Pravite li za Božić krancle sa štaub šećerom?

Kada je o jezičnom posuđivanju riječ, ono je svoje mjesto našlo i u kuhinjama i govorima naših baka. Bogatu su hrvatsku povijest pratile i stalne promjene na jezičnom planu, no jezik kuhinje i obiteljskog stola prepun turcizama, hungarizama i germanizama ostao je gotovo okamenjen dio našeg jezika, svima topao, mirisan i drag.

S obzirom na to da su njemački i mađarski jezik nekoć potiskivali hrvatski iz uporabe, ne čudi to što su primjerice Osijek i Zagreb razvili zasebne govore koji su svojevrsne mješavine hrvatskog i njemačkog. Tako je za zagrebačko područje karakterističan agramerski, a za osječko esekerski. Uzmemo li u ruke neku bakinu bilježnicu s receptima sigurno ćemo naići na pojam posuđen iz nekog od navedenih jezika.

 

Germanizmi u svakodnevnoj upotrebi

Njemački je u današnjem govoru ostao sačuvan u nazivima sastojaka kao što su cukar (šećer), karfiol (cvjetača), keks, špek, paradajz te u nazivima jela kao što su šnicla, supa (juha), viršli/viršle (hrenovke), jegervuršt (lovačka kobasica), kifla, granatirmarš/granatir. Nazire se i u nazivima pojedinih kolača i slastica kao što su krafna, kuglof, kremšnita, krancle, šnenokle, buhtla, šrudla.

Postoje i mnoga pića koja su preuzela njemačko ruho te tako možemo čuti da se danas pije šnaps (rakija), špricer, gemišt ili ajerkonjak.

Osim naziva jela, njemački je duboko ukorijenjen i u nazive pojedinih tehnika spremanja hrane pa tako možemo čuti pojmove kao što su dinstati (pirjati), ajpreg (zaprška), restati, apšmalcati (zamastiti maslacem i posuti krušnim mrvicama). No njegov je utjecaj vidljiv i u brojnim drugim pojmovima vezanima za kuhinju i domaćinstvo kao što su primjerice špeceraj (prehrambene namirnice), rerna (pećnica), beštek (pribor za jelo), escajg (kompletan pribor za jelo), grincajg (povrće za juhu), soc (talog crne kave), krigla, flaša, špajz (ostava, smočnica).

njemački-krafne

Šećer, rakija, burek i jogurt

Osim svepristunih germanizama, hrvatski obiluje turcizmima od kojih su neki zauzeli ravnopravno mjesto u našem jeziku i nemaju više status egzotizama. Takve su riječi primjerice šećer, badem, rakija, sarma, baklava, tava, ćevap, jogurt, burek, sezam, čaj, kesten, patlidžan, kalup, kajgana. S druge strane, mnoštvo je drugih turcizama koji se često mogu čuti u svakodnevnom govoru i koji čine nezamjenjiv dio naše kulture. Tako se susrećemo s pojmovima kao što su džezva, fildžan, tulumba, rahat lokum, jufka, ćufte, tepsija, kašika, džigerica koji još uvijek nisu posve udomaćeni.

 

Kuhinjski specijaliteti došli su i iz Mađarske

Blizina mađarske granice i dugogodišnje kulturno-političke veze ostavile su traga i u gastronomiji pa smo tako preuzimajući brojna mađarska jela preuzeli i nazive za njih.

Danas su nam neki nazivi jela kao što su gulaš (gulyás), palačinka (palacsinta), perkelt (pörkölt), paprikaš (paprikás), lepinja (lepény), langošica (lángos), sataraš, perec i doboš torta postali djelom svakodnevnog govora. No ima i onih koji nisu toliko česti, ali su ipak prisutni u govorima i na stolovima brojnih kućanstava. Neki su od tih naziva primjerice serelmešlevil (szerelmes levél – ljubavno pismo, vrsta kiflica), turoš čusa (túrós csusza – tjestenina sa svježim kravljim sirom), Rigo Janči (Rigó Jancsi – mađarski kolač koji nosi ime poznatog mađarskog violinista), kurtoš kolač (kürtőskalács – „dimnjak kolač“) itd.

Osim naziva jela, iz mađarskog jezika potječu i brojni nazivi povrća, začina i slatkovodne ribe koja je jedna od središnjih namirnica mađarske kuhinje. Tako primjerice pojmove kao što su đumbir, artičoka, grgeč (görgicse), kečiga (kecsege), deverika (dévérkeszeg), čičoka (csicsoka), paprika, vrganj (varaganya) također dugujemo susjedima Mađarima.

palačinka-njemački

Kuhinja je uvijek bilo mjesto susreta i pomirbe različitih kultura koje su sa sobom donosile i svoje jezične osobitosti. Pojmovi vezani za gastronomiju ne daju se lako ukalupiti u standardni jezik, no u tome najčešće i jest njihova čar – podsjećaju na bakinu kuhinju i neke davne, bezbrižnije dane.

Pripremate li vi salatu od rajčice ili paradajza i hoće li se neka od ovih jela naći i na vašem blagdanskom stolu?

Barbara Majdenić

Barbara je magistra hrvatskog jezika i književnosti i mađarskog jezika i književnosti. U Sinonimu je zadužena za poslove prevođenja i lektoriranja. Uvijek je u potrazi za novom i zanimljivom glazbom, veliki je zaljubljenik u knjige i čitanje, a slobodno vrijeme voli provoditi u prirodi s dobrim ljudima.

Više postova

Komentiraj