bilješku.

2. Pravila za skraćivanje

Nepisano pravilo ili preporuka jest da usmeni prevoditelj skrati sve riječi koje su duže od četiri ili pet slova. Nolan kao najjasniji način za skraćivanje riječi predlaže bilježenje prvih i zadnjih slova riječi, npr.:

Ako u bilješke zapišemo fiz., to kasnije možemo protumačiti kao fizički, fiziološki, fizika ili čak fizikalno, ali ako zapišemo fiški, postaje sasvim jasno o čemu je riječ.

Naravno, to je samo prijedlog. Nekada može biti jasnije ako izostavimo nekoliko samoglasnika te riječ prepoznamo po suglasnicima, npr. fzški. Prevoditelji trebaju koristiti ono što im dolazi intuitivno jer bi u suprotnom mogli sami sebe zbuniti forsiranjem preporučenog načina bilježenja koji im zapravo ne odgovara. U usmenom prevođenju to nikako nije poželjno. Nadalje, ako želimo brzo i jednostavno naznačiti spol i vrijeme, Nolan preporučuje da se odrede kratice koje se mogu koristiti uz simbol ili riječ, a koje će prevoditelju nedvosmisleno dati do znanja o čemu se radi. Ti simboli mogu biti proizvoljni, npr.:

Također, kada je to moguće, uvijek je dobro zabilježiti jednu kratku riječ koja može nositi značenje cijele fraze, npr.:

koji su pridonijeli      -        pomogli

prošli specijaliziranu obuku za        -      obučeni

3. Povezivanje

Ako već dobro zabilježite ključne riječi i simbole, treba ih smisleno i sažeto povezati, odnosno naznačiti njihov odnos. U govoru se često koriste dugačke fraze poput: iz tog razloga, s druge strane, može se zaključiti, unatoč spomenutoj činjenici i sl. To nikako nije zgodno kada je pisanje bilješki u pitanju. Zato se preporučuje korištenje kratkih riječi koje jasno povezuju ključne riječi, npr.: jer, iako, ali, ako, stoga i sl. Naravno, mogu se koristiti i izrazi na ciljnom jeziku, ako su kratki i jasno vam daju do znanja o čemu je riječ. Uz to, mogu se koristiti i brojni simboli, kao što su npr.:

= za označavanje jednakosti ili podudaranja

≠ za označavanje suprotnosti ili nepodudaranja

+ za označavanje dodatnih komentara

4. Negacija

Iznimno je važno nedvosmisleno zabilježiti negaciju s obzirom na to da izostavljanje negacije potpuno mijenja poruku. To možemo postići tako da precrtamo glavnu poruku ili da dodamo riječ ne/no ispred nje, npr.:

Stopa zaposlenosti nije se poboljšala.                       zpslst OK

Stopa zaposlenosti nije se poboljšala.                       zpslst no OK

5. Naglašavanje

Kako ne bismo gubili vrijeme pišući riječi poput vrlo, iznimno, jako i sl., preporučuje se podcrtati riječ koja se naglašava. Riječ možemo podcrtati i dva do tri puta, ovisno o tome koliko je naglašena određena riječ, npr.:

S druge strane, manjak naglaska možemo naznačiti tako da riječ podcrtamo točkama.

6. Vertikalnost

Načelo vertikalnosti, kao što i sam naziv govori, znači pisanje bilješki od gore prema dolje, a ne slijeva udesno. To nam omogućuje grupiranje ideja na način koji nam omogućuje da logički zaključimo koji je odnos između njih. Tako nema potrebe koristiti veznike i druge riječi ili simbole kako bismo objasnili njihov odnos, npr.:

Također, preporučuje se koristiti zagrade za sporedne informacije koje dodatno pojašnjavaju ili naglašavaju glavnu poruku izvornog govornika, npr.:

Kako bi se potaknula prirodna upotreba načela vertikalnosti, preporučuje se korištenje relativno velikog, ali uskog komada papira, npr. presavijenog lista papira formata A4.

7. Pomak

Načelo pomaka podrazumijeva pisanje bilješki na mjesto u donjem retku gdje bi se ponovio tekst iz gornjeg retka, kada bi se taj tekst prepisao. To vjerojatno zvuči apstraktno pa ćemo ilustrirati primjerom:

Cijene su porasle tijekom 1954., doduše ne koliko i dohodak, pa se tako neto dohodak stanovništva povećao.

Dakle, tu prevoditelj koristi načelo vertikalnosti u svoju korist i oblikuje bilješke tako da ne gubi vrijeme na ponovno pisanje spomenute riječi, a pritom povećava jasnoću izvorne poruke.

Naravno, ovih sedam načela treba shvatiti kao smjernice kojima se možete voditi da biste si olakšali pravljenje bilješki tijekom prevođenja. To nisu pravila kojih se treba držati, kako u narodu kažu, kao pijan plota. Pokušajte ih vježbati i primjenjivati, ali ako vidite da vam u konačnici to ne odgovara, prilagodite ta pravila sebi jer, u konačnici, ova su načela samo sredstvo koje vam pomaže da ostvarite svoj cilj, izradu boljih bilješki, a samim time i bolje konsekutivno prevodite.

Budući da smo nedavno govorili o sklonidbi muških vlastitih imena, danas su na red došla ženska vlastita imena.

Kao i u prošlom blogu o sklanjanju vlastitih (muških) imena, pravila će biti jasna i pregledna tako da se u bilo kojem trenutku možete jednostavno podsjetiti što napraviti kada vam ova pravila zatrebaju.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju kratkouzlazni (à), kratkosilazni (ȁ) ili dugosilazni (ȃ) naglasak (odnosno, bilo koji osim dugouzlaznog (á) naglaska):

N Bàrbara Mària Tèa Ìvana Jèlica Ȁna Vȉšnja Pȅtra Dȕnja Mȁrica

Mȃrta

G

Barbare Marije Tee Ivane Jelice Ane Višnje Petre Dunje Marice

Marte

D Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

A Barbaru Mariju Teu Ivanu Jelicu Anu Višnju Petru Dunju Maricu

Martu

V Barbara Maria Tea Ivana Jelice Ana Višnja Petra Dunja Marice

Marta

L

Barbari Mariji Tei Ivani Jelici Ani Višnji Petri Dunji Marici

Marti

I Barbarom Marijom Teom Ivanom Jelicom Anom Višnjom Petrom Dunjom Maricom

Martom

Kao što je bio slučaj i s ubacivanjem slova j u muškim imenima, i isto pravilo imamo i za ženska imena, ovaj put za ona koja završavaju na -ia . To se j ubacuje u svim padežima osim u vokativu. To se događa u imenima Maria, Daria, Antonia itd., ali ne vrijedi za imena koja završavaju na -ea kao što su, na primjer, Matea i Tea.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -a i imaju dugouzlazni (á) naglasak:

N Mája Sára Náda Néra Íva Ána Lána Jéla Klára

Ljúba

G Maje Sare Nade Nere Ive Ane Lane Jele Klare

Ljube

D

Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

A Maju Saru Nadu Neru Ivu Anu Lanu Jelu Klaru

Ljubu

V

Majo Saro Nado Nero Ivo Ano Lano Jelo Klaro

Ljubo

L Maji Sari Nadi Neri Ivi Ani Lani Jeli Klari

Ljubi

I

Majom Sarom Nadom Nerom Ivom Anom Lanom Jelom Klarom

Ljubom

Ako se vratite na naš prethodno objavljeni blog o sklonidbi muških vlastitih imena, možete primijetiti da je sklonidba ista kao za muška dvosložna imena s dugouzlaznim (á) naglaskom (na primjer, Dino – Dine, Jozo – Joze, Ivo – Ive itd.). Dakle, isti naglasak = ista sklonidba.

S obzirom na to da sklanjanje imena u hrvatskom jeziku ovisi o naglasku, njih jednostavno možete pronaći na Hrvatskom jezičnom portalu, na isti način na koji je to navedeno i u blogu vezanom za sklonidbu muških vlastitih imena.

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja završavaju na -ca ili -ka:

Pravopis hrvatskog jezika navodi da imena koja završavaju na -co ili -ca zadržavaju c, odnosno, ono se ne mijenja u k. Važno je napomenuti da se ovo pravilo odnosi samo na strana imena! Imena kao što su Jelica ili Marica sklanjaju se prema pravilu za sklanjanje ženskih imena koja završavaju na -a. Također, nema promjene ni u imenima koja završavaju na -ka jer se sibilarizacija ne provodi u vlastitim imenima. Isto je i s muškim imenom Luka, zar ne?

N Monica Jessica Jelica Marica Monika Nevenka Draženka

Branka

G Monice Jessice Jelice Marice Monike Nevenke Draženke

Branke

D Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

A

Monicu Jessicu Jelicu Maricu Moniku Nevenku Draženku

Branku

V Monica Jessica Jelice Marice Monika Nevenka Draženka

Branka

L Monici Jessici Jelici Marici Moniki Nevenki Draženki

Branki

I

Monicom Jessicom Jelicom Maricom Monikom Nevenkom Draženkom

Brankom

 

Sklonidba ženskih vlastitih imena koja ne završavaju na -a:

N

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

G

Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

D Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

A Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

V Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

L Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

I Ines Nives Karmen Beatrice Marie Phoebe Žanamari Doris Mirjam Eni

Yvonne

Za razliku od muških, ne sklanjaju se sva ženska imena. Sklanjaju se samo ona koja završavaju na -a, što znači da se imena koja ne završavaju na -a, bez obzira da porijeklo, dužinu i naglasak, ne sklanjaju.

 

Nadamo se da smo riješili sve nedoumice koje ste imali prilikom pisanja i sklanjanja ženskih vlastitih imena te se po pitanju prezimena čitamo u nekom sljedećem blogu!

map-markerphoneenvelope