Pošto košta kila jabuka? Jer su svježe?

Ako se ponekad nađete u jezičnim nedoumicama hrvatskoga jezika radi (ili možda zbog?) njegove kompleksnosti i niti (ili možda ni?) sami više niste sigurni kako izabrati među (ili možda između?) dvije mogućnosti, donosimo nekoliko jezičnih savjeta kako bismo vam pomogli riješiti takve probleme.

 

JEZIČNI SAVJET: Pošto ili budući da?

blog_pojašnjenja_jezični

 

Važno je znati razlikovati ova dva veznika. Oba povezuju zavisnosložene rečenice te se nazivaju subjunktorima. Veznikom budući da označava se uzročno-posljedična veza te je on zamjenjiv konstrukcijom s obzirom na to da. Treba napomenuti da budući da može stajati isključivo na početku rečenice te ako ga želite staviti u sredinu, trebate upotrijebiti zato što ili jer.

 

Budući da nisi učio, pao si ispit.

Pao si ispit jer nisi učio.

Pao si ispit pošto nisi učio.

Pao si ispit budući da nisi učio.

 

Pošto je vremenski prilog (ujedno i veznik) te je zamjenjiv s nakon što.

 

Spavat ću pošto završim sav posao.

Pošto smo se vratili iz škole, napisali smo zadaću.

 

Pošto se može koristiti i u razgovornom jeziku u značenju koliko, odnosno po kojoj cijeni. Važno je imati na umu značenje riječi pošto prilikom oblikovanja rečenice kako se ona ne bi upotrijebila uz drugu riječ istog značenja te da ne bi došlo do pleonazma. Na primjer:

 

Pošto je kilogram mandarina?

Pošto košta kilogram mandarina?

 

JEZIČNI SAVJET: Jer ili je l’?

blog_pojašnjenja_jezični_jer

 

Nerijetko ćemo u današnje vrijeme čuti sljedeće rečenice:

Jer ti lijepa ova haljina?

Jer ideš na predavanje?

Idem u trgovinu jel moram.

Jer si dobro?

 

Veznikom jer ne možemo započeti pitanje, već to moramo učiniti upitnom formom je li, odnosno je l’ . Ispravne su rečenice u kojima se jer koristi samo i isključivo kao veznik:

 

Nije došla na večeru jer je bila bolesna.

Jedem jer sam gladan.

 

Čestica li osnovno je gramatičko sredstvo ustrojavanja upitnih rečenica. Ona je zanaglasnica i uvijek dolazi iza naglašene riječi, najčešće glagolskog oblika, koji može biti potvrdan ili niječan. Na primjer:

 

Jesi li dobro?

Možete li sami ili Vam treba pomoć?

Nije li ti dosta klizanja za jedan dan?

 

JEZIČNI SAVJET: Radi ili zbog?

blog_pojašnjenja_jezični_radi

 

Prijedlozi radi i zbog često se brkaju. Njihova različita značenja najviše dolaze do izražaja u sljedećim dvama primjerima:

 

Došao sam u bolnicu radi bolesti.

Došao sam u bolnicu zbog bolesti.

 

Ove dvije rečenice imaju dva potpuno različita značenja. U prvoj rečenici prijedlogom radi označava se NAMJERA dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam da pokupim bolest / se razbolim”. U drugoj pak rečenici, prijedlogom zbog označava se UZROK dolaska u bolnicu, odnosno, „došao sam jer sam bolestan”.

 

Vozio je sporo zbog magle. (Magla je izravno uzrokovala njegovu sporu vožnju.)

Vježbam radi zdravlja. (Vježbam s ciljem da budem zdravija.)

Vježbam zbog zdravlja.

Kasnim radi toga što mi je kasnio tramvaj.

 

JEZIČNI SAVJET: Ni ili niti?

blog_pojašnjenja_jezični_niti

 

Veznici ni i niti najčešće se koriste sa svojim parnjacima (ni… ni, niti… niti), ali mogu stajati i sami. Bez obzira na to javljaju li se u rečenici samostalno ili u paru, potrebno je slijediti ista pravila. Veznik ni može stajati uz negaciju, dok veznik niti ne može. Također treba spomenuti da se ni… niti, odnosno niti… ni ne koristi kao rečenični par. Na primjer:

 

On nema ni brige ni pameti.

On nema niti brige niti pameti.

 

Nije ni pogledao knjigu.

Nije niti pogledao knjigu.

 

Niti spavam niti jedem od muke.

Osijek nije ni bučan niti tih grad.

On niti uči ni radi.

 

Pomoći će i ako znamo da veznici ni… ni dolaze uz:

 

JEZIČNI SAVJET: Među ili između?

blog_pojašnjenja_jezični_među

 

Prijedlozi između i među koriste se ovisno o tome s koliko predmeta su u odnosu. Prijedlog između koristimo kada pokušavamo spojiti dva pojma ili osobe/predmeta, dok prijedlog među koristimo za međusoban odnos triju ili više osoba. Na primjer:

 

Ovaj je dogovor samo između tebe i mene.

Udaljenost između Osijeka i Zagreba je oko 250 kilometara.

Nalazim se među drvećem.

Izgubim se između svih tih pravila hrvatskog jezika.

 

Nije jednostavno biti lektor. Uz veliki broj pravopisnih i gramatičkih pravila, lektorirani tekst mora se prilagoditi publici za koju je napisan. Lektor mora znati što traži i očekuje potencijalni čitatelj te kako tekst učiniti razumljivim „od prve”.  Još jezičnih savjeta potražite na našoj Facebook stranici.

Ana Mertz

Ana je magistra engleskog jezika i književnosti i edukacije hrvatskog jezika i književnosti. U Sinonimu je zadužena za prevođenje, lokalizaciju i lektoriranje tekstova. Mnogo čita, obožava putovati, slagati puzzle i pogledati cijelu sezonu serije u jednom danu.

Više postova

Komentiraj